Sada je: sri nov 26, 2014 4:50 am.

Prijava

Korisničko ime:   Šifra:   Automatsko prijavljivanje  

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 23 post(ov)a ]  Stranica 1, 2  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Gljive
PostPostano: pon sep 11, 2006 11:55 pm 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen/a: pet dec 03, 2004 6:40 pm
Postovi: 7310
Lokacija: 3rd density Earth, Zagreb
Dobio sam zanimljiv tekst o ljekovitoj gljivi Shiitake, pa sam odlučio ovo podijeliti sa ostalim ljudima na forumu. Izgleda jako ljekovita gljiva. Pozivam ostale da se uključe sa znanjem o ljekovitim gljivama ( vjerojatno ima još mnogo drugih vrsta ljekovitih gljiva )!

-----------------------------------------------------------------------------------

U svetu su sve popularnije gljive s medicinskim dejstvom. Na tržištu se pojavljuju u obliku cajeva, supa, tableta i kapsula s koncentrisanim aktivnim supstancama ekstrahovanim iz gljiva. Pored kombinovanja sa standardnim metodama lecenja, gljive s lekovitim svojstvima preporucuju se i kao preventiva.
Danas možda najcuvenija gljiva shiitake (kod Kineza najcešce "siang gu"), Lentinula edodes, pocinje se u Kini uzgajati oko 1000. godine, kako navodi još 1313. Wang u "Knjizi o poljoprivredi".

Lentinus edodes je latinsko ime pecurke, nadaleko poznate kao šii take (shii - hrast i take - pecurka).
Prema sistematici gljiva Shii-take spada u:
Razred: Basidiomycetes
Podrazred: Holobasidiomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Lentinacae
Rod: Lentinus
Vrsta: Lentinus edodes (Berk)

Aktivne materije Shii-take:
Lentinan: beta 1,3 glukan je znacajan zbog antitumornog delovanja. Vršena su
istraživanja na životinjama gde se utvrdila znacajna efikasnost inhibicije rasta tumora (sarkoma) nakon cega su usledila i klinicka istraživanja, te je 1986 godine lentinan uveden u klinike kao antitumorno sredstvo.
Eritadenin: derivat butanske kiseline, a delovanje mu je registrovano kao
antiholesterolemik (smanjuje kolicinu holesterola u krvi), te prevenira arteriosklerozu, infarkt i dr.
Shiitake tako je zovu u Japanu, dok je u Kini poznata kao ko-ko ili hoag-ko. Šii take je samonikla u Japanu, Kini i drugim azijskim zemljama sa umerenom klimom. Ova pecurka potice iz Japana gde je vec dva milenijuma zovu carskom gljivom, jer je na jelovniku na imperatorskoj trpezi u Kjotu, ali je bila i sastavni deo jela imucnijih samuraja.
Najstariji zapis o iskustvima tradicionalne japanske medicine u lecenju gljivama vezan je uz godinu 199. n. e., kada je japanski car Chuai dobio shiitake na poklon od jednog domorodackog plemena.

Ona je dobar izvor minerala : kalcijuma(Ca), fosfora(P), gvožda(Fe), kalijuma(K) i magnezijuma(Mg). Bogate su i vitaminima iz grupe B: B1 (tijamin), B2 (riboflavin), B3 (nijacin), B5 (pantenol), B6 (peridoksin), B11(folna kiselina), B12 (kobalamin), D (kalciferol) dok ostale sadrži u manjem procentu. Shiitake takode sadrže sve esencijalne amino kiseline i biljna vlakna (deo biljnih celija koji ne podleže varenju) koja imaju važnu ulogu za probavni sistem. Azijski narodi koriste plod shiitake vekovima u narodnoj ili tradicionalnoj medicini. Savremena medicina koristi mnogo precišcenije, koncentrovanije derivate shiitake.

Prema tradicionalnoj japanskoj i kineskoj medicini shi-take znacajno povecava snagu i vitalnost organizma i omogucava telu da se bolje odbrani od velikog broja organskih poremecaja (Stamet, P., 1993). Japanski i Americki istraživaci su pokazali da ova vrsta gljiva poseduje odreden broj biološki aktivnih jedinjenja koja inhibiraju celijsku degeneraciju. Medu ovim supstancama narocito se isticu dva zaštitna polisaharida - lentinan i AC2P. Lentinan stimuliše imuni sistem kod iznemoglih osoba kao i produkciju interferona (Mori et al, 1987). Deluje aktiviranjem celija ubica i pomocnika T celija. Drugi polisaharid AC2P ometa kolonizaciju i razvoj nepoželjnih mikroorganizama. U združenom delovanju predstavljaju zncacajan element zaštite organizma.

Ova gljiva ima izvanredna medicinska, ne samo nutritivna svojstva na ljudski organizam, jer sadrži citav skup vrednih vitamina, aminokiselina i polisaharida koji pomažu organizmu u borbi protiv malignih i infektivnih bolesti. Šitake nazivaju ubicom raka, a ova gljiva smanjuje nivo masti u krvi i reguliše krvni pritisak, te oporavlja bolesnu jetru i pankreas

Gljive jacaju obrambeni sistem organizma, sprecavaju rast tumora, snižavaju holesterol, smanjuju krvni pritisak, sprecavaju srcani udar i još dosta toga. One sadrže puno vode i vrlo malo masti, ugljenih hidrata i kalorija – kilogram svežih gljiva ima samo 250 kalorija. Istraživanja su potvrdila njihovo lekovito delovanje, a pokazalo se i da mogu da deluju protiv virusno, slicno leku amantadinu, ali bez štetnih nuspojava.

Lentinan supstanca iz Shitake gljiva-koje se rado upotrebljavaju u ishrani u Kini i Japanu-koristi se uspešno, na Dalekom Istoku kao dodatak hemoterapiji u lecenju karcinoma u sistemu za varenje (kolorektalni i želucani). Kao i ostali polisaharidni lekovi, lentinan ispoljava imunostimulacijsko delovanje. Postoje i radovi koji pokazuju pozitivno dejstvo ove supstance na imunološki odgovor kod HIV inficiranih osoba, koji su dobijali ovaj preparat zajedno sa antivirusnim lekovima.

Najcešci uzrok zdravstvenih tegoba i smrti savremenog coveka ipak su kardiovaskularne bolesti.

Previsoki nivo masnoca u krvi, uz pomoc visokog pritiska, dovodi do temeljnog poremeceaja krvnih žila - ateroskleroze, koja sužava žile, remeti krvotok i prouzrokuje sve slabiju ishranu tkiva i organa i tako uzrokuje razlicite bolesti srca i krvnih žila.
Sama pak arterijska hipertenzija (visoki pritisak), jedna od najcešcih zdravstvenih tegoba, oštecuje unutrašnjost zidova arterija i ubrzava razvoj koronarne ateroskleroze, pa je zato jedan od glavnih faktora rizika za nastanak srcanih bolesti (angina pektoris, predinfarktno stanje, infarkt miokarda, miokardiopatija, iznenadna srcana smrt), ishemije i moždanog udara, tromboze, plucne embolije, gangrene, slabljenja rada bubrega, smetnji potencije...

Ateroskleroza se razvija tako što nakupine holesterola u arterijama postepeno blokiraju krvotok. Previsok nivo holesterola prvenstveno onoga niske gustoce, uzrokuje slepljivanje krvnih zrnaca, odnosno povecanu viskoznost ( lepljivost) krvi, a u 30-tim godinama života zidova naših krvnih žila postaju manje rastezljive. To dovodi do slepljivanja krvnih zrnaca, a sa smanjenom elasticnošcu žila smanjuje se i protok krvi, a time i "ispiranje" ugrušaka.

Što je još gore, ugrušci se još lakše lepe za zidove arterija kada smo pod stresom, a u tome još pomaže prehrana bogata masnocama. naucna su istraživanja potvrdila popularno shvacanje narodne medicine dalekoistocnih naroda da je gljiva shiitake (L. edodes) takva hrana koja "aktivira krvotok" i sprecava ili cak i leci "izliv krvi u mozak". Ne samo shiitake, nego i neke druge vrste lekovitih gljiva, sadrže eritadenin, grifolin, visoko nezasicene masne kiseline, derivate nekih ganodericnih kiselina, neutralna detergent-vlakna i hitinska vlakna... , koji u znatnoj meri snižavaju odnosno održavaju normalnu nivo masnoca (holesterola, triglicerida i fosfolipida) u krvi.

Druge materije (germanij, lentinan, tirozinaza...) neposrednije poboljšavaju krvotok, šire krvne žile, sprecavaju gubitak njihove elasticnosti, i posebno povecavaju opskrbu mozga i srca krvlju. Te procese dodatno potpomažu materije koje na neškodljiv, prirodni nacin deluju smirujuce na središnji i autonomni živcani sistem, što dodatno regulise pritisak.

Nukleozidi i drugi derivati nukleinskih kiselina, kao i adenozin, sprecavaju agregaciju krvnih zrnaca (antitrombotski efekt). Prvo istraživanje objavili su vec davne 1974. godine Kaneda i sur. sa Sveucilišta Tohoku u Japanu. Oni su 10 nedelja u prehranu štakora dodavali odredjenu kolicinu gljiva, i utvrdili da je shiitake snizila koncentraciju holesterola u krvi za prosecno 24 %. Kad je životinjama u hranu dodano 1 % holesterola, ucinak je bio još dramaticniji - smanjenje holesterola za 36 - 45 %.

Glavni aktivni sastojak shiitake s hipolipidemickim delovanjem nazvan je eritadenin.

Utvrdjeno je najpre na štakorima da on pocinje snižavati holesterol u krvi vec 3 sata nakon uzimanja, i da to delovanje traje i do godinu dana nakon što se iskljuci iz ishrane! Pokazalo se da eritadenin snižava nivo svih masnoca u krvi - holesterole (posebno onaj "opasni" - niske gustoce), trigliceride i fosfolipide. Pri tome ne utice na sintezu holesterola neophodnog za izgradnju celija, nego deluje tako što ubrzava preradu holesterola u jetri i njegovo izlucivanje varenjem, s tim što ta prilagodba metabolizma na pojacano "odmašcivanje" krvi traje dugo vremena.

Ovi pozitivni efekti dokazani su, naravno, i kod ljudi.

Suzuki i Ohshima su još 1974. godine na Nacionalnom institutu za ishranu u Tokiju obavili eksperiment sa 3 grupe zdravih mladih žena: nakon samo 7 dana, u 2 grupe koje su jele prethodno sušene shiitake zabelezeno je smanjenje holesterola za prosecno 7 %, a u grupi koja je jela sveže shiitake smanjenje je iznosilo prosecno 12 %.

