SuperFrog je napisao/la:
Zanimljivo, prije par dana u razgovoru dodjemo na temu maslacka u ishrani. Ovdje u obliznjoj trgovini u salati takodje dolazi i maslacak?! Ja sam znao za med od maslacaka, ali nisam znao da se koristi sirov za salatu, premda sam ga i jeo.
...a ovo je još zanimljivije...
ovu mi je poruku jučer poslao frend (s kojim dijelim slične teme za razmišljanje kakve se nalaze i na forumu, ali on baš i ne posjećuje "galaksiju") (da sinhronizacija):
7. 7. (Prije 1 dan)
Dobročinitelj maslačakPriroda je u svojoj mudrosti učinila maslačak jednom od najraširenijih biljaka. On je kod kuće u umjerenim i hladnim područjima ove zemaljske hemisfere: u Evropi, centralnoj Aziji, sjevernoj Americi i u Arktičkim južnim umjerenim zonama. Svuda bujno raste na livadama, oranicama, zelenim poljima, uličnim jarcima, sporednim putovima i skoro na svim mjestima na kojima dobiva malo sunca. Skoro da ga nije moguće istrijebiti. Tko je to pokušao, možda je i mislio da se priroda zabunila, kad je tom "dosadnom" korovu dozvolila da se širi preko Zemlje. No ipak svemudri Bog, koji je stvorio toliku vrstu korova, ipak mora voljeti taj ponizni maslačak i imati na umu njegovu posebnost. Maslačak je u stvari kralj biljnog svijeta i pripada porodici glavočika, "najviše stojećoj biljnoj obitelji, vrhuncu biljnog carstva". Tko naginje nisko gledati tog princa u prosjačkim haljinama, u njemu bi mogao ovaj članak izazvati poštovanje.
Maslačak kao hranaU teškim vremenima čovjek uzima hranu gdje god je nalazi. Kako maslačak posvuda raste, on je jedino prirodno sredstvo za stalno osiguravanje zaliha hrane čovjeka, životinja, ptica i čak pčela. Njegovo znanstveno ime je TARAXACUM, arapska promjena grčke riječi TROGEMON, što znači jestivo. Kad su jednom insekti uništili cjelokupnu žetvu na otoku Minorca, stanovnici su umjesto kruha jeli korijenje maslačka. Kao prehrambeno sredstvo ne zaslužuje on samo pohvalu u lošim vremenima. U mnogim zemljama stoljećima je on sastavni dio obroka, jer se spoznala njegova vrijednost.
Upotrebljavaju se divlje i kultivirane vrste. Mlado lišće puno je vitamina i minerala i neobično je ukusno za pravljenje zelene salate. Često se kuha kao špinat i stavlja na stol začinjen maslacem ili octom. Sa drugim zelenilom nema tako gorak okus. Sitno izrezano lišće se stavlja i u namaze na kruh. Slijedeći su razlozi zašto prehrambene znanosti savjetuju dnevno ga koristiti.
Različita istraživanja su otkrila da se u mnogim biljkama nalazi vrlo malo željeza, ali u velikoj količini u maslačku i potočarki. Željezom se bori protiv osjećaja umora i osjećaja teškog disanja. Znamo da je željezo potrebno za stvaranje crvenih krvnih zrnaca.
Mnogi liječnici i iscjelitelji su mišljenja, da je nedostatak željeza jedan od najvećih zdravstvenih problema uopće. Usprkos modernog vremena tzv. "bolji život" i jednostavna prehrana čine nedostatak željeza sve većim problemom.
Anemija je medicinski izraz za nedostatak željeza u ljudskom tijelu. Ako u zdravim danima stalno uzimamo maslačak, preventivno sprečavamo anemiju. Čovjek na taj način prima novu energiju i ostaje zdrav i aktivan.
O željezu ovisi i pravilna proizvodnja biljnog klorofila, koji stvara uz pomoć svjetla hranu za biljku. Ako ona nema dovoljno željeza, lišće joj požuti i nema više vrijednost za ljudsku prehranu. Drugi uzrok za izvanredno visoki udio vitamina i minerala u maslačku, je njegovo špicasto korijenje, koje duboko ulazi u zemlju i tako on prirodno dolazi do određenih razina u zemlji. Razna ispitivanja su pokazala da neke biljke uzimaju minerale samo iz određenih slojeva, kao npr. što kikiriki uzima kalcij u blizini površine zemlje. Tako je korijen maslačka jedinstveno hranjivo sredstvo za čovjeka. Tanko izrezan može se upotrebljavati u salatama kao i juhama, povrću i u prozirnim juhama. Korijen se može upotrebljavati kod pravljenja sokova od povrća i kao dodatak kavi, tako da se korijenje osuši, melje i prži. Utječe na okus kave poput cikorije.
Korijen skuplja energiju, što maslačku pogoduje da rano niče u proljeće. S toga se smatra da je korijen maslačka snažna hrana. Grčka mitologija kaže da je Tezej, koji je imao snagu da savlada bika od Maratona kao i čudovište Minotaura, Hekata, tajnovita božica Mjeseca hranila ga je sa maslačkom.
Moderna znanost naziva korijen maslačka "Čarobna supstancija", prehrambeno sredstvo, koje se ne sastoji niti iz škroba niti šećera. U nekom smislu sliči obima, jer iako posjeduje značajke škroba ipak je topljiv kao šećer. Brzo se pretvara u fruktozu, jednu vrstu šećera.
1. Kemijska struktura hemoglobina 2. Kemijska struktura klorofila
Proces disanja se odvija uz pomoć željeza opremljenog hemoglobina, koji daje krvi crvenu boju. Veliko otkriće kemije je bila kemijska formula za hemoglobin, vrlo srodnog s zelenom tvari klorofil u biljkama. Hemoglobin ima u središtu strukture željezo, a klorofil ima magnezij. Strukture podsjećaju i na kvadrat.
