[.
Koristio sam INA dest. vodu prethodno zagrijanu na 50C-60C.

Majstore jel misliš da je ta voda dobra to mi se čini kao voda za akumulatore i tome slično a ne za ljekarne na prijašnjim postovima ima
nešto o toj INA vodi možda se varam pa je sve OK.

Nemam pojma,iskreno malo je prevelika struja za toliki raspon anoda (8cm),sad sam napravio otopinu (proračunate) koncentracije 60ppm (sumnjam da ima više od 30-40ppm), boja je pivsko žuta pa i malo žuča ,oložio sam je na hladno i tamno mjesto, pa cemo vidjet na što liči otopina za koji kod dan.
(nije za konzumaciju).

Možda je Aqua Purificata ipak bolja, jer se koristi kao solvent za pripravke iz apoteke... najmanja vodljivost na početku... dakle, najmanje "primjesa"...

Ima je u nekim apotekama ( Medika puni mislim... ) i ja sam kupio 12 litara za 40-tak kuna.

Iskreno - najbolja dosad od svih probanih... kao što je i netko već tu na ovoj temi isto rekao... listaj nekoliko stranica prije ove...

Lule, pripazi molim te na električne lukove u zraku (svijetli, praskavi izboj). Postoji nekakva metoda dobijanja koloidnog srebra visokim naponom, za nju ne znam točno kako radi. Električni lukovi u zraku su opasni jer visoki napon ionizira zrak (odnosno molekule dušika i kisika, zrak postaje vodič i naglo provodi struju i dolazi do praskavog izboja), a ionizirani N2 i O2 se spajaju u dušični monoksid (NO) koji zatim u kontaktu s kisikom daje vrlo otrovni dušični dioksid (NO2), koji otapanjem u vodi stvara nitratnu kiselinu (HNO3). NO2 je jako otrovan za čovjeka, a HNO3 isto tako. Reakcija dušika i kisika u električnom luku se nekad koristila za
industrijsko dobijanje nitratne kiseline. Taj postupak ti je, inače, detaljno opisan u tehničkoj enciklopediji.

N2 + O2 --> 2N0
2NO + O2 --> 2NO2
4NO2 + 2H2O + O2 --> 4HNO3

Iz tog razloga, ako radiš bilo kakvu ionizaciju, moraš koristiti neku metodu niskog napona i niskog stupnja ionizacije, koji ne izaziva električni luk (naglo i jako vođenje struje, svijetli bljesak, zvučni prasak) nego neki niži stupanj ionizacije i male iznose struja i napona koji vode struju na neki fizikalno "nježniji" način.

Ne znam točno koji je smisao ionizacije vode ili zraka niti kako se to točno radi , samo mogu biti siguran da stvar sigurno neće dobro raditi ako dobiješ električni luk.

Kolika ti je bila valna duljina valova na vodi koje si dobio s PS2 vibratorom? Ako se ne varam, takvi vibratori imaju relativno veliku masu i stoga malu frekvenciju miješanja (mala masa-> velika f, velika masa-> mala f). Svoj vibrator sam vrtio na cca. 100 okr/sekundi i dobio valove valne duljine od 3-4 milimetra, što je dalo otopinu dobrih karakteristika.

Koncentraciju ionskog i koloidnog srebra u otopini ne možeš jednostavno izračunat Faradayevom formulom jer je proces dosta reverzibilan, tako da će ti stvarne koncentracije ionskog i koloidnog srebra biti puno niže od izračunatih.

Proces izgleda otprilike ovako:

1. Hidroksidni anion (OH-) u vodi privlači pozitivna srebrna anoda i stvara
se srebrni oksid (nije bitno da li je monoksid ili suboksid ili dioksid):

2Ag + 2OH- --> H2O + Ag2O + 2e-

2. Nastali Ag2O se otapa u vodi i prelazi u srebrni hidroksid AgOH koji
disocira na pozitivni Ag+ i negativni OH-

3. Nastali kation srebra Ag+ može učiniti nekoliko različitih radnji:

1.) Može jednostavno ostati u otopini kao ion Ag+ i tako tvoriti
ionsku komponentu otopine, tzv. IONSKO SREBRO.

