Jesmo li dočekali „početak“ kraja Monsanta?


http://bit.ly/zGAYDW

Bil Gejts, Monsanto i eugenika
Tuesday, 06 March 2012
Nakon što je objavljeno da je Fondacija Bil i Melinda Gejts, filantropska zamisao osnivača Majkrosofta, Bil Gejtsa kupila 500.000 akcija Monsanta 2010. god. koje su procenjene na više od 23 miliona dolara, postalo je vrlo jasno da ova takozvana dobrovoljna dobrotvorna organizacija planira još nešto osim iskorenjivanja bolesti i hranjenja siromašnih širom sveta. Pokazalo se da ostavština porodice Gejts pokušava da dominira i kontroliše svetski sistem, uključujući tehnološke oblasti, medicinu i sada poljoprivredu.

Fondacija Gejts, poznatija kao „Gates Famili Trust“ koji je oslobođen plaćanja poreza, je trenutno u procesu trošenja milijardi dolara u ime humanitarizma kako bi uspostavila svetski monopol nad hranom gde dominiraju genetski modifikovani usevi i semenje. Na osnovu istorije porodice Gejts i njihovog uključivanja u svetske poslove, čini se da je uz jednostavno uspostavljanje korporacijske kontrole ponude hrane jedan od glavnih ciljeva u tom procesu redukovanje svetske populacije.

Otac Bila Gejtsa, Vilijam H. Gejts stariji, je već dugo vremena umešan u eugeničku grupu Planirano Roditeljstvo, preimenovanu organizaciju koja je nastala iz Američkog Društva za eugeniku. Bil Gejts je u intervjuu iz 2003. god. s PBS-ovim novinarom Bilom Majersom, priznao da je njegov otac nekada bio šef Planiranog roditeljstva, koje je zasnovano na principu da su ljudi većinom samo "bezobzirni uzgajivači" i "ljudski korov" koje treba odstreliti.

Gejts je takođe za vreme intervjua priznao da je uključivanje njegove porodice u reproduktivna pitanja tokom godina bilo poprilično veliko, pozivajući se na vlastitu nekadašnju privrženost uverenjima eugeničare Tomasa Roberta Maltusa, koji je verovao da svetsku populaciju treba kontrolisati kroz reproduktivna ograničenja. Iako Gejts tvrdi da trenutno zauzima drugačiji stav, čini se da je inicijacija njegove fondacije samo prilagođeni Maltusijanski pristup koji mnogo diskretnije redukuje populaciju putem vakcinacije i GMO-a.

Povezanost Vilijama Gejtsa starijeg s Planiranim roditeljstvo i kontinuirani uticaj u području "populacionog i reproduktivnog zdravlja" je značajno jer je Gejts stariji kopredsednik Fondacije Bil i Melinda Gejts. Ova dugoročna eugenika "vodi viziju i strateško upravljanje" Fondacije Gejts, koja je trenutno vrlo fokusirana na prisiljavanje korišćenja GMO-a u Africi putem finansiranja Saveza za Zelenu Revoluciju u Africi (Alliance for Green Revolution in Africa - AGRA):

Fondacija Gejts je doduše dala barem 264.500.000 dolara obavezujući se tako AGRA-i i navodno zaposlila dr Roberta Horša, bivšeg izvršnog delatnika koji je 25 godina radio za Monsanto i koji je razvio Roundup, da 2006. god. vodi AGRA-u. Prema izveštaju objavljenom 2010. god. u La Via Campesina, 70% AGRA-inih finansijskih potpora u Keniji sarađuje direktno sa Monsantom, a gotovo 80% sredstava Fondacije Gejts je posvećeno biotehnologiji.

Isto izveštaj objašnjava da je Fondacija Gejts u aprilu 2010. god. obećala 880.000.000 dolara za "GM istraživanja za razvoj semenja obogaćenih vitaminima i proteinima za siromašne sveta", postupak kojem su se žestoko protivile mnoge dobrotvorne organizacije i udruženja poljoprivrednika. Fondacija Gejts je 2008. god. nagradila Univerzitet Kornel s 26,8 miliona dolara kako bi istražili genetski modifikovanu pšenicu, koja je prva veća jestiva kultura u preseku Monsantovog naftovoda genetski modifikovanih useva.

Povezanost fondacije Gejts s Monsantom i korporativnom poljoprivredom uopšteno govore o njihovoj pravoj svrsi, a to je stvaranje monopolističkog sistema svetske kontrole u ​​svakom području ljudskog života. Vakcine, lekovi, GMO, reproduktivna kontrola, manipulacija vremenom, globalno zagrevanje - ove i još mnoge druge ulazne tačke su sredstva pomoću kojih Fondacija Gejts ulaže veliki napor kako bi kontrolisala svet pretvarajući se da pomaže u njegovoj kontroli i očuvanju.

