Samo tako je napisao/la:
Neke stvari na koje treba pripaziti ako ste vegetarijanac:
http://www.net.hr/zdravlje/page/2010/01/08/0408006.htmlSad je i medicina dobra samo ako podržava naše stavove, kad je moderna medicina rekla nešto pozitivno i dobro za čovječanstvo?
Da je meso rajska hrana kilogram bi bio skup ko zlato i jela bi ga samo bogata elita, međutim u praksi nije tako, meso se servira ljudima na sve moguće načine i to po bagatelnoj cijeni, opet vas pitam ZAŠTO ,ZAŠTO, ZAŠTO? (možda nam žele dobro?
)
U skladu sa proračunom američkog odjeljenja za statistiku poljoprivrede (US Department of Agriculture) – 1 acre zemljišta (0.40469 hektara) može proizvesti 9060kg krumpira. To isto zemljište, kada se iskoristi za proizvodnju krmnog bilja – proizvede tek 74.7kg kravljeg mesa.
• Stočarstvo i proizvodnja mesa (u SAD), odgovorni su a potrošnju polovine pitke vode koja se koristi u SAD.
• Postotak kukuruza koji se u SAD koristi za ljudsku ishranu – 20%
• Postotak kukuruza koji se u SAD koristi za ishranu stoke za klanje – 80%
• Postotak ječma koji se u SAD koristi za ljudsku ishranu – 5%, a za stoku – 95%
• Postotak proteina koji se izgubi u procesu od krmnog bilja (kukuruz, ječam, soja, itd.) do mesa – 90%
• Postotak poljoprivrednih obradivih površina u SAD namijenjenih isključivo za proizvodnju govedine – 56%
• Da bi se proizvela 1 lbs (0.453kg) žita, potrebno je utrošiti 95 litara vode; a da bi se proizvela ista količina govedine, potrebno je utrošiti 1900 litara vode.
• Činjenica je da u svijetu ima dovoljno hrane za svakoga. Ali tragedija je u tome što se većina hrane i zemljišta u svijetu posvećuje proizvodnji stoke (mesa) za ljude u industrijski/tehnološki naprednim zemljama, dok milijuni djece i odraslih u ostalom dijelu svijeta pate i umiru zbog gladi i neuhranjenosti.
Idemo dalje;
Biolozi su zaključili i dokazali da životinje koje dijele iste tjelesne (anatomske) karakteristike, također dijele i istu vrstu prehrane. Uspoređujući anatomiju životinja mesoždera sa našom vlastitom, možemo jasno vidjeti da ljudi nisu stvoreni kao mesožderi jer imaju anatomiju gotovo istovjetnu životinjama biljojedima. Pri tome je važno napomenuti da životinje svežderi (kao medvjed), imaju tjelesnu anatomiju vrlo blisku životinjama mesožderima.
• Za razliku od mesoždera, ljudi mogu pokretati donju čeljust lijevo–desno baš kao i biljojedi.
• Mesožderi ne žvaču hranu, nego je gutaju. Biljojedi i čovjek žvaču hranu. Mesožderi nemaju potrebe za kuhanjem, prženjem i pečenjem mesa kako bi ga mogli svariti. Ako su ljudi zaista stvoreni da jedu meso, zašto ga ne love i jedu sirovo baš kao što to čine mesožderi?
• Mesožderi imaju kiselu pljuvačku, bez ugljikovodika za probavu enzima. Biljojedi i čovjek imaju alkalnu pljuvačku sa ugljikovodicima.
• Želučana kiselina mesoždera je puno jača od želučane kiseline biljojeda i čovjeka – zbog toga što mesožderi moraju probaviti kosti i krupne komade neprožvakanog mesa, što nije slučaj kod biljojeda. Želučana kiselina mesoždera je dovoljno jaka da ubije bakterije (koje se nalaze u mesu) koje mogu ozbiljno razboliti ili čak ubiti vegetarijance. Alkalna vrijednost želučane kiseline mesoždera je pH 1, dok je kod biljojeda i čovjeka pH 4 do 5.
• Dužina crijeva kod mesoždera je 3 do 5 x dužina tijela, a kod biljojeda i čovjeka 10 do 12 x dužina tijela. Razlog tome je što mesožderi moraju što brže izbaciti iz tijela toksine i kancerogene tvari koji se nalaze u mesu. (Meso i riba sadrže kancerogene tvari koje napadaju genetički materijal DNK stanica i razvijaju rak).
• Mesožderi se znoje preko jezika i nemaju kožnih pora, dok se biljojedi i čovjek znoje preko kože i imaju pore.