Svaki dio biljke maslačka može se smatrati da je jestiv, jer je ona okrepljujuća i također hranjiva. I sam cvijet se upotrebljava kod pravljenja vina ili se može dodati salatama zbog poboljšanja prehrambene vrijednosti.
Medicinske osobineMaslačak se upotrebljava i u medicini, kao sredstvo za povećanje unutarnjeg izlučivanja i otpuštanja urina iz tijela, za jačanje želuca i pospješivanje rada žući. Odlično je sredstvo za sprječavanje i za liječenje skorbuta, koji se uglavnom javlja nedostatkom C vitamina. Maslačak je jedna od najkorisnijih biljaka kod smetnji jetre, također je vrlo vrijedan i za srce.
Nizozemski liječnik i kemičar, Hermann Boerhaave (1668. - 1738.) rekao je, da dnevna uporaba maslačka najozbiljnije i najtvrdokornije lišava zastoje u probavnim organima. To je dakle vrlo staro sredstvo za liječenje probavnih smetnji, koje dolaze zbog trome jetre. Noviji istraživači smatraju da je maslačak dijetalno sredstvo, koje otapa tipične naslage reumatičnog artritisa.
Prema Macmillan Medical Encyclopedia upotrebljava se svježa mliječna supstancija iz cvjetnih stručaka također i za liječenje bradavica. Najmudrija medicinska upotreba je preventivne prirode.
Industrijska vrijednostMaslačak ispunjava i uvjete moderne proizvodnje. U Rusiji i Argentini uzgaja se posebna vrsta maslačka zbog mliječnog soka (latex). On se prerađuje u gumu. U zemljama gdje se proizvodi svila, često se listovi maslačka koriste kao nadomjestak dudovog lišća za hranu dudovog svilca.
Možda je jedna od najvažnijih, ali i najnepoznatijih zadaća maslačka za vrijeme kritičnog proljetnog vremena, staviti na raspolaganje pčelama velike količine polena i nektara. Tada ga pčele trebaju za izgradnju svojeg legla. U rano proljeće je on od velikog značenja za pčelare i trgovce medom.
Nešto o dualitetuNe začuđuje ako, kod te biljke, koja toliko služi za dobrobit i tako neprimjetno raste, pronalazimo jedinstvena obilježja. Tako je na pr. maslačak "odustao" od oplodnje svojeg sjemena. Njegovo sjemenje se uopće ne oplođuje. Svako sjeme i svaka generacija su isključivo rezultat neke vrste partenogeneze "djevičanska oplodnja". Bez spolne oplodnje nije moguće ni miješanje nasljednih čimbenika. Stoga, objašnjavaju nam znanstvenici, da će maslačak i nakon miliona godina biti isto biće kao i danas.
Izgleda kao da je priroda kod maslačka rekla: "Ti si dobar, kakav jesi. Ne moraš se mijenjati ili se usavršavati. Ja s am s tobom zadovoljna." Tako priroda uvijek iznova dokazuje da joj je neobično važno da ta savršena biljka preživi.
Iz arhiva R.C.
...a, zanimljiv je i izvor...
Izdavač
A.M.O.R.C. * Lange Str. 69 * 76527 Baden-Baden
- Sva prava pridržana -
http://www.amorc.hr/newsletter/kolovoz_2006.htm...Hm...
eeej, pa već 15 min. pokušavam poslati post!!!
Ta web stranica nije dostupna.
Web stranica na domeni
posting.php?mode=quote&f=6&t=1891&p=69654 možda privremeno nije dostupna ili je trajno preseljena na novu web adresu
...tek iz desetog puta sam konačno uspio...
????
Prijava
FAQ
Pretraživač
. Ono što baš želimo sačuvati, to ogradimo tarabama ili onom pletenom žicom, te postavimo strašila. Pa i pored toga desi se... Eto pre mesec dana, čvorci (ptice) "obrstiše" sve trešnje za par sati, za mene nije ostala ni koščica. Sva sreća te sam ipak par dana dok se nisu bili pojavili, pojeo nešto i ja... 
da nas je spojilo. Baš se ima dosta novog naučiti. Nego da li ste za otvoranje teme Selo? Razmjene nekih iskustva i razmišljanja, ideja među onima koji žive na selu i možda potencijalni povratnika ili doseljenika 
Ideje kako preći na selo/salaš/prirodu i kako se finansiski održati u ovom sistemu, jbg drugog nemamo, iz sela. Možda u toj temi može da se spoji i hrana iz prirode jer je usko vezana za život na selu? 
) koje su opšteprihvaćene u današnjem društvu...'' Ma pusti ga, seljak. Joj, koji seljak. Seljober. Vidi vozara. Joj putova. (hercegovina, u srednjoj školi jer su morali da putuju do grada). Brđanji. Krkani (u hercegovini...izvedeno od neko ko krka/ ždere no može i onaj ko nosi na leđima, na krke/krkače) ...'' Primjera mali milion.Česta uzrečica ako nekog hoćeš uniziti. Vjerovtno je duboko istoriski usađena, ono s koljena na koljeno. Elem, pričamo tako i prijatelj mi reče kako su današnji seljaci pokvareni i nepošteni. Dobar je to čovjek, moj prijatelj, otkud li mu takav stav? Počeo sam sa propitivanjima, razvezla se priča i na kraju smo došli do toga da ''društvo'' nikako ne želi nezavisne ljude te da smo dopustili (nas dvojica) da nas duboko zatruju. Shvatate da smo obojica imali teške predrasude. Mislim da bi ovakva tema pomogla i sa te strane, da se takve predrasude malo protresu...