Umesto da promovišu suverenitet hrane i rešavaju osnovna politička i ekonomska pitanja na osnovu kojih se stvara siromaštvo, Gates & Co. su prigrlili promovisanje korporativnog vlasništva i kontrolisanu poljoprivredu i medicinske paradigme koje će još više porobiti najsiromašnije ovog sveta. Sasvim je jasno da je GMO silovao već osiromašene grupe ljudi uništavajući njihove domaće poljoprivredne sisteme, kako je već i viđeno u Indiji.

Neko bi mogao reći da su sva Gejtsova nastojanja vezana za novac, dok bi drugi mogli reći da se radi o moći i kontroli. Možda je reč o kombinaciji gde Gejts još uvek promoviše vlastita komercijalna ulaganja, što uključuje kupovinu Monsantovih deonica dok istovremeno ulaže u programe koji promovišu Monsanto.

Bez obzira o čemu da je reč, ne može se poreći da Gejts sada ima direktan interes za Monsantov uspeh u širenju GMO-a širom sveta. A budući da Gejts otvoreno olakšava širenje Monsanta na nova tržišta kroz svoja "humanitarna" nastojanja, jasno je da se porodica Gejts nalazi u istom poslu s Monsantom.

"Iako bi Bil Gejts mogao reći da fondacija nije povezana sa njegovim poslom, sve što se time dokazuje je suprotno: većina njegovih donacija završava favoriziranjem komercijalnih ulaganja tajkuna, dok u stvarnosti ne "donira" ništa, ali umesto toga plaća porez državnim blagajnama. On ulaže svoje profite u ono što njemu odgovara u ekonomskom smislu, a to uključuje propagiranje njegovih navodnih dobrih namera," napisala je Silvija Robeiro u meksičkom časopisu La Jornada 2010. god.

"Naprotiv, njihove" donacije "finansiraju projekte koji su destruktivni kao i GEOINŽINjERING ili zamena prirodnih lekova zajednice za visokotehnološko patentirane lekove u najsiromašnijim područjima sveta ... Gejts je takođe angažovan u pokušaju uništavanja seoske poljoprivrede širom sveta, većinom kroz AGRA-u. To deluje poput Trojanskog konja koji lišava siromašne afričke poljoprivrednike njihovog tradicionalnog semenja zamenjujući ih prvo semenjem svojih firmi, a na kraju i s genetski modifikovanim."

Natural News

Opasnost od GMO-a - Prof. dr. sc. Marijan Jošt, dr. Lidija Gajski i prof.dr. sc. Valerije Vrček

Gosti: Prof. dr. sc. Marijan Jošt, dr. Lidija Gajski i prof.dr. sc. Valerije Vrček

Tema: Opasnost od GMO-a i objava prve 15. godišnje studije o upotrebi GMO-a u Argentini.

Razgovor Marijana Jošta s William Engdahlom

Razgovor Marijana Jošta s William Engdahlom, povodom predstavljanja njegove knjige "Sjeme uništenja", svibanj 2006, Hrvatska.

Pozdrav svima!
Da li neko ima predstavu koje sve prehrambene industrije na podrucju Srbije i bivse SFRJ su uvele GMO osim mesare "Matijevic" za koju se vec proculo ahammm.

po mom mišljenju uvele su je mnoge, par godina unazad uvozi se soja iz južne amerike koja je skoro duplo jeftinija od soje proizvedene u recimo vojvodini, a znajući situaciju dole nema sumnje da je ta soja gmo. uz pomoć korupcije i podmićivanja ova soja prelazi granice nekoliko ex-yu država gdje je razne kompanije zbog smanjenja troškova (mnoge u teškoj situaciji ili pred bankrotom) koriste u proizvodnji. ova soja se prerađuje u razne proizvode, najčešće ćete vidjeti sojin lecitin koji zbog svojih svojstava ulazi u sastav stotina proizoda... takođe sojina sačma koristi se dosta u ishrani stoke, što je još jedan od razloga da izbjegavate meso koje danas na sve liči samo na hranu ne....
ja sam odavno prestao konzumirati svu procesiranu hranu (kao i svu hranu porijeklom iz kine, indije i amerike), jer je to najbolji i vjerojatno jedini način da se izbjegne gmo...
sigurno sam negdje već postavio ovaj link ali nije na odmet da pnovim...

http://www.gmo-compass.org/eng/home/

na ovom sajtu možete provjeriti kakvo je stanje većine gajenih vrsta što se tiče gmo-a...
na lijevoj strani gdje piše database search samo upišite naziv kulture na engleskom i dobićete rezultate kada je i gdje na njoj vršen genetski inženjering (uključujući eksperimentalne i komercijalne usjeve, što ne treba miješati (recimo suncokret je prije 7-8 god. gen. modifikovan eksperimentalno, ali do komercijalne proizvodnje nikad nije došlo zbog nerentabilnosti...)