Kada je isti eksperiment ponovljen na ljudima starim 60 i više godina, nivo holesterola u krvi nije padala u prva 2 - 3 dana, da bi nakon nedelju dana pad iznosio prosecno 9 %. I što je posebno znacajno, povecanje masnoca u prehrani izaziva još veci ucinak smanjenja holesterola: kod grupe ispitanica koja je u prehrani bez gljiva uzimala dnevno dodatnih 60 g maslaca, nivo holesterola za nedelju je dana porasla za 14 %, a kod grupe koja je uz taj maslac uzimala i sveže shiitake, nakon nedelju dana holesterol pada za 4 % - dakle, ukupno sniženje nivoa holesterola kod te je grupe iznosilo celih 18 %.
Kod muškaraca srednjih godina, oko pola svih slucajeva smrti uzrokovanih srcanim bolestima vezano je za previsok nivo holesterola. Sa svakim porastom holesterola raste i njihov rizik od koronarne skleroze.

Kod žena je stopa niža, ali je - kako je pokazao L. A. Simons u analizi smrti od skleroze koronarnih arterija u 19 zemalja - sa svetskim prosekom od 31 % smrtnih slucajeva od srcanih bolesti, vezanima uz povišeni holesterol još uvek visoka. Vecina ljudi s previsokom razinom holesterola trebala bi tu nivo smanjiti za 30 - 50 %. Farmaceutska industrija proizvodi lekove i za tu svrhu.

No, postavlja se pitanje koja je cijena upotrebe lekova za tako veliko snižavanje holesterola, uz koje nuspojave i s koliko trajnim dejstvom. Potrebno je upozoriti i na rezultate istraživanja koja su dokazala da povišeni holesterol znaci npr. i veci rizik obolevanja od raka dojke, kao i raka pluca kod žena nepušaca, ali i smanjeno stvaranje antitela, manju sposobnost makrofaga da iz organizma ciste strane celije, i druge imunološke poremecaje. .

Pored svega, shiitake snažno sprecava slepljivanje krvi ili agregaciju krvnih zrnaca, što su prvi dokazali Hokama i Hokama sa Havajskog sveucilišta 1981. godine.

Što se tice prevencije ateroskleroze, kojoj se zaista ne poklanja dovoljno pažnje, riziku od ovog temeljnog poremecaja krvnih žila nacelno su izloženi svi muškarci bez obzira na godine i sve žene iznad 35 godina starosti.

Dodatno i pojacano su tom procesu izloženi, i njime ugroženi, svi koji jedu mnogo masne, pre svega životinjskim mastima bogate hrane, osobe kod kojih je povecana verovatnost da su teška ateroskleroza i njome uslovljene kardiovaskularne bolesti rezultat nasledja, pušaci, bubrežni bolesnici, oboleli od šecerne bolesti, bolesnici s visokim pritiskom, te nedovoljno telesno aktivni.

Upotrebom sitake gljive moguce je delotvorno ublažavati hronicne bolesti srca i krvnih žila i ubrzavati oporavak od njihovih akutnih komplikacija, zatim kod visokog pritiska (posebno teške i maligne hipertenzije), arterioskleroze, tromboze dubokih vena, plucne embolije, suhe gangrene, koronarne skleroze, srcanog udara, ishemije, moždane kapi, aterosklerozom uzrokovanih bolesti bubrega i oka i sl., kao i hiperlipidemije, žucnih kamenaca, gihta, aterosklerozom i hipertenzijom uzrokovanih smetnji potencije i dr. .

Glavnina istraživanja antitumor efekata gljiva ipak je sprovedena u Japanu. U Istraživackom institutu Nacionalnog centra za rak u Tokiju, Ikekawa i saradnici ispitali su vec davne 1969. na miševima kojima su prethodno presadili sarkom 180, antitumorno delovanje ekstrakata 7 vrsta jestivih gljiva, što su 5 godina kasnije potvrdili i proširili Hamuro i Chihara u zajednickom istraživanju toga instituta i poznate prehrambene kompanije Ajinomoto.

Osnovni rezultati tih i brojnih drugih istraživanja su sljedeci: Lentinula edodes (shiitake) - stopa kocenja rasta tumora iznosi 80,7 %, s potpunim povlacenjem tumora u 6 od 10 slucajeva (kod nekih komponenti stopa kocenja tumora iznosi do 100 %, s potpunom regresijom tumora u svim slucajevima);


Posebni su napori uloženi u izolaciju aktivnih komponenti iz gljiva s antitumornim efektima. Chihara sa saradnicima prvi je iz shiitake izolirao lentinan (i još nekoliko drugih antitumor materija), utvrdivši da taj cudesni polisaharid vrlo velike molekularne težine može, zavisno o dozi, kociti sarkom 180 od 90 - 100 % i dovesti do njegova potpunog povlacenja.

Kako antitumorne materije iz gljiva uopste deluju protiv raka?
pre svega pokretanjem mnogih imunobioloških promena u živome organizmu "domacina" - glavnu ulogu ima sam organizam koji pomocu odredjenih materije menja svoje funkcioniranje da bi ozdravio.

Od 1980. za takve je materije u upotrebi izraz "biomodulatori", odnosno "modifikatori biološkog odgovora": medju onima biološkog porekla, jednu od tri osnovne grupe cine biomodulatori poreklom iz gljiva (pored onih iz bakterija i onih iz živih celija).

Te materije jacaju i/ili ponovno uspostavljaju imunološke funkcije organizma, kako one "nespecificne", odnosno generalne, tako i specificni imunitet protiv tumora. Osim toga, te materije koce razvoj tumorskih celija, neposredno ih uništavaju, modificiraju tumorske celije tako da ih odbrambeni sistem organizma može lakše prepoznati kako bi ih uspešnije uništavao, a u nekim situacijama i ubrzavaju sazrevanje tumorskih celija, koje se time od malignih ponovno pretvaraju u benigne.

Navedimo za primer samo imunološke funkcije lentinana u ljudskom organizmu in vivo: on nema direktan citotoksicni efekt na tumorsku celiju, nego deluje posredno preko organizma domacina (host-mediated), pa tako koci stvaranje materije koje slabe imunitet, a jaca stvaranje materije koje ga jacaju, pospešuje stvaranje antitiela i jaca proizvodnju sopstvenog interferona u organizmu, aktivira tzv. prirodno-ubilacke celije (NK), aktivira citotoksicne makrofage, ubrzava stvaranje interleukina 1 koji aktivira limfocite, kao i još nekih interleukina, aktivira klasicnu i alternativnu "putanju" komplemenata, a posebno aktivira citotoksicne i "pomagacke" T-limfocite, itd. Isto tako, ili vrlo slicno, i PSK, schyzophyllan i neki drugi polisaharidi iz gljiva snažno poticu sposobnost odbrambenih celija da prepoznaju i ubijaju celije razlicitih tumora, ali takodje - aktiviranjem tih i drugih faktora humoralne i stanicne imunosti - jacaju i funkcije normalnih celija i sprecavaju slabljenje imuniteta.

Buduci da su egzaktna istraživanja potvrdila pojedina verovanja tradicionalne medicine i uopste tradicionalne narodne kulture, posebno one velikih civilizacija Dalekog Istoka, neke vrste gljiva u odnosu na rak zaista se moraju tretirati kao "hrana lek".

To vredi za shiitake, ali i za šampinjone i bukovace, kao i još neke vrste gljiva.

Nitriti, koji se prirodno nalaze u mnogim vrstama mesa i nekim vrstama povrca, a ciju koncentraciju u našoj hrani posebno povecava obilato djubrenje azotnim djubrivima, u ljudskom organizmu mutiraju u druge, kancerogene spojeve. Te mutacije mogu blokirati spojevi "cistaci" nitrita koji se nalaze npr. u shiitakeu, Zanimljivo je da prisutnost "cistaca" tioprolina u sirovoj shiitake nije moguce utvrditi dok ga u kuvanoj ima cak 843 mg/100 g gljiva. Slicno je npr. i s vitaminom D, uz ciji je manjak u ishrani vezano znatno ucestalije obolevanje od raka dojke i debelog creva: svega 2 g na suncu sušene shiitake sadrži skoro punu preporucenu dnevnu kolicinu D vitamina.

Glavni nacin delovanja lekovitih gljiva u prevenciji tumora ipak je imunostimulacijski: antitumorne materije iz gljiva aktiviraju citavu "mrežu" imunoloških reakcija, a posebno potenciraju odbrambeno delovanje makrofaga, prirodnoubilackih (NK) celija i limfocita T. Gljive s antitumornim efektima trebali bi, dakle, ukljuciti u svoju redovnu ishranu ili koristiti preparate iz lekovitih gljiva, svi koji žele ojacati svoj opsti imunitet i svoj specificni imunitet protiv tumora. posebno se to preporucuje osobama izloženima vecem broju faktora razika obolevanja od raka:


Indikacije:
caj od pecurke sitake eliminise tzv. "staru" so; prema tome, koristan je za one -koji konzumiraju previse soli (meso i druge slane proizvode ili samu so),
ova pecurka razlaze i odstranjuje holesterol iz krvi,
ublazava lak hronican kasalj, ali je ne treba davati veoma jin osobama (to su one -osobe koje ne podnose hladnocu i cije su ruke i stopala lako rashladjuju itd.),
smanjuje visok krvni pritisak,
Anti-virusni stimulans, pomaže kod ispucanih kapilara.
relaksira preteranu napetost i stresna stanja.
Uzima se samo 1 pecurka dnevno po osobi, jer je to veoma jin biljka.

Priprema:
Potopiti jednu pecurku jedan sat ili dok ne omeksa. Isecite je na cetvrtine, dodajte 2 solje vode i 1 prstohvat morske soli pa pustite da provri a zatim da se krcka 10-20 minuta dok ne preostane 1 solja caja. Svaki put piti samo pola solje caja.