2.) Može zbog svog pozitivnog naboja biti privučen na katodu i opet
prijeći u neutralni atom srebra (zato sam rekao da je proces
dosta REVERZIBILAN).

Ag+ + e- --> Ag

Nastali atom srebra se može "zalijepiti" za katodu i kao takav
smanjuje korisnost cijelog procesa jer ne sudjeluje u stvaranju
niti KOLOIDNOG niti IONSKOG srebra, a potrošio je 2 elektrona
uložene električne struje. Ova varijanta je najmanje poželjna.

3.) Ili će učiniti ono što nam je u interesu, a to je da se NEĆE
zalijepiti za katodu nego će ostati u otopini u obliku male
nakupine električni neutralnih atoma srebra, tzv. KLASTERA koji
tvore KOLOIDNU komponentu otopine.

Iz ovoga vidiš da stvaranje ionske komponete troši 1 elektron po atomu (odnosno ionu) srebra, a stvaranje koloidne komponente i komponete "gubitaka" troši 2 elektrona po atomu srebra.

Omjer kako će biti potrošena električna struja (na varijantu 1, 2 ili 3) je teško predvidjeti ili izračunati, na to utječemo konfiguracijom elektroda i posude, frekvencijom mješanja, čestim okretanjem polova i ostalim. Ja sam imao nekoliko pokušaja i pogrešaka dok sam dobio zadovoljavajuću konfiguraciju koja stvara 50-50% odnos ionske i koloidne komponente.

Elektolizu vršim u trajanju od 35 sati sa elektrodama u obliku štapa promjera 3mm, na udaljenosti od cca. 5cm, struju sam namjestio na 1.5mA . Posuda ima volumen 1 litra, nakon 35 h elektrolize dobijem otopinu sa 25ppm ionskog srebra i 25ppm koloidnog. Polove automatski okrećem svakih 5 minuta, vibrator mi radi na 100 okr/sec, po 15 sec svake 2 min. Tu otopinu zatim, naravno, razrjeđujem za oralnu uporabu.

U idealnom slučaju, primjenom Faradayevog zakona, ta otopina bi nakon 35 sati elektrolize imala ukupno čak 210 ppm srebra (a ne 50 kao što se dobije u praksi).

Iz ovoga vidimo da je struja "komponente gubitaka" ipak dominantna.

Citat:

To san komentira ionizaciju molekule vode,a taj brzi postupak se dobiva spojenim HVom,kondenzatorom, iskrištem i "uzemljivačem" od Ag-žice koja je uronjena u H20 i na taj način za par iskrenja(5-6minuta) dobijemo svega pomalo.
Mislin da to nije najsretnije rješenje,a nemislin ni da je tvoje puno sretnije, jer gle, kad ti se u vodi poraste određena količina srebra voda poveča vodljivost, i tako si napravija autoput za atome srebra koji ti se vežu za negativnu elekrodu,ta struja je stvarna masa atoma Ag koji krenu a večina i dođe za 36 sati, a i veca koncentracija otopine kroz vise vremena i nižoj temperaturi pa da je tu jos i veči tlak, prije će ti se stvorit u veće balotice.
Gubitci se povećavaju logaritamski, zato je bolja manja konc. otopine(eventualno za vanjsku uporabu), optimalna stuja, vaća udaljenost elektroda,a time i nesto veći napon,
npr. meni skoro i da nema oksidacije,a tebi treba biti dosta šljake na elektrodi,a to ionako bacaš.
Citat:

Neznan,provao sam danas sa Aqua Purificata,
ali ja sam i nju zagrija na 50-60C,nije to neka razlika, ma kakvi
malo slabija vodljivost,6min kasnije se digne na istu stuju i dalje tokom vemena je razlika u napnu je 2V-2,5V.
INinA voda je neloše destilirana,a Aqua Purificata je još i filtrirana,a
nije ništa 100%.
Mislin da stvar nije kritična samo netreba pretjerivat ni sa koncetracijom (da bude manja vjerovatnost da u elektolizi atom Ag naleti na neki privačni), ni konzumacijom.