što se tadića tiče, pa ne znam šta očekujete, političarima je to posao da nas lažu i obmanjuju, pogotovo u zadnjih par decenija kad su pojedine kompanije toliko bogate i moćne da mogu kupiti bilo kojeg od njih....

Da li je ima u Plazmi?

sasvim moguće. zaboravih reći u prošlom postu, obavezno pročitajte sadržaj svakog proizvoda koji kupujete. ako ima soja lecitina velike su šanse da je od gm soje.

-da li je ovaj paradajz/rajcica/pomidor GMO ili ne:

http://www.seeds-gallery.com/sr/seme-povrca/21-paradajz-drvo-giant-tree-tomato-seme.html

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE



1004



Na temelju članka 51. stavka 3. Zakona o genetski modificiranim organizmima (»Narodne novine«, br. 70/2005 i 137/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. ožujka 2012. godine donijela



UREDBU



O IZMJENI I DOPUNAMA UREDBE O RAZINI GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA U PROIZVODIMA ISPOD KOJE PROIZVODI KOJI SE STAVLJAJU NA TRŽIŠTE NE MORAJU BITI OZNAČENI KAO PROIZVODI KOJI SADRŽE GENETSKI MODIFICIRANE ORGANIZME



Članak 1.



Ova Uredba sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:



– Odluka Komisije od 17. lipnja 2011. godine o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificiranog kukuruza MON 89034 × MON 88017 (MON-89Ø34-3xMON-88Ø17-3) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća (notificirano pod brojem dokumenta C(2011) 4164) (Vjerodostojan je samo tekst na francuskom i nizozemskom jeziku) (Tekst značajan za EGP) (2011/366/EU) (SL L 163, 23. 6. 2011.),



– Odluka Komisije od 17. lipnja 2011. godine o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificiranog pamuka GHB614 (BCS-GHØØ2-5), u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća (notificirano pod brojem dokumenta C(2011) 4177) (Vjerodostojan je samo tekst na njemačkom jeziku) (Tekst značajan za EGP) (2011/354/EU) (SL L 160, 18. 6. 2011.),



– Odluka od 17. lipnja 2011. godine o izmjeni Odluke 2006/197/EC što se tiče obnove autorizacije stavljanja na tržište postojeće hrane za stoku proizvedenu iz genetski modificiranog kukuruza linije 1507 (DAS –Ø15Ø7), u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća (notificirano pod brojem dokumenta C(2011) 4177) (Vjerodostojan je samo tekst na njemačkom jeziku) (Tekst značajan za EGP) (2011/365/EU) (SL L 163, 23. 6. 2011.), – Odluka Komisije od 22. prosinca 2011. godine o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificiranog kukuruza Bt x MIR 604 x GA 21 (SYN-BTØ11-1 x SYN-IR6Ø4-5x MON-ØØØ21-9), u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća (notificirano pod brojem dokumenta C(2011) 4164) (Vjerodostojan je samo tekst na francuskom i nizozemskom jeziku) (2011/892/EU) (SL L 344, 28. 12. 2011.),



– Odluka Komisije od 22. prosinca 2011. godine o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificiranog kukuruza Bt x MIR 604 (SYN-BTØ11-1xSYN-IR6Ø4-5), u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća (notificirano pod brojem dokumenta C(2011) 4164) (Vjerodostojan je samo tekst na francuskom i nizozemskom jeziku) (2011/893/EU) (SL L 344, 28. 12. 2011.),



– Odluka Komisije od 22. prosinca 2011. godine o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificiranog kukuruza MIR 604XGA 21 (SYN-IR6Ø4-5xMON-ØØØ21-9), u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća (notificirano pod brojem dokumenta C(2011) 4164) (Vjerodostojan je samo tekst na francuskom i nizozemskom jeziku) (2011/892/EU) (SL L 344, 28. 12. 2011.),



– Odluka Komisije od 22. prosinca 2011. godine o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificiranog pamuka 281-24-236x3006-210-23 (DAS-24236-5x DAS-21Ø23-5), u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća (notificirano pod brojem dokumenta C(2011) 4164) (Vjerodostojan je samo tekst na francuskom i nizozemskom jeziku) (2011/891/EU) (SL L 344, 28. 12. 2011.).



Članak 2.