Proizvodnja
Proizvodnja japanske gljive šitake, bez koje se ne može zamisliti makrobioticki jelovnik, može biti unosan posao. Njeno posejavanje na sto kubika drvenih oblica daje vecu zaradu nego najskuplje sorte maline zasejane na jednom hektaru.
Postoje dva nacina da se šitake odgaji na našem podrucju.
Prvi je putem zasejavanja oblica sveže odsecenog drveta tako što se u zarez na oblici ubacuje micelijum. Oblica se zatvara voskom i inkubira godinu dana na vlažnom mestu. Iz micelijuma se razvijaju hife koje prožmu celu oblicu koja postaje stanište i hrana gljive. Nakon toga oblicase potapa u hladnu vodu. Ako se pravilno inkubira, takva oblica daje plodove od tri do pet godina
Na ovaj nacin šitake se u farmerskim kompleksima proizvodi u SAD
Proizvodnja gljive shiitake može se vršiti tradicionalnim nacinom na drvenim oblicima, kako se i danas najcešce obavlja u Japanu ili na odgovarajucem supstratu. Proizvodnja na supstratu je ekonomicna i svi tehnološki postupci su dosta slicni proizvodnji gljive bukovace. Kao supstrat koriste se biljni ostatci kao što su slama citarica, strugotina drveta, slama leguminoza i slicno. Veoma dobri rezultati se postižu na supstratu koji je napravljen od mešavine slame graška, piljevine i mekinja. Proizvodnja se pri tome obavlja u tri faze.

Prva faza obuhvata pripremu supstrata, sitnjenje i sterilizaciju. Nakon sterilizacije, supstrat se ohladi, inokulira micelijom, dobro izmeša a potom se pristupi punjenju vreca. Vrece se cvrsto nabiju i izbuše na više mesta radi lakše izmene gasova.

Druga faza je inkubacija (prorastanje supstrata micelijom) koja se obavlja na temperaturi 20-22°C i traje oko 30 dana. Završetak ove faze je kada micelija potpuno proraste supstrat, odnosno kada se belicasta paucina pojavi na unutrašnjoj strani vreca.

Treca faza je plodonošenje. U ovoj fazi je najbitnije održavanje vlažnosti na nivou 85-90%, temperature na 20°C, i redovno provetravanje. Prva berba je izmedu 40-45 dana nakon usejavanja, a sledeca za 10-12 dana. Period plodonošenja traje 60-70 dana. U zavisnosti od održavanja uslova i kvaliteta supstrata, prinos je 20-30% od težine supstrata.

Najpogodnije drvo za za gajenje na oblicima je hrast, bukva, breza i pitomi kesten. Trupci treba da budu 1,0-1,5 m dugi i 8-12 cm debeli. Koristi se sveže poseceno drvo (ne starije od 5 meseci). Drvo se navlaži (zalivanjem ili potapanjem u vodu). Vlažnost je optimalna, ako se piljevina od tog drveta, stiskanjem u šaci formira u grudve koje se ne raspadaju.

Za gajenje se koristi mesto u bašti zašticeno od direktnog suncevog svetla i jakog vetra. Micelija se seje u rez, napravljen testerom na dva mesta u oblici. Rez napunjen micelijom prekrije se plasticnom trakom, koja se pricvršcuje za drvo. Tako zasejane oblice poslažu se na odabrano mesto jedna preko druge, pokriju se sa 20 cm debelim slojem vlažne slame i sve zajedno se pokrije tamnom plasticnom folijom. Na foliji se izbuši 5-6 rupa na svaki m?. Zasejava se i pomocu specijalnih cekica, s kojim se ukucavaju komadici vec proraslog drveta u nove trupce koji se žele zasejati.

Najpogodnije vreme za setvu micelije je u prolece. U toku 3-4 meseca micelija proraste trupac i za to vreme nije potrebno ništa raditi. Onda se otkrivaju trupci i postavljaju u kosi položaj jedan do drugog. Ovako složene trupce treba jednom nedeljno zaliti, a ako je godina vlažna onda se u jesen javljaju prva plodna tela, ali najcešce prva berba je iduce godine. Optimalna temperatura za razvoj plodnih tela se krece od 14-20°C, a optimalna vlažnost od 80-90%. Trajnost drveta zasejanog shiitake gljivom iznosi 5-6 godina. Za to vreme se postiže se prinos do 15-20% težine zasejanog drveta.

Osim na drvenim oblicama, moze se uzgajati i na supstratu od piljevine.
U supstrat za uzgoj Shiitaka stavlja se 20-25% rižinih mekinja ili krupno mlevenu pšenicu kao obogaceno hranivo i po koji put kalcij-karbonat zato što regulira pH vrednost u supstratu. Piljevina se meša s rižinom mekinjom ili mlevenom pšenicom u pravom promeru i uskladi se sa zadovoljavajucim promerom vode od 62-68%.Mešanu piljevinu pakujemo u plasticne vrece do vrha kako bi stvorili panj. Na kraju se zavežu pamucnom vezicom i vrece su spremne za sterilizaciju.

Vrece sa supstratom se sterilisu od 121-123*C od 2-3 sata ili u posebnoj sobi sa parom od 97-103*C od 6 do 8 sati. Sterilizacija uništava materije koje štete miceliju. Nakon hladjenja vrece se nacepljuju micelijem.

Nakon nasadjivanja ili inkulacije, piljevinu obrasta micelij ,takodje postoji alat koji se koristi kod nasadivanja, buši se 5-6 rupa na svaki uzdužni centimetar , 0,5-1,2 cm u dubinu. Te rupe zalepimo samolepivom trakom da ne bi došlo do ispadanja micelija i isparavanja vlage. Nakon inkulacije, vrece se stavljaju na police u zasebnu sobu gde je temperatura od 25 – 28*C

Nakon 60-90 dana a najbolje je nakon 120 dana, micelij je tada obrastao substrat, sledi šokiranje ili potapljanje stubica u vodu, u kojoj je temperatura niža od temp. u prostoriji za oko 5*C, stubici moraju odstajati u vodi nekoliko sati,najpoželjnjije 24 sata, . Vrece se skidaju i stubici se slože u police, na odredjenu udaljenost od 10-20 cm, radi strujanja vazduha i mesta za rast gljiva.

Ako se gljiva koristi za sušenje, berba pocinje kada se rub klobuka izravna tj. pre nego plodno telo pocne bacati spore. Ako se koristi u svežem stanju, bere se kad je 50-60% klobuka otvoreno tj. klobuk je savijen prema dole, a opna koja pokriva himenij je pukla. Beru se na nacin da se lagano pritisne strucak i zaokrene (vrtenje levo desno). To je najbolji nacin odvajanja gljive od oblice jer npr. ako se gljive cupaju dolazi do oštecenja kore. Ono može izazvati zagadjenje plesnima i gubitak vlage i tako skratiti period iskorištavanja oblica. Berba (prvi talas) traje oko 7 dana, a ako se potapa treba pricekati još 3 dana da bi se obnovio micelij na ožiljcima te tako prevenirati eventualna zagadenja ili truljenja na ožiljcima.

Nakon berbe mora se paziti na kolicinu vlage u oblicama. Ako se primeti da su ubrane gljive izvukle vecinu vode iz oblica, potrebno ih je potopiti da bi se nadoknadila vlaga. Ukoliko je vlage dovoljno, tada sledi faza odmora odnosno faza obnavljanja micelija u oblicama. Temperatura u prostoriji treba biti malo povišena (za 5-6°C) uz jace kretanje vazduha medju oblicama da bi se sprecila zaraza plesnima, medjutim oprez je neophodan da se oblice ne bi isušile.

Shii-take se najcešce skladišti sveža ili sušena. Sveža se skladišti na temperaturi od 0-2°C kroz 7-10 dana. Sušenje se može provoditi na suncu ili u sušioniku. Sušenjem na suncu gljive su kvalitetnije jer se povecava kolicina vitamina D i za 10 puta. Pretvaranje ergosterola u vitamin D možemo podstaknuti pomocu UV-lampa, tako da obasjavamo himenij 1-2 sata dnevno. Za sušenje, gljive se okrecu naopako (na klobuk), a traje dok plodište ne otvrdne toliko, da pod pritiskom prstiju puca . U sušioniku se suši postepeno u nekoliko faza:
I. pocinje se od 30°C, polako se penje na 50°C i to traje 3-4 sata
II. 50°C kroz 12-13 sati
III. 60°C kroz 1 sat
Osušena gljiva se ostavlja u staklenku ili PVC ambalažu da bi se sprecilo ovlaživanje gljive koje bi prouzrokovalo kvarenje.

KRAJ

:mrgreen: :wink:


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto sep 12, 2006 4:33 pm 
Offline
Član foruma

Pridružen/a: ned jul 02, 2006 4:10 pm
Postovi: 227
Lokacija: Croatia
TIBETANSKA GLJIVA

Ovu gljivu moja mama koristi i budući da nemam vremena tražiti po netu informacije o njoj, to prepuštam onima koje nešto više zanima o toj gljivi, a ja ću navesti ono što mi je mama rekla:


Gljiva liječi 12 bolesti ( stres, metastaze, bubrezi, krvni tlak, želudac, crijeva, žuč, gušterača, slezena, srce, krvne žile, kolesterol, daje energije... ), a koristi se ovako:

1. morate imati 2 staklenke, jednu čistu i jednu u kojoj ćete držati gljivu
2. staklenka s gljivom mora biti poklopljena PLASTIČNIM ili STAKLENIM poklopcem
3. gljiva se cijedi kroz PLASTIČNO cjedilo svaka 24 sata ( jer nakon 24 sata gubi ljekovita svojstva )
4. kad se stavi u plastično cjedilo, PLASTIČNOM žlicom smije se malo podići, ali gljiva se ne smije stiskati!!!, dakle, koliko tekućine izađe-izađe i to što izađe, to se popije
5. gljiva se zatim opere hladnom vodom i stavi u staklenku u koju se stavi 2 dcl mlijeka. dakle, uvijek imate 2 staklenke, 1 čistu i jednu u kojoj je gljiva. kad gljivu izvadite iz te staklenke s mlijekom, onda je ne smijete ponovo vratiti u istu staklenku, nego u čistu u koju ćete staviti mlijeko, a onu iz koje ste je izvadili operete pa je koristite za 24 sata kad opet procijedite gljivu
6. kad gljivu ocijedite, dakle, ne smije se stiskati, tekućinu popijete, a gljive treba ostati količinski do 2 jušne žlice, ostatak bacite ili dajte nekome drugom
7. ono što je bitno jest to da se gljiva može runiti i bitno je da tekućina koju dobijete laganim cijeđenjem, bude bez komadića, bez najsitnijeg komadića gljive jer gljivu ne smijete unijeti u organizam
8. pijete 20 dana bez prekida, pa napravite 10 dana pauze, pa opet pijete 20 dana,pa opet 10 dana pauze i tako pijete koliko god želite.
9. nakon nekog vremena može se primjetiti promjena u boji stolice, ali to je zato što gljivica čisti organizam od štetnih tvari


ta je gljivica ujedno i prirodni antibiotik i može se koristiti kad god imate bilo kakvu upalu. možete primjetiti bolove u nekim dijelovima tijela, ali to je samo nuspojava liječenja jer obično ( iako ne mora biti kod svakog takav slučaj ) se bolovi mogu javiti na oboljelom dijelu.