Ok, električni lukovi u vodi gdje nema slobodnog dušika su nešto sasvim drugo, iako i u destiliranoj vodi uvijek imaš (istina vrlo malo, po nekoliko ppm) otopljenih atmosferskih plinova.

Moj proces nije jako efikasan (kad pogledaš omjer uloženog naboja i mase dobijenog srebra) i stvarno, imam na kraju taloga na elektrodama koje moram obrisat (zato sam i uveo često mijenjanje polariteta radi ujednačenog trošenja elektroda) i grudice u otopini koje moram filtrirat filter papirom, htio sam samo reći da sam dobio 50-50% omjer koloidnog i ionskog srebra dok drugi govore uglavnom o 20-80% u korist ionskog.

Reci mi molim te, kolika ti je valna duljina valova na vodi? Pretpostavljam da si dobio vidljive stojne valove...

Koloidi su sustavi dvije ili više faza u kojima najmanje jedna faza ima čestice dimenzija između 1 nanometra i 1 mikrometra (10-9 - 10-6 m). Dimenzije čestica, više od prirode čestica, karakteriziraju koloide. Koloidne čestice se ne mogu odijeliti filtriranjem jer su premalene i prolaze kroz pore filtar papira. Zbog malih dimenzija i male mase koloidne čestice se ne talože već lebde u otopini, praveći koloidnu otopinu. Takva otopina je naizgled bistra, ali za razliku od prave otopine pokazuje Tyndallov efekt. Koloidne čestice mogu adsorbirat ione iz otopine čime nastaju koloidni ioni. Makromolekule (npr. proteini) su donja granica veličine koloidnih čestica a čestice koje se još ne mogu vidjeti optičkim mikroskopom su gornja granica.
Koloidne čestice mogu biti plinovite, tekuće ili čvrste. Dijelimo ih na:
sole - disperzije čvrstih čestica u tekućini
emulzije - disperzije tekućine u tekućini
gelove - koagulirani oblik koloidnih sustava
aerosole - disperzije čvrstih ili tekućih čestice u plinu
pjene - disperzije plinova u tekućinama ili čvrstim tvarima

U prirodi ima veoma mnogo koloida, a mnoge tvari već po veličini svojih molekula pripadaju koloidima, kao što su škrob ili bjelančevine.
Koloidi se mogu pripremiti disperzijom većih čestica ili kondenzacijom molekularnih otopina. http://www.ktf-split.hr/periodni/abc/k.html

Moje je mišljenje da su i koloidi Ag-a ionskog oblika,dakle sve su ioni.
Ima 5 dana da sam "skuha" prvu otopinu,znam šta je unutra samo po logici stvari (Kako si analizira otopinu?)
Koliko zanam elektrolizom čestice na većim temperaturama dobivamo sitnije ćestice jer joj je energija veća,
provaj na 4°C vršit elektrolizu dobar dim
Ulija san u pivsku bocu otopnu, nakon dva dana izdužene(ioni) sive sitne čestice su skupile sve pivske "nećistoće " u 4 gomilice,ioni su bili samo vanjska ljuska,izgledalo je kao bjelo-sivi pamuk(vata).
Nisam uopće primjetija stojne valove,kod mene se nevidi ni maglica,a
otopina ima poprilični metalni okus
(sve otopine matematički proračunate na 6ppm),samo je jedna imala matem. vrijednost 63ppm i maglicu sam tek vidio kad san prekinuo proces i perlio otopinu u ćašu,zatim je otopina prešla u žutu boju,ovisno o temp je mjenjala boju od svjetlo do žarko žute.
ma neman pojma

Pazi, koloidne čestice srebra su nakupine atoma (kod srebra od cca. 100 atoma naviše), električki neutralnih atoma, ne iona srebra koji uvijek pojedinačno "plivaju" u otopini jer se ioni srebra međusobno odbijaju zbog istoimenog naboja. Atomi ne mogu pojedinačno postojati u koloidnoj otopini nego moraju formirati nakupine, minimalna veličina skupine (ili klastera) za neku vrstu atoma (za srebro oko 100) je određena tzv. zeta-potencijalom. Ne znam točno kako se on računa, znam samo da netko sigurno laže ako tvrdi da ima koloidnu otopinu srebra s česticama veličine JEDNOG ATOMA, u kojoj se zato ne vidi Tyndallov efekt!