• Zubi mesoždera su oblikovani isključivo za kidanje mesa i kostiju (zbog čega su oštri i šiljasti). Zubi biljojeda su pljosnati baš kao i ljudski, sa izuzetkom očnjaka koji služe za lakše žvakanje biljnih vlakana. Mnogi ljudi pogrešno misle da su očnjaci kod čovjeka dokaz da su ljudi evoluirali od majmuna koji su se hranili mesom. Ako bismo slijedili istu pogrešnu logiku, mogli bismo zaključiti da su bradavice na muškim prsima ‘dokaz’ da su i muškarci u dalekoj prošlosti imali dojke i dojili djecu. Besmisleno, zar ne?
I za kraj mit o proteinima.
Izazov broj jedan koji se postavlja vegetarijancima je: “Vegetarijanska ishrana ne opskrbljuje s dovoljno proteina za pravilno funkcioniranje organizma!” Ništa u modernoj ljudskoj ishrani nije tako pogrešno protumačeno kao protein. Važnost unošenja dovoljno proteina u organizam, uglavnom iz mesa i mesnih prerađevina – nabija nam se u glavu još od ranog djetinjstva. Izvrsan izvor biljnog proteina su: orašidi, sjemenke, grahorice, žitarice, proizvodi od soje (naročito seitan) i mliječni proizvodi. Čak i neke vrste voća i povrća imaju nezanemarivi postotak proteina u sebi.
Prevelika doza proteina može biti jednako štetna baš kao i nedostatak proteina. Prekomjernost proteina u hrani usko je povezano sa kraćim životnim vijekom, povećanim rizikom od bilo koje vrste raka, bolestima srca, prekomjernom tjelesnom težinom, dijabetesom, osteoporozom, nepravilnim radom bubrega i lošom probavom (koja je uzročni korijen mnogih drugih bolesti).
Biti vegetarijanac ne znači nedovoljno unošenje proteina u organizam. Uravnoteženom vegetarijanskom ishranom gotovo je nemoguće izbjeći neophodnu količinu proteina. Ukoliko u hrani nema dovoljno kalorija, organizam koristi proteine kao izvor energije, radije nego li za rast i popravljanje grešaka u metabolizmu. Međutim, to nije problem za vegetarijance jer biljni proteini su odlični izvori ugljikovodika, koje organizam koristi kao izvor energije. Dokaz za to? Najveće, najizdržljivije i najjače životinje na svijetu su upravo biljojedi (vegetarijanci): slon, nosorog, žirafa, bizon, bik, kamila, orangutan, gorila, itd. (Da. I gorila je vegetarijanac usprkos svojim impresivnim očnjacima koji mu služe za kidanje i žvakanje drvenih vlakana).
Mnogi vrhunski sportaši vegetarijanci su dokazali da je vegetarijanska ishrana izvrsna i za ekstra napore: 1) Bill Pearl – Mr. Universe/body building, 2) Andreas Cahling – Mr. International/ body building, 3) Al Beckles – najistaknutiji body builder ‘60–tih godina, 4) Carl Lewis – atletičar, 5) Edwin Moses – svjetski rekorder u disciplini trčanja 400m sa preponama, 6) Killer Kowalski – svjetski šampion u hrvanju, 7) Chris Campbel – svjetski šampion u rvanju,
Martina Navratilova – svjetska šampionka u tenisu, i još mnogi drugi.
Da vegetarijanska ishrana ne uskraćuje mentalnu snagu i inteligenciju, dokazali su mnogi slavni ljudi kroz povijest: 1) Platon, 2) Sveti Ivan Chrysostom (kršćanski mistik), 3) Klement Alexandrijski (ranokršćanski crkveni otac), 4) Ovidije, 5) Sokrat, 6) Pitagora, 7) Leonardo Da Vinci,
Isaac Newton, 9) William Shakespeare, 10) Thomas Edison, 11) Albert Einstein, 12) Ralph Waldo Emerson, 13) Lav Tolstoj, 14) Martin Luther, 15) Nikola Tesla, 16) Franz Kafka, 17) Mahatma Gandhi, 18) George Bernard Shaw, 19) Anthony Robbins i mnogi drugi.
“Sve dok su naša tijela živi grobovi za ubijene životinje, kako možemo očekivati idealne uvjete na Zemlji?” (Sir G.B. Shaw)
Treba slušati vlastitu savjest a ne znanost kojoj je uporišna točka um i ego a poznato je da sve što dolazi od njih je iluzorno jer su i sami proizvod iluzije.
Postoji univerzalni zakon kojeg se treba poštivati i koji donosi prosperitet i blagostanje kako materijalni tako i duhovni.
ljudi od interesa, umni i mentalni spekulani su načinili svoje zakone koji su uglavnom u suprotnosti sa kosmičkim (to otkrivamo svakim danom) zato nam je svima ovako loše i svi smo zbunjeni.
Ne kaže se badava DONESI ZAKON I NAPRAVIO SI POSAO.