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto sep 12, 2006 5:08 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: sub jan 14, 2006 9:33 pm
Postovi: 103
Lokacija: Zagreb
Ovu gljivu iz smagdinog posta već duže vrijeme koristi moja prijateljica i kaže da je zadovoljna učinkom. Al moram ju pitati jel koristi isključivo plastično posuđe (uz staklenke) jer mi je sve ostalo naglasila, osim toga... :-s

_________________
Onaj tko je nešto naučio, ali to ne provodi u život, nalik je čovjeku koji je upalio lampu, a zatim pokrio svoje oči.
(Nagarjuna)


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto sep 12, 2006 5:41 pm 
Offline
Član foruma

Pridružen/a: ned jul 02, 2006 4:10 pm
Postovi: 227
Lokacija: Croatia
Tibetanska gljiva u dodiru s metalom pocrni i gubi ljekovita svojstva.

Zaboravila sam još reći da postoji crna i bijela tibetanska gljiva. Ono što sam napisala odnosi se na BIJELU.


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: sub jun 23, 2007 5:06 pm 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen/a: pet dec 03, 2004 6:40 pm
Postovi: 7310
Lokacija: 3rd density Earth, Zagreb
Preneseno sa: http://www.zdravljeizgljiva.hr

LJEKOVITE GLJIVE I NJIHOVA PRIMJENA

U prvobitnoj juhi stvaranja života - u praoceanu, prije možda milijardu godina, nalazili su se i preci (jednostaničnih) gljiva. Povijest života na Zemlji u punopravnoj je mjeri i njihova povijest: bez gljiva život ne bi mogao ni nasta(ja)ti, ni održavati se i razvijati. Jedino one i bakterije razgrađuju organske tvari uginulih biljaka i životinja u neorganske. One su, dakle, najstariji ekolozi. Bez njih ne bi bilo ni humusa, plodnog obradivog tla. Kruh naš svagdašnji, vino i pivo, ne bi bili mogući bez gljiva kvasnica. A u našem suvremenom dobu gljive - koje čine treće veliko carstvo života, pored biljnog i životinjskoga - stalno dobijaju na značaju u poljoprivredi, industriji, medicini...

Proizvodnja lijekova u suvremenom svijetu nezamisliva je bez tzv. nižih gljiva, osobito plijesni - od penicilina i mnogih drugih antibiotika nadalje. Nasuprot tome, ljekovitost pojedinih vrsta tzv. viših gljiva, prije svega iz reda Basidiomycetes, kao i mogućnosti njihove medicinske primjene, za službenu farmaciju i medicinu zapadnog svijeta praktično su nepoznata oblast. Dok je fitoterapija, znanstveno preispitana, već odavno priznata, pa čak i opet u modi, mikoterapija - shvaćena u najširem smislu kao iskustvena i znanstveno utemeljena praksa očuvanja ljudskog zdravlja, sprečavanja nastanka i razvoja bolesti, ali i neposrednoga stručnog liječenja gljivama i proizvodima iz gljiva, pogotovo onih bolesti s kojima službena medicinska rutina još ni izdaleka ne uspijeva izaći na kraj (maligne, virusne, kronične...) - još uvijek je suočena s anonimnošću, sumnjom, strahom i nevjericom. A iza poznavanja i upotrebe ljekovitih svojstava pojedinih vrsta gljiva stoje tisućljetna iskustva tradicionalne medicine, tisuće egzaktnih znanstvenih istraživanja i objavljenih znanstvenih i stručnih radova, stotine patenata, registrirani lijekovi (npr. u Japanu su lentinan i PSK registrirani lijekovi protiv raka još od sredine 80-tih godina i nalaze se po plasmanu među prvih 10 antitumornih preparata na tome tržištu, s prometom od preko 400 milijuna dolara godišnje). Daleko od šarlatanskog negiranja uobičajenih sredstava i metoda znanstvene medicine, mikološki segment tradicionalne medicine i suvremenih znanstvenih istraživanja ozbiljno i odgovorno surađuje i doprinosi borbi za zdraviji i ljudskiji život pojedinca i zajednice.

Gljive sadrže antibiotike, ali i imunostimulanse, tvari djelotvorne protiv tumora i protiv virusa, tvari koje snižavaju kolesterol, sprečavaju začepljenje žila, reguliraju tlak, poboljšavaju krvotok, uravnotežuju razinu šećera u krvi, reguliraju probavu, poboljšavaju rad dišnih organa, djeluju antireumatski i antialergijski, stimuliraju ili smiruju centralni nervni sistem na neškodljiv način, poboljšavaju seksualne funkcije, jačaju fizičku snagu i izdržljivost, usporavaju starenje... Prastara znanja o tim svojstvima gljiva i tisućljetne tradicije i iskustva njihova korištenja, preispituju i provjeravaju brojne ekipe eminentnih znanstvenika suvremenim istraživačkim metodama bar već pedesetak godina, danas već i upotrebom najsuvremenijih dostignuća visoke tehnologije. Tako se na djelu potvrđuje već poodavna preporuka Svjetske zdravstvene organizacije da se za očuvanje zdravlja koriste sva provjerena medicinska iskustva i metode različitih civilizacija, a ne samo službene medicine Zapada.

slika

KINEZI IZ DAVNINE

A te su medicinske tradicije zaista stare. U kineskoj civilizaciji i kulturi gljive, po nekim procjenama, imaju važnu ulogu možda već 7000 godina, a tradicionalana kineska medicina jedna je od najstarijih na svijetu, jer joj je razvoj započeo prije dobrih 5000 godina. Najstariji službeni popis ljekovitih tvari (materia medica) "Shen Nong Ben Cao Jin", nastao najkasnije između 500. i 1000. godine pr. n. e., ako ne i ranije, temelji se na klasičnim medicinskim i farmakološkim saznanjima prvoga poznatog kineskog cara Shen Nonga iz 29. st. pr. n. e., i u njemu se, među ostalim ljekovitim tvarima, navodi i nekoliko vrsta gljiva (tu je već i obožavana ling zhi, Ganoderma lucidum, čija su izuzetna i mnogostruka svojstva danas već potvrđena golemim nizom egzaktnih istraživanja.) Poznati starokineski liječnik Tao Hong Jing je krajem stare ere tome popisu dodao još nekoliko vrsta, čija je ljekovitost danas također znanstveno dokazana. U monumentalnom radu Li Shi Chena iz 1578. godine, najslavnijem kineskom djelu materiae medicae "Ben Cao Gang Mu", na kojem je autor radio 26 godina, da bi obradio gotovo 1900 vrsta životinjskih, biljnih i mineralnih ljekovitih tvari i k tome još preko 8000 recepata - navodi se već 20-tak vrsta ljekovitih gljiva. Ta su tisućljetna iskustva dva kineska sveučilišna profesora, Liu Bo i Bau Yun-sun, sabrali u knjizi "Fungi pharmacopoeia sinica", objavljenoj 1980. u SAD, u kojoj prikazuju upotrebu više od 120 vrsta ljekovitih gljiva. Pet kineskih stručnjaka i znanstvenika (Ying i dr.) objavili su 1987. u Beijingu knjigu "Icons of medicinal fungi of China", u kojoj su obrađene ravno 272 vrste ljekovitih gljiva. Zanimljivo je, kao dokaz visokoga stupnja poznavanja i upotrebe gljiva, da su Kinezi već od davnina razvili vještinu uzgoja pojedinih vrsta: So u spisu "Tang Ben Cao" iz 659. godine navodi da se gljiva Judino uho počela uzgajati već oko 600. godine, dok se zimska panjevčica počinje uzgajati oko 800. godine (Han u spisu iz 1590.). Danas možda najglasovitija gljiva shiitake (kod Kineza najčešće "siang gu"), Lentinula edodes, počinje se u Kini uzgajati oko 1000. godine, kako navodi još 1313. Wang u "Knjizi o poljodjelstvu".

Najstariji zapis o iskustvima tradicionalne japanske medicine u liječenju gljivama vezan je uz godinu 199. n. e., kada je japanski car Chuai dobio shiitake na poklon od jednoga domorodačkog plemena. Tisućgodišnja iskustva Japanaca u upotrebi ljekovitih gljiva sakuplja i proučava Institut za istraživanje gljiva Japana, kojega je još 1936. godine osnovao liječnik Kisaku Mori, a koji je rezultate svog dugogodišnjeg rada u toj oblasti sabrao u klasičnoj knjizi "Mushrooms as Health Foods", objavljenoj 1974. u Tokiju.

Vrijednost tih i takvih grandioznih medicinskih tradicija dalekoistočnih naroda možda je najbolje izrazio japanski stručnjak za ovo područje Kosai Matsumoto II primjedbom da akademska zapadna medicina ne raspolaže lijekovima koji su u medicinskoj praksi bili provjeravani dvije tisuće godina ili više. Treba imati u vidu i da se tu radi(lo) o populaciji od nekoliko milijardi ljudi.

slika


TRADICIJE ZAPADA: STARI GRCI, RIMLJANI...

Ne bi, međutim, bilo pravedno prešutjeti ni medicinsku tradiciju Zapada, iako u njoj upotreba ljekovitih gljiva nije nikad bila tako raširena kao u Aziji. I stari su Grci i Rimljani koristili u liječenju nekoliko vrsta gljiva i taj se trend održao tokom Srednjega vijeka i Renesanse. Sam Hipokrat, priznati "otac medicine", na vrhuncu svoga djelovanja oko godine 455 pr. n. e. , spominje upotrebu gljiva u moksi, da bi se stimulirale određene točke u tretmanu kroničnih bubrežnih oboljenja (npr. vodena bolest), što iznenađujuće nalikuje meridijanima i točkama u kineskoj akupunkturi. Plinije (1. st. n. e.) spominje brojne gljive u svojim spisima, ali je teško utvrditi koje se vrste kriju ispod njegova najčešćeg naziva "Agaricum". Pretpostavlja se da se najčešće radi o gubi Fomitopsis officinalis, koja se koristila kao panaceja za većinu najznačajnijih bolesti toga doba, pa bi - ako bi bar donekle izdržala test suvremene znanosti - mogla biti prethodnik modernih adaptogena, prirodnih regulatora tjelesnih procesa, koji uravnotežuju djelovanje podsistema ljudskog organizma, sprečavaju razorne efekte stresa, jačaju izdržljivost i imuni sistem. Dioskorid, liječnik u Neronovoj vojsci sredinom 1. st., autor najkorištenijega djela o ljekovitom bilju svih vremena - "De Materia Medica", koje je zaista izdržalo probu vremena, jer je bilo smatrano apsolutnim autoritetom preko 1700 godina, glavni je "krivac" za niski ugled gljiva u europskoj medicinskoj povijesti. On ih je, odražavajući dominantnu svijest antičkoga svijeta, opisao kao općenito teške za probavu i često otrovne, a jedinu je reputaciju kao lijek imala, čini se, gljiva "Agaricon", tj. spomenuta F. officinalis, često zamjenjivana sa sličnim gubama koje također rastu na drveću.