Otopinu sam analizirao na slijedeći način:

1.) Izmjeriš specifičnu vodljivost otopine u uS/cm. Prije toga izmjeriš vodljivost destilirane vode koju koristiš. Sve mjeriš na 25 degC jer su tablice molarne vodljivosti iona definirane za tu temperaturu. Razlika između te dvije vodljivosti je vodljivost novonastalih iona Ag+ i OH- koji tvore IONSKU komponentu. Iz nje računaš njihovu koncentraciju (iona srebra)

2.) Izvažeš ostatak od isparavanja 1 litre destilirane vode (ispadne oko 3mg/l za Ininu vodu) i zatim ostatak od isparavanja 1 litre koloidne otopine. Razlika predstavlja masu novonastale smjese koja se sastoji od srebra (koloidna komponenta) i srebrno oksida Ag2O (ionska komponenta - isparavanjem sve vode srebrni hidroksid opet prelazi u smeđi srebrni oksid). Iz prethodno izračunate koncentracije Ag+ iona u otopini računaš odgovarajuću masu Ag2O (koju oni tvore) i to oduzmeš od mase novonastale smjese. To je masa koloidne komponente. Za ovo će ti trebat pomoć kemičara jer treba vagat na preciznoj analitičkoj vagi.

3.) Ovo je možda najvažnije. Prije cijelog ovog postupka probaj proofiltrirat otopinu kroz fini filter od 40nm (prethodno si sve isfiltrirao s grubim filterom). Na 40 nm filteru ne smije ostati nikakav ostatak (opet će ti trebat analitička vaga), to znači da imaš dovoljno fine koloidne čestice koje su puno manje od 40nm.

Za vrijeme miješanja vibratorom bi se trebali pojaviti stojni valovi na površini vode. Ja sam koristio plastičnu bocu sa tankim stijenkama (od Inine destilirane vode od 1 litre).

To te ja pitam buraz,to sam pitao još u prvom komentaru
"Sta se tice zasičenja otopine srebrom jel itko proračunava vodljivost otopine u odnosu na koncentraciju dobivenu iz... ",
poznajem elektrotehniku,
nisam kemičar pa iman tu pomalo rupa u znanju.

Mislin da si u krivu prvenstveno zbog definicije rjeci "koloid"

drugo, fizika elektrolize nam govori o gibanju iona,
1 proton=-1 elektron imaju električni naboj vrjednosti
e=1.602x10-19C (Coulomb[ kulon])
količina naobija u jedinici vremena je struja(I=1A)
An isolated single charge can be called an "electric monopole". Equal positive and negative charges placed close to each other constitute an electric dipole. Two oppositely directed dipoles close to each other are called an electric quadrupole. You can continue this process to any number of poles, but dipoles and quadrupoles are mentioned here because they find significant application in physical phenomena.
(referenca http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hb ... ur.html#c2)
Da pojasnin, u stvarnosti mala je vjerovatnost da će struja stvarnog protoka naboja,a time i mase(gravitacije),količine elektrona i jezgri na određenom volumenu(atom nekog elementa) [opet me odnilo]
odljepiti jedan atom srebra,odljepit će ih nekoliko,a u tih nekoliko samo par njih će imati elektron manjka,a ti elektroni nisu uvjek kod istog atoma, već se valentni elektroni izmjenjuju od atoma do atoma,omjer sile toćkastog naboja s daljenosti svih naboja u sistemu plus gravitacija održavaju skup atoma srebra na okupu,nadalje , ,zbog nesrazmjera sistema naboja sistem ima određena naglašena zraćenja,koja su već karakteristićna za ione,bla usmjerena bla neusmerena blablabla.
ja uvik pričan za idealne uvjete jer imaju sami po sebi pun kurac detalja,
e kad tu dodamo da nista nikad nije idealno i da u ovom slućaju u destiliranoj vodi imamo ponesto stranih atoma,slobodnih elektrona, nekih drugih iona i ćega već ne,pa se oni vežu za one naše ione (Ag+), pa oni na takav način postanu neutralni,pa se u zujanju(gibanju) sudaraju sa drugim neutralnim, gravitacija ih zadrži pa postanu jaći itd..
pa ih vidiš na dnu posude.

