A evo i latiničnim pismom
Igra svetlosti i tame
Sa naučnog stanovišta naše oko sem receptora za dnevni vid koji razlikuje crvenu, zelenu i plavu boju imamo i noćni vid , takozvani crno beli vid.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mre%C5%BEnica_(oko)
Dok sa religijskog stanovišta imamo informaciju da je Bog svetlost i da Boga niko nikad nije video. Što će reći da je svetlost nevidljiva. A da mi kao duhovna bića reagujemo samo na nedostatak svetlosti, tj. Na tamu.
Pošto iz Biblije imamo vest da je materijalni svet stvoren po ugledu na duhovni, to se nameće zaključak da naše oko ne vidi svetlost već oseća njen nedostatak.
To me je navelo da malo isprobavam u Windows-ovom programu za crtanje paint-u, jer u njemu može da se isproba kako se mešaju svetlosne boje. Jer svetlosne boje nemaju istu šemu kao materijalne boje.u materijalnim bojama su tri osnovne boje žuta, crvena i plava pa se njihovim mešanjem dobijaju zelena,narandžasta,ljubičasta i braon. I to je CMYK šema boja pod uslovom da se štampa na belom papiru, inače nema ništa od bele boje.Dok kod svetlosnih boja osnovne boje su zelena, plava i crvena pa se njihovim mešanjem dobijaju ostale boje, pri tom niko ne pominje da se mora igrati malo i sa jačinom svetlosti da bi se dobile sve boje, kao i da kad je ugašen izvor svetlosti to je crna boja kao što kod materijalnih boja beli papir predstavlja osnovu. I ovo se zove RBG red,blue,green šema boja.
Dakle ako uzmemo zdravo za gotovo da naše oko vidi svetlost i da razlikuje tri boje svetlosnog spektra kao i da se njihovim mešanjem mogu dobiti ostale boje spektra. Pa u paint-u pomešamo zelenu i crvenu svetlost dobićemo žutu svetlost. To je ok, naš um kad receptori osete zelenu i zutu svetlost to tumači i i mi taj izvor vidimo kao izvor žute svetlosti iako nemamo receptore za žutu svetlost. Bar tako ispada sa naučnog stanovišta. Međuti već kod mešanja zelene i plave svetlosti mi imamo problem. Naš um ne reaguje tako što će da nam da novu boju već mi izvor vidimo kao izvor svetlo plave svetlosti. A tek sa smanjenjem jačine svetlosti mi dobijamo tamno zeleni izvor, kao kad bi smo stavili plavi u zeleni filter jedan preko drugog pa kroz njih propustili svetlost.
Isti slučaj se dešava i ako pomešamo srvenu i plavu svetlost, umesto nove boje, koja se dobija kad pomešamo materijalne boje, mi dobijamo roze izvor svetlosti, Ta roze boja se kao što znamo dobija izbeljivanjem crvene boje. Ljubičasta boja se pojavljuje tek sa smanjenjem jačine svetlosti na pola kao i u slučaju mešanja zelene i plave boje svetlosti.
Posmatrajući led diode primećujemo da u zavisnosti od toga koje je boje plastika na led diodi zavisi i koju boju svetlosti ćemo da vidimo pa zelena dioda emituje zelenu svetlost crvena crvenu žuta žutu i tako dalje. Shvatio sam da je svetlost uvek bela a da mi filtriranjem od nje dobijamo boje svetlosti. Pa ako želimo da dobijemo žutu boju mi moramo da upalimo zelenu i crvenu diodu, što znači da moramo da imamo dva izvora a da ako bi smo stavili crveni i zeleni filter jedan preko drugog dobili bi smo tamno žut izvor svetlosti , kao kad bi žutoj materijalmoj boji dodali crnu boju.
Sa druge strane ako prihvatimo religijsku vest, da naše oko ne vidi svetlost već njen nedostatak dolazimo do sledećeg.
Svetlost padne na neku površinu pa u zavisnosti od toga kakva je površina ona će ili upiti svu svetlost ili neke boje svetlosti upiti a neke odbiti ili propustiti svetlost kroz sebe kao staklo. Ako površina odbije sve boje svetlosti kojih ima tri žuta plava i crvena tada mi tu površinu doživljavamo kao belu. To je mala igra uma jer mi nemamo receptore za belu svetlost već tako naš um tumači kad su receptori zadovoljni i ne šalju nikakvu vest mozgu. Kada svetlost padne na list, pa on upije žutu i plavu boju svetlosti a u naše oko dođe crvena , tada receptori za žutu i plavu boju šalju vest mozgu da nema plave i žute svetlosti i naš um to tumači i mi taj list doživljavamo kao zelen. Da se nije umešao naš um mozak bi to tumačio kao da nedostaju žuta i plava boja svetlosti ali pošto je se umešao naš um onda mi list doživljavamo zelenim.dakle zelena boja je proizvod našeg uma. Ako bi svetlost pala na površinu koja upija svu svetlost naše oko bi mozgu poslalo vest da sa te površine ne dolazi svetlost i naš um bi to protumačio kao da je ta površina crna.