Snažni utjecaj starih Grka proteže se kroz cijeli Srednji vijek i Renesansu, kao što potvrđuje i poznati Gerardov "Herbal" iz 1633. godine, sastavljen na temelju mnogih "biljara" koji su mu prethodili. I tako, upotreba ljekovitih gljiva traje na marginama europske i uopće medicine Zapada sve do 20. stoljeća. U zadnjih stotinjak godina, već u sklopu stručnih i znanstvenih verifikacija, poznavanju ljekovitih gljiva poseban doprinos daju Istočni Europljani, osobito Rusi, što se nedovoljno uvažava i slabo je poznato, donekle s izuzetkom upotrebe "čage" (Inonotus obliquus) u liječenju raka.

ZNANSTVENE PROVJERE I PRIMJENA

Iskustva i znanja tradicionalne medicine o svojstvima i upotrebi ljekovitih gljiva u zadnjih se 50-tak godina sistematski provjeravaju strogo znanstvenim metodama: koje su aktivne tvari u gljivama, kako djeluju, koji im je kemijski sastav, istražuje se na pokusnim životinjama i kulturama ljudskih stanica, provode se klinička istraživanja. U tome prednjače Japanci, ali velik je i udio Kineza (iako su rezultati teže dostupni), no sudjeluju i Korejanci, Rusi i drugi, uključujući i zapadne znanstvenike, prvenstveno Amerikance. Riječ je o istraživačima koji djeluju u institucijama kao što su Nacionalni centar za rak u Tokiju i vodeća japanska sveučilišta (istraživanja obično financiraju japanska ministarstva znanosti i obrazovanja, kao i Agencija za znanost i tehnologiju Japana), Kineska akademija znanosti (njen Botanički institut i dr.), Akademija tradicionalne kineske medicine, Zavod za ispitivanje lijekova i proizvoda živog porijekla, poznata kineska sveučilišta u NR Kini, Hong Kongu i na Tajvanu, zatim Nacionalni institut za rak SAD i neka američka sveučilišta, itd. Rezultati se objavljuju u eminentnim svjetskim časopisima iz oblasti medicine (onkologije, imunologije, virusologije...), farmacije, biologije i biotehnologije. Podaci o istraživanjima ljekovitih gljiva pohranjuju se u vodećim svjetskim bazama podataka (npr. "Medline"), a isto tako i brojni patentni spisi. Sumnjičavci se jednostavno mogu na Internetu sami uvjeriti u golemi opseg ove oblasti - dovoljno je velikim pretraživačima zadati npr. termin "healing mushrooms" ili naziv neke od značajnih gljivljih vrsta.

Najilustrativniji je možda jedan pregledni članak o antitumornim i antiviralnim tvarima iz gljiva, čiji su autori Shung Chang Jong i Richard Donovick. Prvi autor je iz Američke zbirke tipskih kultura, vodeće svjetske banke mikroorganizama, stanica, gena i staničnih proizvoda, osnovane još 1925. godine, uključene u djelovanje svjetskih organizacija od UNESCO-a i Svjetske zdravstvene organizacije nadalje, u koju su udružene sve najznačajnije američke i neke kanadske organizacije iz raznih grana znanosti o životu (biologije, biokemije, imunologije, mikrobiologije, genetike, farmacije, mikologije...), a koja je npr. 1992. raspolagala s više od 55 000 sojeva algi, bakterija, gljiva i kvasaca, životinjskih i biljnih virusa, biljnih i životinjskih stanica, kloniranih gena i banki gena, sjemena itd.; drugi je autor iz sektora za razvojne terapeutske programe Nacionalnog instituta za rak. Ta su dva autoriteta nabrojili više od 420 vrsta gljiva (uključujući i jednostanične) za koje je dokazano da proizvode antitumorne i antiviralne tvari, a valja primijetiti da čak ni taj popis nije potpun.

Preparati iz ljekovitih gljiva proizvode se i koriste u suvremenoj medicinskoj praksi u Kini, Japanu i obje Koreje, a sve više i u SAD. Javnosti nije dovoljno poznato da se, iako u još skromnim razmjerima, proizvode i kod nas u Hrvatskoj, što je istodobno i prvi put u Europi.

O sadašnjem značaju i perspektivama jasno govori i pred nekoliko godina održana strateška međunarodna konferencija o biologiji gljiva, proizvodnji gljiva i proizvoda iz gljiva, u organizaciji Organizacije UN za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) i Biološkog odsjeka Kineskog sveučilišta u Hong Kongu, na kojoj su sudjelovali praktično svi vodeći svjetski mikolozi i na kojoj je tema "Prehrambena i medicinska svojstva gljiva" bila jedno od 5 osnovnih područja rada toga skupa.

Što, dakle, mogu ljekovite gljive pomoći u prevenciji i liječenju raka? Mogu li pomoći u borbi s HIV-om/AIDS-om odnosno sidom? A s drugim virusnim infekcijama - od prehlade do herpesa i hepatitisa? Mogu li spriječiti ili ublažiti bolesti srca i krvnih žila? Pomoći u prevenciji ili uspješnoj regulaciji šećerne bolesti? Ojačati imunitet? Usporiti i odgoditi starenje? Kratak, ali svakako nedovoljan odgovor glasi:"Mogu sve to, i još štošta drugo!".

GLJIVE PROTIV RAKA

Najmanje spornim početkom egzaktnoga znanstvenog istraživanja antitumornih efekata (viših) gljiva smatra se ono Lucasa i njegovih suradnika sa sveučilišta Michigan (SAD), koji su krajem 50-tih godina potvrdili vjerovanja tradicionalne narodne medicine o ljekovitosti goleme puhare (Calvatia gigantea) protiv raka, izolirajući iz nje aktivnu tvar kalvacin. Folklor, to neizmjerno more narodne kulture, tradicija, običaja i vjerovanja, inspirirao je te prve istraživačke prodore u antitumorne efekte gljiva. Kada je npr. Hartwell prije gotovo 30 godina sastavio prvi opširniji pregled narodnih lijekova protiv raka, u njemu se, pored biljaka, našlo i otrovnih i jestivih viših gljiva, kao i tvrdih nejestivih guba, od davnina korištenih u obliku raznih "čajeva". U tim je prvim egzaktnim istraživanjima, znakovito, došlo do neposredne suradnje između američkog znanstvenika Lucasa i japanskog pionira istraživanja ljekovitosti gljiva K. Morija.

Glavnina istraživanja antitumornih efekata gljiva ipak je provedena u Japanu. U Istraživačkom institutu Nacionalnog centra za rak u Tokiju, Ikekawa i suradnici ispitali su već davne 1969. na miševima kojima su prethodno presadili sarkom 180, antitumorno djelovanje ekstrakata 7 vrsta jestivih gljiva, što su 5 godina kasnije potvrdili i proširili Hamuro i Chihara u zajedničkom istraživanju toga instituta i poznate prehrambene kompanije Ajinomoto. Osnovni rezultati tih i brojnih drugih istraživanja su sljedeći: Lentinula edodes (shiitake) - stopa kočenja rasta tumora iznosi 80,7 %, s potpunim povlačenjem tumora u 6 od 10 slučajeva (kod nekih komponenti stopa kočenja tumora iznosi do 100 %, s potpunom regresijom tumora u svim slučajevima); Coriolus versicolor - stopa kočenja tumora iznosi 77,5 %, s potpunim povlačenjem tumora u 4 od 8 slučajeva; Ganoderma lucidum - stopa kočenja tumora iznosi 98,5 %, s potpunim povlačenjem tumora u 4 od 5 slučajeva (kod nekih komponenti stopa kočenja tumora iznosi do 100 %, s potpunim povlačenjem tumora u svim slučajevima), itd. Navedeni istraživači, kao i oba Morija (otac i sin), Maeda, Taguchi, Nanba, Aoki i brojni drugi, nepobitno su dokazali da neke ljekovite gljive pokazuju visoku ili vrlo visoku stopu kočenja rasta različitih tumora, ali i značajnu stopu njihova potpunog povlačenja ako se s korištenjem započne pravodobno, kao i vrlo snažnu zaštitu od tumora ako se uzimaju prije njegova nastanka. Radeći sustavno gotovo 40 godina u relativnoj izolaciji svoga "carstva sredine", do istih su rezultata došli i znanstvenici iz NR Kine (npr. Xiao - Yu Li, Jia-Fang Wang, Q. Y. Yang i dr.), na tragu svoga davnog prethodnika iz 14. st., liječnika Wu Rui, koji je prvi zapisao da je shiitake korisna u liječenju različitih "zloćudnih tvorbi".

Posebni su napori uloženi u izolaciju aktivnih komponenti iz gljiva s antitumornim efektima. Chihara sa suradnicima prvi je iz shiitake izolirao lentinan (i još nekoliko drugih antitumornih tvari), utvrdivši da taj čudesni polisaharid vrlo velike molekularne težine može, ovisno o dozi, kočiti sarkom 180 od 90 - 100 % i dovesti do njegova potpunog povlačenja. Podjednake je efikasnosti i PSK iz gljive Coriolus versicolor. Oni su vrlo niske toksičnosti, praktično posve bezopasni, što nije, na žalost, slučaj s antitumornim proteinima iz pojedinih gljiva (npr. zimske panjevčice F. velutipes). Jaki antitumorni agensi otkriveni su i u miceliju određenih vrsta gljiva, kao npr. KS-2 i LEM iz shiitakea.

Posebno je značajno da pojedini antitumorni agensi djeluju ne samo na primarne tumore, nego i u visokom stupnju koče pojavu i razvoj metastaza. Chihara i njegovi suradnici iz Nacionalnog centra za rak u Tokiju dokazali su to za lentinan, a H. Nanba s Farmaceutskog sveučilišta Kobe (Japan) dokazao je nedavno isto za D-frakciju ekstrakta iz zec gljive (Grifola frondosa), objavivši izvještaj o tome u analima Njujorške akademije znanosti.