Ne koristim vibrator ni nješalicu,a ako se stojni valivi mjenjaju sa menjanjem napona na vibratoru i promjeni promjera posude onda govorimo o trešnji vibratorom ili masturbb
ma samo san navesel,hihi

Da, imaš pravo, električna struja ne otkida pojedinačne atome nego nakupine koje ispadaju prevelike ako je gustoća struje prevelika. Vjerojatno postoje i koloidi s električki ioniziranim česticama (definicija koloida je vezana samo za veličinu čestica, to je točno), ono sam mislio specifično za srebrni koloid (KOLOIDNO srebro - nakupine električki neutralnih atoma, minimalni broj atoma u nakupini određen zeta potencijalom, za srebro je oko 100 atoma, IONSKO srebro - ioni srebra, električki nabijeni, pojedinačno plutaju u vodi jer odbijaju jedan drugoga istoimenim nabojem).

Ne treba ti neko veliko znanje iz kemije, prouči samo poglavlje o molarnoj vodljivosti (vodljivost otopine koja sadrži 1mol/dm3 nekih iona) iz knjige "STEHIOMETRIJA" od Sikirice (knjiga je inače za srednju školu). Molarna vodljivost se množi s koncentracijom tih iona i tako se dobije spec. vodljivost u uS/cm. Vodljivosti različitih iona se jednostavno zbrajaju (molarne vodljivosti za T=25 degC postoje u tablicama) da dobiješ ukupnu vodljivost otopine. Ovo vrijedi za otopine malih koncentracija (kao naša srebrna otopina), koncentrirane otopine imaju manju vodljivost od one proračunate.

Nije mi baš zašto misliš da su koloidi srebra neutralni, šta je to tu kod njih specifično da ostanu neutralni?
Ili podrazumjevaš 10-9m - 10-6 m koloidima,a one veće ionima iako su sve to ioni,jer se svugdje u eng. tekstovima spominje Ag+(anion)?



http://www.apipharma.hr/ostalo.asp


Colloidal Silver: "A Closer Look"
A Closer Look At Colloidal Silver By Peter A. Lindemann,
Developer of the CS-300C and CS-300D Colloidal Silver Generators

Neki filinks...

Da, iako su količine drugih tvari jako male, ipak ih ima.

No, opet... tko pakira čistu vodu u ČISTE boce od STAKLA???

Nisam zasad vidio takve na tržištu... većina ih se puni u plastične boce ili kanistere... no, tko kaže da plastika od koje je napravljen kanister ili boca nema i VIŠE "otpadnih" tvari koje se otope u toj vodi koju unutra naliju?!?

Očito, da budemo sigurni u 100% čistoću vode - moramo ju sami destilirati i imati odgovarajuće posude i okruženje u kojem neće biti bakcila u zraku, neće biti sitnih čestica tko zna čega u zraku, prašine, itd...

Neznam, zasad mi se ova Purificata pokazala boljom od Meteorove, a ostalo što sam probao bila je katastrofa! Bljak!

Može li se Aqua purificata nekako naručiti poštom? Pitao sam u lokalnoj ljekarni ali su tražili 20kn/litri, malo preskupo Kako ste nabavljali Aqua purificata?

Ja korisitm Ininu destiliranu vodu, ali prethodno izmjerim vodljivost. Ako je iznad 1.5 uS/cm onda je koristim za pranje i razrjeđivanje, ne za elektrolizu. Boca od boce se dosta razlikuje, nekad je manje od 1uS/cm, nekad više od 3. To je ipak puno bolje od drugih proizvođača kod kojih sam izmjerio i preko 10.