E sad treba da vidimo kako sve ovo radi kad je u pitanju RBG šema boja koju koriste i televizori.
Kad su u pitanju materijalne boje dolazi do oduzimanja svetlosti. Pa ako pomešamo žutu i plavu boju dobićemo materiju koja će da upije žutu i plavu boju svetlosti pa će naš um taj materijal videti kao zelen dok kod televizora doilazi do sabiranja boja . pa kad jedan piksel obasjamo plavom diodom,plavo filtriranom svetlošću pa taj isti piksel obasjamo i crvenom diodom tj. Crveno filtriranom svetlošću, dakle jedan piksel obasjavamo sa dva izvora svetlosti. To je kao da beli zid obasjamo sa dve sijalice, jednom obojenom u plavo da filtrira plavu boju a drugom crvenom da filtrira crvenu boju.kroz plavi filter će proći,žuta +crvena boja svetlosti a kroz crveni filter će proći žuta +plava boja svetlosti. Dakle na zid će pasti ili u naše oko nema veze žuta +crvena iz jednog izvora i žuta+ plava iz drugog izvora i mi ćemo zid ili piksel videti kao roze.Izbeljeno crveni. Ovde imamo problem ! Zašto ne vidimo piksel belim kad iz njega dolaze sve tri boje svetlosti. Izgleda da plavi filter zadržava i malo crvene svetlosti pa zato piksel/zid bivaju obojeni u roze. Ali zato ako na jedan izvor svetlosti stavimo crveni i plavi filter piksel/zid će biti ljubičast, i to je jedna od stvari koje definitivno ukazuju da naše oko ne vidi svetlost već njen nedostatak.
Da pogledamo šta se dešava kad zid obasjamo sa dva izvora ako na jedan izvor stavimo plavi a na drugi zeleni filter.Zeleni filter će upiti žutu i plavu boju svetlosti a propustiti crvenu, dok će plavi filter zadržati plavu a propustiti crvenu i žutu svetlost. Dakle Piksel/zid će biti obasjan crvenom+crvenom +žutom bojim svetlosti i mi ćemo taj Piksel/zid videti kao svetlo plav. Kao kad plavoj materijalnoj boji dodamo belu boju. I ovde imamo problem kao kod roze boje. Naime i ovom slučaju piksel/zid nisu obasjani plavom svetlošću i mi bi trebali da ga vidimo plavog , ali ne mi ga vidimo svetlo plavog.Međutim posmatranjem žute boje svetlosti primećujemo da se ona ponaša kao osiromašena bela svetlost, kao d u njoj ima i malo plave i malo crvene svetlosti. Ako pogledamo i Sunce vidimo malo žutkasto. Izgleda da ili helijum kojim je sunce omotano malo zadržava i osiromašuje svetlost ili svetlost na prolasku kroz atmosveru bude dodatno osiromašena za plavu boju svetlosti pa mi kad pogledamo gore vidimo nebesko plavetnilo koje je posledica baš tog osiromašenja svetlosti na prolasku kroz atmosveru.
Ovo sa sabiranjem svetlosi nam može pružiti još jedan zanimljiv uvid. Hajde da sabiramo svetlost imajući u vidu da se svetlost i kod RBG šeme boja filtrira.
Po zvaničnoj nauci crveni filter zaustavlja plavu i zelenu svetlost a propušta crvenu a plavi filter zaustavlja zelenu i crvenu a propušta plavu boju svetlosti. Po logici stvari ako bi smo stavili ova dva filtera jedan preko drugoga svetlost nebi mogla da prođe kroz takav filter jer bi bila sva zaustavljena . međutim zid koji je obasjan svetlošću koja prolazi kroz takav filter biva ljubičast. Što će reći da zvanična nauka ima problem sa shvatanjem kako funkcioniše svetlost. Dok u slučaju da naše oko vidi nedostatak svetlosti srveni filter propušta plavu i žutu svetlost a plavi crvenu i žutu i kad se sastave proći će žuta boja svetlosti a crvena i plava će biti zarobljene u filteru, receptori u našem oku će javiti mozgu da nema crvene i plave i naš um će reći zid je ljubičast. Na ovaj način mi eksperimentalno dokazujemo da naše oko ne vidi svetlost već reaguje na njen nedostatak.