Odakle i zašto u određenim gljivama takvi antitumorni sastojci? Još sredinom 60-tih mađarski je nobelovac Szent-Győrgyi, istražujući tvari koje koče i pospješuju rast stanica, ustanovio da je u gljivama kočničar rasta - tzv. "retine", inače jedan derivat metilglioksala s otprije poznatim karcinostatskim djelovanjem, prisutan u većoj koncentraciji nego tzv. "promine" koji pospješuje rast stanica. U njegovim je eksperimentima "retine" pokazao antitumorno djelovanje, a njegovu je povećanu koncentraciju u gljivama objasnio time što gljive žive na odumrlim i raspadajućim supstancama, izložene napadima mnogobrojnih parazita, protiv čijega se rasta bore upravo pomoću "retinea".

IMUNOSTIMULACIJOM PROTIV TUMORA

Kako antitumorne tvari iz gljiva uopće djeluju protiv raka? Prije svega pokretanjem mnogih imunobioloških promjena u živome organizmu "domaćina" - glavnu ulogu ima sam organizam koji pomoću određenih tvari mijenja svoje funkcioniranje da bi ozdravio. Od 1980. za takve je tvari u upotrebi izraz "biomodulatori", odnosno "modifikatori biološkog odgovora": među onima biološkog podrijetla, jednu od tri osnovne grupe čine biomodulatori porijeklom iz gljiva (pored onih iz bakterija i onih iz živih stanica). Te tvari jačaju i/ili ponovno uspostavljaju imunološke funkcije organizma, kako one "nespecifične", odnosno generalne, tako i specifični imunitet protiv tumora. Osim toga, te tvari koče razvoj tumorskih stanica, neposredno ih uništavaju, modificiraju tumorske stanice tako da ih obrambeni sistem organizma može lakše prepoznati kako bi ih uspješnije uništavao, a u nekim situacijama i ubrzavaju sazrijevanje tumorskih stanica, koje se time od malignih ponovno pretvaraju u benigne. Navedimo za primjer samo imunološke funkcije lentinana u ljudskome organizmu in vivo: on nema direktan citotoksični efekt na tumorsku stanicu, nego djeluje posredno preko organizma domaćina (host-mediated), pa tako koči stvaranje tvari koje slabe imunitet, a jača stvaranje tvari koje ga jačaju, pospješuje stvaranje antitijela i jača proizvodnju vlastitog interferona u organizmu, aktivira tzv. prirodno-ubilačke stanice (NK), aktivira citotoksične makrofage, ubrzava stvaranje interleukina 1 koji aktivira limfocite, kao i još nekih interleukina, aktivira klasičnu i alternativnu "putanju" komplemenata, a osobito aktivira citotoksične i "pomagačke" T-limfocite, itd. Isto tako, ili vrlo slično, i PSK, schyzophyllan i neki drugi polisaharidi iz gljiva snažno potiču sposobnost obrambenih stanica da prepoznaju i ubijaju stanice različitih tumora, ali također - aktiviranjem tih i drugih faktora humoralne i stanične imunosti - jačaju i funkcije normalnih stanica i sprečavaju slabljenje imuniteta.

Zato i ne treba čuditi što te aktivne tvari iz ljekovitih gljiva, osim toga glavnog imunostimulacijskog i imunomodulacijskog antitumornog djelovanja imaju i dodatne korisne efekte: olakšavaju podnošenje kirurških zahvata i ubrzavaju oporavak nakon njih, olakšavaju podnošenje kemoterapije i radioterapije i sprečavaju njihove nuspojave, a također sprečavaju oštećenja koja citostatici i zračenje izazivaju osobito na obrambenim stanicama. Neka japanska istraživanja i klinička iskustva pokazala su da kemoterapija i zračenje tumora u kombinaciji s određenim antitumornim tvarima iz gljiva, postajući puno manje neugodni i štetni, istodobno bivaju i znatno djelotvorniji. Svakako treba spomenuti i to da se bolovi kod tumorskih bolesti pritom ublažavaju ili posve uklanjaju, a javlja se i bolje raspoloženje, porast tjelesne snage i izdržljivosti, poboljšanje apetita i općeg stanja organizma.

HUMANE KLINIČKE STUDIJE

Humane kliničke studije pokazale su da su antitumorne tvari iz ljekovitih gljiva najefikasnije u kombinacijama s kirurškim tretmanom, kemoterapijom i radioterapijom, pa takav pristup vlada i u službenoj medicinskoj primjeni takvih lijekova, prije svega u Japanu i Kini. Pored brojnih tzv. nekontroliranih kliničkih studija i parcijalnih kliničkih iskustava, tamo su provedene i strogo kontrolirane kliničke studije: Taguchi je sa suradnicima još početkom 80-tih u istraživanju s 275 pacijenata s uznapredovalim ili povratnim rakom želuca (faza III), kombinirajući lentinan sa svakim od dva odabrana citostatika, dokazao da lentinan statistički značajno produžava život, ublažava oštećenja izazvana tumorom, pospješuje imunološke reakcije pacijenata protiv tumora, uz rijetke, blage i prolazne nuspojave. Odmah nakon toga Kasamatsu je na pacijenticama s rakom grlića maternice (faza III) u kombinaciji PSK i radioterapije dokazao da PSK značajno produžava život ( u roku od 5 godina umrlo je 21 % pacijentica koje su dobijale PSK, a 52 % onih koje nisu), čineći tumor osjetljivijim na zračenje. Također, kontrolirana studija Mitomija i suradnika početkom 90-tih na 462 pacijenta operirana od raka kolona i rektuma, pokazala je da PSK, u kombinaciji s jednim citostatikom, omogućuje veći broj preživljavanja bez povrata bolesti nego ako se primijene samo citostatici. Q. Y. Yang i suradnici su u Kini proveli kontroliranu studiju na 485 pacijenata s rakom jednjaka, želuca i pluća, utvrdivši da PSP (agens iz micelija C. versicolor) značajno ublažava nuspojave konvencionalnih terapija, povećava stopu oporavka i stopu preživljavanja oboljelih, kočeći tumore osobito pomoću aktiviranja pomagačkih T-limfocita, NK stanica i komplementa C3. U Europi nisu provođena takva klinička istraživanja.

NAŠA ISKUSTVA U HRVATSKOJ

Iako, na žalost, za sada još nemamo kontroliranih kliničkih studija, dosadašnja praktična iskustva primjene preparata iz ljekovitih gljiva s provjerenim antitumornim djelovanjem kod nas uključuju slučajeve potpunog povlačenja karcinoma gušterače, jajnika, grlića maternice i pluća, non-Hodgkin limfoma i akutne mijeloične leukemije, recidiva zloćudnog tumora mozga (ganglioglioneuroblastom) kod djeteta, metastaza u kostima nakon odstranjenja bubrega zbog Wilmsovog tumora, metastaza na vratu nakon operacije bazalioma na glavi, značajnog smanjenja zloćudnog tumora mozga (astrocitom), opsežnog povlačenja metastaza kod karcinoma pluća i metastaza kod raka dojke, te brojne druge manifestacije usporavanja i ublažavanja tumorskih bolesti, poboljšanja općeg stanja organizma ili značajnog smanjenja patnji oboljelih.

RAK - FAKTORI RIZIKA I MOGUĆNOSTI ZAŠTITE

Sada su, srećom, već nepovratno za nama donedavno vladajuća fatalistička shvaćanja da je rak zao udes koji pojedinca neminovno vodi u smrt i čiju možebitnu pojavu naprosto nije moguće unaprijed ni predvidjeti ni izbjeći. Stara narodna mudrost da je bolje spriječiti nego liječiti kao da je prestajala vrijediti kad je u pitanju bio rak. U međuvremenu su širom svijeta uloženi golemi napori da se što bolje prouče uzroci i faktori rizika od nastanka raka, i gotovo svakodnevno nas bombardiraju sve novije i novije preporuke kako živjeti zdravo da bi se smanjio rizik obolijevanja. Neke spoznaje i preporuke se razmjerno brzo pokažu kao netočne, a neke izdržavaju probu vremena. Među te druge spada i uloga određenih ljekovitih gljiva i proizvoda iz njih u sprečavanju nastanka i razvoja raka.

Budući da su egzaktna istraživanja potvrdila pojedina vjerovanja tradicionalne medicine i uopće tradicionalne narodne kulture, osobito one velikih civilizacija Dalekog Istoka, neke vrste gljiva u odnosu na rak zaista se moraju tretirati kao "hrana lijek". To vrijedi za shiitake, ali i za šampinjone i bukovače, kao i još neke vrste gljiva. Već spomenuti istraživači Mori mlađi i Nanba ustanovili su da sarkom 180 kod miševa raste bez ograničenja ako nemaju gljive u prehrani, a ako im shiitake čine 30 % hrane broj tumorskih stanica manji je za 58 do čak 77,9 %. Glavni dio efekta treba zahvaliti polisaharidima, ali djeluju i lipidi. Chihara je također na miševima dokazao da lentinan sprečava kemijski i viralno uzrokovanu onkogenezu: 2-3 tjedna primjene lentinana smanjilo je učestalost pojave kemijski izazvanog tumora na 83-33 %, a virusno izazvanog tumora na 79-40 %. Nanba je sličnim eksperimentom ustanovio da zec gljiva smanjuje učestalost pojave kemijski izazvanog raka jetre na 22,2 %, a D-frakcija iz te gljive na samo 9,7%.

U igri su i druge tvari i procesi. Nitriti, koji se prirodno nalaze u mnogim vrstama mesa i nekim vrstama povrća, a čiju koncentraciju u našoj hrani osobito povećava obilato gnojenje dušičnim gnojivima, u ljudskom organizmu mutiraju u druge, kancerogene spojeve. Te mutacije mogu blokirati spojevi "čistači" nitrita koji se nalaze npr. u shiitakeu, Tricholomi matsutake i uzgojnom šampinjonu. Zanimljivo je da prisutnost "čistača" tioprolina u sirovoj shiitake nije moguće utvrditi dok ga u kuhanoj ima čak 843 mg/100 g gljiva. Slično je npr. i s vitaminom D, uz čiji je manjak u ishrani vezano znatno učestalije obolijevanje od raka dojke i debelog crijeva: svega 2 g na suncu sušene shiitake sadrži gotovo punu u SAD preporučenu dnevnu količinu D vitamina.

Glavni način djelovanja ljekovitih gljiva u prevenciji tumora ipak je imunostimulacijski: antitumorne tvari iz gljiva aktiviraju čitavu "mrežu" imunoloških reakcija, a osobito potenciraju obrambeno djelovanje makrofaga, prirodnoubilačkih (NK) stanica i limfocita T.