U Uredbi o razini genetski modificiranih organizama u proizvodima ispod koje proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme (»Narodne novine«, br. 92/2008, 36/2009, 33/2010 i 88/2011), u Popisu dopuštenih genetski modificiranih organizama koji se mogu nalaziti u proizvodima kao slučajni ili tehnološki neizbježni tragovi u smislu Uredbe o razini genetski modificiranih organizama u proizvodima ispod koje proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme, iz Priloga koji je sastavni dio Uredbe, točka 5. mijenja se i glasi: Br.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.



Klasa: 310-26/12-01/01



Urbroj: 5030114-12-1



Zagreb, 29. ožujka 2012.



Predsjednik


Zoran Milanović, v. r.



Ovo nigdje u javnosti nije bilo ali je nađeno u Narodnim Novinama

na to pitanje naravno ne mogu odgovoriti sa sigurnošću, no ja bi taj paradajz izbjegavao u svakom slučaju. prvo moram da kažem da to što je on takvog oblika (formira nešto kao stablo) nije ništa neprirodno, divlji paradajz je višegodišnja puzavica koja raste u trposkim predjelima (sjeverozapad j. amerike), i mislim da mu stablo djelimično odvenjava... kod nas naravno su dosta drugačiji klimatski uslovi tako da paradajz uglavnom raste jednu godinu pa mi mislimo da je to neka jednogod. zeljasta biljka. slična situacija je i sa paprikom koja u tropskom klimatu formira nešto kao žbun....
evo par strana koje govore o gmo paradajzu:

http://www.gmo-compass.org/eng/database ... omato.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Geneticall ... ied_tomato

ovaj dotični paradajz je po svoj prilici neki hibrid selekcioniran na brži rast stabla i možda malo veću otpornost prema klimatskim uvjetima, i naravno veći prinos ali naravno na uštrb kvaliteta. sasvim moguće da mu za porast trebaju neki stimulatori rasta. u takvom paradajzu osim vode nema ništa posebno, a plodovi su sat vremena nakon što se isijeku odvratnog ukusa.
naravno, postoje stare, kvalitetne sorte paradajza, koje daju manje plodove ali neuporedivo kvalitetnije od hibridnih sorti, i uglavnom mnogo otpornije. moj favorit je ruska sorta tarašenko, stvorena za malo hladnije uslove (podnosi do -1 °c). takođe bi preporučio volovsko srce, sorta nastala na bazi starih indijanskih sorti.
znam da je sjeme starijih sorti malo teže nabavit, ali nije nemoguće. evo npr. probajte ovde:

rustica.hr

evo i neke liste sa malo kvalitetnijim sortama paradajza (neke su stare sorte neke hibridi):

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_he ... _cultivars

Brüssel hoce da GMO uvede/dopusti u EU



http://translate.google.de/translate?sl=de&tl=hr&js=n&prev=_t&hl=de&ie=UTF-8&layout=2&eotf=1&u=http%3A%2F%2Fwww.sueddeutsche.de%2Fpolitik%2Fgentechnisch-veraenderte-lebensmittel-aigner-will-lockerung-des-gen-verbots-verhindern-1.1378931

http://www.seeds-gallery.com/sr/5-seme- ... category=5

Evo sta se kod nas prodaje

ne znam u čemu je problem ovde, pola ovih sorti su stare autohtone sorte samo što ih je neko skupio sve po izgledu najinteresantnije iz cijelog svijeta pa misli zaradit na tome jer je ljudima fora imat plavi kukuruz, crni paradajz i bijeli patlidžan

Da, ima puno sorti i starih i krizanaca koji nisu GMO, inace ih nebi jos smjeli prodavati na Deutsche ebay-u kao npr.

http://www.ebay.de/itm/witziger-Penis-Chili-lecker-scharf-Hit-/230571915645?pt=S%C3%A4mereien_Zwiebeln&hash=item35af28397d

http://www.ebay.de/itm/Cherokee-purple-Tomate-alte-Sorte-Indianer-5-Samen-/310186922103?pt=S%C3%A4mereien_Zwiebeln&hash=item483894d077

http://www.ebay.de/itm/Zitronen-Gurke-alte-Sorte-Australien-super-lecker-/310173535733?pt=S%C3%A4mereien_Zwiebeln&hash=item4837c88df5

http://www.ebay.de/sch/i.html?_nkw=alte+sorte&_sacat=20535&_dmpt=S%C3%A4mereien_Zwiebeln&_odkw=&_osacat=20535&_trksid=p3286.c0.m270.l1313

HRANA

ovaj film govori kakvo đubre od hrane se nudi ljudima


http://vimeo.com/44187648

kukuruz treba izbegavati.Zanimljiva stvar je da kukuruz u top 10 alergen hrana poput psenice(glutena),mlecnih proizvoda,jaja,soje,kikirikija.Dakle mnogi su alergicni na kukuruz