Koliko vidim kod ove Purificata, vodljivost je:


Ja sam ju kupio u ljekarni, ali sam otišao tamo i kupio na licu mjesta. Mislim da ne mogu slati poštom, jer pošta ne prima pakete sa tekućinama. Pročitaj pravilnik Hrvatske Pošte ( ako si iz HR ), mislim da ima na njihovim stranicama, ili nazovi info telefon.

Dakle, malo je vjerojatno da će ti slati poštom, jedino možda dostava nekom kurirskom službom ( UPS, City Express ili slično ), ali raspitaj se tko od njih vrši pouzeće, tj. tko radi sa lovom kod preuzimanja pošiljke...

Mislim da je jednostavnije otići i kupiti... i to uzmi 12 litara kanister, pa si miran neko vrijeme. Puno jeftinije ispadne.

[quote="lux2006"]Može li se Aqua purificata nekako naručiti poštom? Pitao sam u lokalnoj ljekarni ali su tražili 20kn/litri, malo preskupo Kako ste nabavljali Aqua purificata?

pozz
dali imaš nekog u zgrebu tko bi ti mogao kupiti tu vodu? ja ti mogu
organizirati da dobiješ tu vodu u RI ako sam dobro vidio, ako budeš još
zainteresiran pošalji mi privatnu poruku da ti objasnim kako to izvesti

Moguće je u apoteci kupiti redestiliranu sterilnu vodu "Aqua pro injectione" pakiranu u staklenke od pola litre po cjeni od cca 11kn.





Slučajno poznajem šeficu moje lokalne pošte koja mi je na pitanje od prije par mjeseci odgovorila da je tekučinu moguče poslati poštom. Naravno, postoje ograničenja tipa zapaljivih tekučina i sl.

Možda je ipak najbolje raspitati se na licu mjesta.

Vid' vraga

http://www.pharmaconnectme.com/articles ... -uporabu-2

Heheheee! SUPER!

Dakle, "Pro" verzija iste ove "komercijalne"... heh... kao i kod svega drugog u životu... hihi!

HVALA na informaciji!

Evo i jednog primjera primjene "nanosrebra":

http://www.klenz.com.hr/news.php

Sve više i više toga ima... heh... kažu "650 vrsta bakterija"...

Pozdrav starom drustvu!
Eto mene ponovo, nakon istrazivanja i ispitivanja...
Prije dosta vremena, javio mi se frend koji ima psorijazu. Predlozio sam mu da proba sa srebrom koje radim sam i pristao je probati. Rekao je da ga psorijaza muci vec godinama i da nema sto izgubiti. Koristio je kremu ELOCOM - BELOBAZA. Ona mu je pomagala u smislu da kraste ( debljine 1,5mm ) nisu pucale i krvarile. Bila je to neka vrsta stand-by - a. Prekinuo je sa tom mascu i poceo spricati srebro tri puta dnevno, a preko noci je stavljao obloge od srebra. I tako dva mjeseca... Nazalost, stanje je bilo isto kao i za vrijeme koristenja masti, ni bolje , a ni gore. Ima mjesec i pol od kad je poceo kombinirati mast i srebro. Usredotocio se na laktove jer su oni po ljetu otkriveni. Tri puta dnevno dobro nasprica laktove, a preko noci jos ih i omota gazom natopljenom srebrom i premazanom sa masti. Jos do sada nije pio srebro, ali je rekao da ce poceti jer ocekuje da ce rezultati biti jos i bolji. Na slikama se vide rezultati nakon mjesec i pol dana tretiranja. Frend je odusevljen jer mu se na laktovima pocela formirati mlada koza. Radi usporedbe, stavio sam i sliku kraste na nozi, koja je tretirana samo sa masti.



Napominjem da dobijam srebro od 6 ppm-a ( mjereno sa uredjajem TDS-1 )
Eto, nadam se da sam pomogao, a isto tako, javiti cu o svim promjenama tijekom daljnjeg tretiranja!