Gljive s antitumornim efektima trebali bi, dakle, uključiti u svoju redovitu ishranu ili koristiti preparate iz ljekovitih gljiva, svi koji žele ojačati svoj opći imunitet i svoj specifični imunitet protiv tumora. Osobito se to preporučuje osobama izloženima većem broju faktora razika obolijevanja od raka:

* osobama u čijim obiteljima su jedan ili više neposrednih srodnika oboljeli ili umrli od raka;
* osobama srednje i starije dobi;
* osobama s rizičnim načinom prehrane (premasna hrana, pretjerana tjelesna težina, nedovoljno žitarica, voća i povrća, odnosno nedovoljno vitamina A i C, te vlaknatih tvari u prehrani);
* osobama koje prekomjerno piju alkohol;
* pušačima i svima koji su izloženi duhanskim proizvodima;
* osobama koje su prekomjerno izložene x-zrakama;
* ženama koje uzimaju estrogenske preparate;
* osobama koje su jače izložene industrijskim kancerogenim agensima na radnome mjestu i mjestu stanovanja (kemikalije kao npr. azbest, benzen, pesticidi, radioaktivne materije, vinilklorid, čađa, katran, mineralna ulja i dr., teški metali - olovo, živa, kadmij..., metali kao npr. krom i njegovi spojevi, nikal u postupku pročišćavanja i dr., industrijska prašina...).


REVOLUCIONARNA OTKRIĆA PROTIV AIDS-a

Mnogim je zdravstvenim radnicima još "bogohulna" i sama pomisao da bi ljekovite gljive mogle biti od bilo kakve koristi u borbi protiv HIV-a, virusa koji uzrokuje AIDS odnosno sidu. A upravo su u toj oblasti učinjena neka revolucionarna otkrića, čak i prije snažnih (i vrlo skupih) "koktela" lijekova protiv AIDS-a koji su odnedavno u upotrebi, a koji niti su baš bezopasni, niti im se još može točno odrediti trajnost pozitivnih efekata.

Nizom istraživanja utvrđeno je da aktivne tvari u pojedinim vrstama gljiva, neposredno ili posredstvom različitih faktora humoralne i stanične imunosti, sprečavaju umnožavanje virusa i razvoj virusnih infekcija, pri čemu se antiviralna i antitumorna aktivnost u značajnoj mjeri međusobno preklapaju. Kad je riječ o AIDS-u, ispitivanja na pokusnim životinjama, kulturama humanih stanica i na oboljelima od AIDS-a i s njim povezanih bolesti, pokazale su da lentinan, PSK i druge tvari iz određenih gljiva djeluju na nekoliko linija obrane: Koče prianjanje HIV-a na stanice "domaćina"; koče stvaranje enzima reverzne transkriptaze, pomoću kojega HIV "prepisuje" svoju genetsku šifru u DNK napadnutih stranica; sprečavaju umnožavanje HIV-a koji je već prodro u stanice "domaćina". Stimulirajući aktivnost makrofaga, jačajući djelovanje interleukina 1 i pomažući stvaranje antitijela, komponente iz ljekovitih gljiva snažno potpomažu - u zdravom kao i u HIV-om napadnutom organizmu - proizvodnju limfocita T i sprečavaju smanjivanje njihova broja. Jačaju i druge imunološke funkcije - ubrzavaju obnavljanje stanica koštane srži, poboljšavaju aktivnost prirodno - ubilačkih (NK) stanica, jačaju "proždrljivost" polimorfonuklearnih stanica prema virusima, i dovode do porasta "pomagačkih" T4 (CD4) limfocita.

OD JAPANA DO HRVATSKE

Antiviralne, osobito anti-HIV efekte lentinana, polisaharida iz gljive shiitake, opisao je još u prvoj polovici 80-ih godina T. Aoki . Krajem tog desetljeća Tochikura , Nakashima i Yamamoto sa Sveučilišta Yamaguchi, ispitujući agense djelotvorne protiv 4 soja HIV-1 i jednog soja HIV-2, utvrđuju da sulfat lentinana blokira infekciju sa stanice na stanicu kod svih sojeva osim jednog na razini od 85.9% do čak 96,9%. Međutim, ekstrakt micelija shiitake (LEM) koči takvu infekciju na gotovo istoj razini, ali kod svih ispitivanih sojeva HIV-a, a isto tako i PSK iz gljive C. versicolor. Za usporedbu, AZT kao tada jedini službeni lijek protiv AIDS-a, praktično nije djelovao protiv infekcije sa stanice na stanicu (stopa kočenja bila je svega 2,8 - 10,2%).Izvještaj o tome obavljen je već poodavne 1989. u njujorškom "Journal of AIDS".

Za PSK je već prije toga utvrđeno da koči infekciju HIV-om tako što modificira receptore virusa ili sprečava vezivanje virusa za limfocite, a ima i opću antiviralnu aktivnost potičući lučenje interferona. Dharmananda je u to vrijeme upozorio da prvi klinički izvještaji i iskustva praktičara ukazuju na to da bi i imunostimulativni polisaharidi iz G. lucidum mogli koristiti ljudima zaraženima HIV-om, a sredinom 90-ih o tome izvještava B. K. Kim. U to je vrijeme i nekoliko američkih liječnika izvijestilo o poboljšanju stanja pacijenata s Kaposijevim sarkomom i drugim simptomima AIDS-a nakon što su im davali ekstrakt iz zec gljive (G. frondosa). Zato je bilo logično i poboljšanje općeg stanja i imunoloških parametara nekoliko talijanskih pacijenata s AIDS-om, koji su 1995. godine bili tretirani ekstraktima nekoliko vrsta ljekovitih gljiva pripremljenim kod nas u Hrvatskoj.

Upotreba ljekovitih gljiva u borbi protiv AIDS-a započela je, međutim, još 1983. u Japanu, kad je - prema izvještaju Aokija - jedna HIV pozitivna 57-godišnja žena prvi put tretirana lentinanom, i to toliko uspješno da joj se zdravstveno stanje potpuno normaliziralo. Čitav svijet, ili barem stručna javnost bili su o tome informirani 1985. na Trećoj međunarodnoj konferenciji imunofarmakologa u Firenzi. Žena je inače bila prethodno operirana od raka dojke, i tada je vjerojatno inficirana HIV-om prilikom transfuzije krvi za vrijeme operacije. Nakon 5-mjesečnog dobijanja lentinana utvrđeno je da nije više HIV pozitivna, broj "pomagačkih" limfocita T znatno se poboljšao, a aktivnost prirodno-ubilačkih (NK) stanica porasla je s 36% na 80,8%. Tri godine kasnije još je bila zdrava, i nije bilo potrebe da dalje dobija lijek.

"NADMUDRIVANJE" S HIV-om

Tri godine kasnije japanska vlada prihvatila je da se lentinan primjenjuje u nacionalnom istraživačkom programu borbe protiv AIDS-a u Japanu. Prvo su u ispitivanje uključeni hemofiličari pozitivni na HIV, i za manje od 3 mjeseca kod nekih su se limfociti skoro normalizirali. Uslijedilo je otvoreno ispitivanje utjecaja lentinana na HIV na 16 medicinskih fakulteta i bolnica. Danas u svijetu sve veći broj medicinskih stručnjaka zna da lentinan osobito pomaže u stimulaciji i oporavku "pomagačkih" limfocita T. To je prvi imuno-lijek koji poboljšava ubilačku sposobnost limfocita T, obnavljajući funkciju "pomagačkih" limfocita T bez kojih to nije moguće. Zato su i u SAD 1989. započela klinička ispitivanja upotrebe lentinana protiv AIDS-a, i u pilot-studiji kod 30% pacijenata porastao je broj "pomagačkih" T4 limfocita.

Značaj porasta limfocita T4, iako njihov broj ostaje pokazatelj napredovanja ili povlačenja bolesti, donekle je relativiziralo otkriće da HIV, napadom na makrofage i dendritične stanice u limfnim čvorovima i koži, blokira njihove mehanizme dojave imunološkom sistemu da treba proizvesti dovoljno limfocita T za efikasno suprotstavljanje virusima. Za razliku od limfocita T, makrofagi nastavljaju živjeti i kad su zaraženi HIV-om, a kad se i njih tretira imunostimulansima - umnožavanje HIV-a se smanjuje. Stimulacija makrofaga još je jedan zadatak za lentinan. Pri tome se znatno bolji rezultati postižu kombiniranjem lentinana s antiviralnim lijekovima, pa je tako npr. Kaneko sa suradnicima "izmjerio" da lentinan i AZT zajedno koče HIV od 5 do čak 24 puta djelotvornije nego AZT sam.

Posebno je, međutim, značajan ekstrakt micelija gljive shiitake (LEM). Već je spomenuto istraživanje Tochikure i sur., koje je pokazalo da LEM u vrlo visokom stupnju blokira infekciju različitim sojevima HIV-a sa stanice na stanicu - no to je istraživanje potvrdilo da, pored ostalih ispitivanih tvari, s istom efikasnošću blokira i izvanstanični način infekcije HIV-om (izvanstaničnim tjelesnim tekućinama). Blokirajući oba glavna načina infekcije HIV-om u začetku, LEM je superioran AZT-u, koji ne samo da je skup, nego i vrlo toksičan za koštanu srž, uzrokujući i niz drugih ozbiljnih i opasnih nuspojava; osim toga, s vremenom je sve manje djelotvoran, a život s ne produljuje ni ako ga se počne koristiti vrlo rano. Nasuprot tome, LEM je netoksičan kao i uobičajena ljudska hrana, a i manje je skup. I što je možda najvažnije, kako su još krajem 80-ih utvrdili H. Suzuki i njegovi suradnici s Tokijskog sveučilišta, neke komponente LEM-a, osim što aktiviraju makrofage da uništavaju HIV, uzrokuju obnavljanje stanica koštane srži, toga "rodnog mjesta" naših obrambenih stanica. Radi se o derivatu lignina EP3, koji ne samo da je za 90% zakočio stvaranje enzima pomoću kojega HIV sam sebe "kopira" u napadnute stanice, nego je i posve spriječio HIV da oštećuje vrlo osjetljive limfocite T. Taj najefikasniji dio LEM-a istodobno djeluje imunostimulacijski i antiviralno , vrhunac apsorpcije dostiže za 6 sati od uzimanja, a najviše se nakuplja u jetri, limfnim čvorovima, kori bubrega i kralješcima. Na temelju tih japanskih uspjeha, izvještava Sharon, ljudi s AIDS-om i HIV pozitivni koji još nemaju većih simptoma bolesti uzimaju 2 g LEM dnevno sve dok simptomi ne nestanu bez povrata (pretpostavlja se da je to 6-12 mjeseci), a zatim prelaze na dozu od 650 mg dnevno za održavanje.

Vladajuća medicinska rutina još uvijek smatra da kada pojedinac postane HIV pozitivan, nema više povratka. Jones je, međutim, još sredinom 80-ih u SAD uspio, tretirajući jednog "kliconošu" (HIV pozitivan, ali bez znakova bolesti) LEM-om u trajanju od 2 mjeseca, postići to da virusni antigen više nije bilo moguće pronaći: pacijent je postao HIV negativan.

CJEPIVO? IMUNOST?

Otkako je poznato da se HIV kod seropozitivnih osoba dugo prikriva u limfatičnim tkivima prije nego odlučujuće ošteti obrambeni sistem, dio znanstvenika koji se bave AIDS-om smatra da ne treba čekati da broj limfocita T počne opadati, nego da treba odmah započeti s primjenom agensa koji produljuju život. To bi otvorilo i mogućnost da neki pacijenti, zbog dovoljno ranog tretmana imunostimulacijskim i antiviralnim tvarima, nikad i ne dobiju simptome AIDS-a. Naravno, neophodno je razviti lijekove koji neće razoriti organizam ako se uzimaju mnogo godina, vjerojatno desetljećima, a možda i cijelog života. Svaki tretman vjerojatno mora uključiti više agensa. Neškodljivi proizvodi iz shiitake i drugih ljekovitih gljiva, pored drugih efikasnih prirodnih proizvoda koji se ispituju, svakako spadaju u prvu grupu kandidata za redovno korištenje u borbi protiv AIDS-a, koliko ih god ignorirala ili omalovažavala dominantna struja medicine Zapada .

Na 11. svjetskoj konferenciji o AIDS-u, održanoj sredinom 1996. u Vancouveru, talijanski imunolog Mario Clerici izvijestio je o rezultatima šireg europskog istraživanja AIDS-a, koje je obavila njegova ekipa, i pritom iznio procjenu da čak 30-50% ljudi kad dođe u kontakt s HIV-om ne postanu seropozitivni zahvaljujući snazi svoga imunosistema. Nije li i to argument više da se u izbjegavanju infekcije HIV-om i obolijevanja od AIDS-a, pored izbjegavanja rizičnoga ponašanja, posegne i za neškodljivim imunostimulansima iz ljekovitih gljiva, kako bi rizik bio što je moguće manji.

GLJIVE PROTIV DRUGIH VIRUSNIH INFEKCIJA

Ljekovite gljive zbog svojih imunostimulacijskih i antiviralnih sastojaka mogu biti od velike koristi i protiv drugih virusa. Mogu pružiti snažnu zaštitu od infekcija ako se uzimaju prije kontakta s virusom, a mogu i pomoći organizmu da infekciju zakoči i savlada nakon što je do nje već došlo, ubrzavajući oporavak. Određene vrste gljiva mogu u znatnoj mjeri ili spriječiti ili olakšati borbu s virusima parainfluence i rinovirusima (prehlade), influence (gripe), herpes simplex i herpes zoster virusima, cytomegalovirusom, Epstein - Barrovim virusom (infektivna mononukleoza - "bolest ljubljenja"), različitim virusima hepatitisa, itd. Šanse su to bolje što su bolje očuvane prirodne obrambene snage organizma i što se ranije počne s primjenom gljiva ili njihovih proizvoda.

Antiviralna svojstva (viših) gljiva započeli su istraživati još Cochran i Lucas krajem 50-ih godina, utvrdivši da značajnu zaštitu od virusa poliomijelitisa kod miševa pružaju golema puhara (C. gigantea) i poljska pečurka (Agaricus campestris). Zatim je Cochran sa sur. 1966. ustanovio da su protiv virusa influence djelotvorni vrganj (Boletus edulis), golema puhara, osinac (Suillus luteus) i shiitake, te brezova guba (Piptoporus betulina). Yamamura i Cochran su sredinom 70-ih iz shiitake izolirali Ac2P, koji selektivno koči orthomyxoviruse (u koje spadaju i virusi influence), a otac i sin Mori su u shiitakeu našli virusima slične čestice koje potiču u organizmu lučenje interferona. F. Suzuki i njegov tim otkrili su da RNA iz spora shiitake također potiče proizvodnju interferona, a zatim i da spoj KS-2, ekstrahiran iz micelija shiitake, pruža značajnu profilaktičku i terapijsku zaštitu protiv virusa influence. Vrijednost tih otkrića dobro se vidi npr. samo u usporedbi s veličinom problema koje zdravstvu i zdravlju ljudi pričinjaju povremene epidemije gripe širom svijeta.

Svojim aktiviranjem humoralnoga i staničnog imuniteta lentinan iz shiitake djeluje ne samo protiv HIV-a, nego i drugih virusa, uključujući influence, a jača i opću otpornost na virusne infekcije dišnih organa. LEM i njegov sastojak EP3 potpuno su spriječili oštećenja stanica inficiranih herpes simplex virusom tipa 1 i 2, kao i stanica inficiranih virusom konjskog encefalitisa, te djelomično zakočili virus zaušnjaka (mumps), ospica i polio virus.

U argumentaciji svog zahtjeva za priznanjem patenta u SAD, japanski pionir proizvodnje i istraživanja svojstava LEM-a C. Iizuka, još sredinom 80-ih, navodi rezultate ispitivanja efekata polisaharidne komponente LEM-a pomiješanog sa biljnim faktorom rasta zeatinom: bez te mješavine preživjelo je samo 10% miševa inficiranih herpesom, kad su miševi dobili preparat dva dana nakon letalne doze herpesa, preživjelo ih je 75%, a kad su preparat dobili dva dana prije infekcije, preživjelo ih je 90%. Koga i sur. izolirali su početkom 90-ih antiherpesnu frakciju LEM-a i nazvali je JLS-18, dokazavši da ona, primijenjena bilo lokalno ili oralno, sprečava umnožavanje virusa u organizmu, ali i ponovni nastup bolesti kod već prije inficiranog "domaćina". Jones je grupu ljudi s genitalnim herpesom 3 mjeseca tretirao s LEM-om, što je kod 30% izazvalo znatno poboljšanje, kod 30% umjereno, kod 10% se bolest stabilizirala, a ni kod preostalih nije bilo pogoršanja. Ortodoksna medicina još ne nudi prikladno rješenje protiv ovog virusa koji se sve više širi, i kojim su inficirani milijuni ljudi širom svijeta, dok je genitalni herpes vjerojatno najmasovnija od svih spolnih bolesti.

POMOĆ PROTIV HEPATITISA

I kineski i japanski istraživači posvetili su dosta pažnje hepatoprotektivnim tvarima u ljekovitim gljivama. Lentinan je pokazao zaštitno djelovanje na jetru kod životinja, a LEM je poboljšao funkciju jetre i stvaranje antitijela kod hepatitisa B. U kombinaciji s polisaharidima iz G. lucidum i C. versicolor, lentinan je poboljšao ili posve normalizirao neke enzime jetre miševa s toksičnim hepatitisom.

Hepatitis je inače najmasovnija bolest od koje u svijetu godišnje umire preko dva milijuna, a virusima je zaraženo preko 300 milijuna ljudi. Preko 30% zaraženih dobije kronični aktivni hepatitis, čije su daljnje komplikacije rak jetre, ciroza i zakazivanje jetre. Infekcije alfa - interferona, u upotrebi od 1992. godine, donose stvarni oporavak u svega 40% slučajeva. Pokusi sa LEM-om u 16 japanskih klinika ukazali su na stvaranje antitijela kod kroničnog hepatitisa B. U jednoj pilot studiji četveromjesečna upotreba LEM-a dovela je kod 36,8% pacijenata s kroničnim hepatitisom do inaktivacije virusa, a u drugim studijama je LEM za manje od tri mjeseca potpuno izliječio pacijente s teškim epidemijskim oblicima bolesti. S obzirom na imunostimulacijski način djelovanja, od stimulacije lučenja vlastitog interferona i stvaranja antitijela nadalje, logično je očekivati i dobre efekte u borbi s virusima hepatitisa C i D i drugim virusima hepatitisa koji se pojavljuju ili će se u budućnosti pojaviti.

Naša još skromna i sporadična iskustva u Hrvatskoj ipak su indikativna, jer se pokazalo da ekstrakti iz nekih ljekovitih gljiva znatno ubrzavaju oporavak od nekih virusnih infekcija - od herpes zostera i herpes simplexa, do virusa influence (gripa) i virusa parainfluence i rinovirusa - uzročnika prehlade. Posebno obećavaju značajna i vrlo značajna poboljšanja do kojih je dolazilo nakon višemjesečnih tretmana hepatitisa, posebno hepatitisa C.

GLJIVE ŠTITE ŽILE, SRCE, MOZAK...

Najčešći uzrok zdravstvenih tegoba i smrti suvremenog čovjeka ipak su kardiovaskularne bolesti. Previsoka razina masnoća u krvi, uz pomoć visokog tlaka, dovodi do temeljnog poremećeaja krvnih žila - ateroskleroze, koja sužava žile, remeti krvotok i uzrokuje sve slabiju ishranu tkiva i organa i tako uzrokuje različite bolesti srca i krvnih žila. Sama pak arterijska hipertenzija (visoki tlak), jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba, oštećuje unutrašnjost stijenki arterija i ubrzava razvoj koronarne ateroskleroze, pa je zato jedan od glavnih faktora rizika za nastanak srčanih bolesti (angina pektoris, predinfarktno stanje, infarkt miokarda, miokardiopatija, iznenadna srčana smrt), ishemije i moždanog udara, tromboze, plućne embolije, gangrene, slabljenja rada bubrega, smetnji potencije...

Kako taj mehanizam funkcionira? Ateroskleroza se razvija tako što nakupine kolesterola u arterijama postepeno blokiraju krvotok. Previsoka razina kolesterola prvenstveno onoga niske gustoće, uzrokuje sljepljivanje krvnih zrnaca, odnosno povećanu viskoznost ( ljepljivost) krvi, a u 30-tim godinama života stijenke naših krvnih žila postaju manje rastezljive. To dovodi do sljepljivanja krvnih zrnaca, a sa smanjenom elastičnošću žila smanjuje se i protok krvi, a time i "ispiranje" ugrušaka. Što je još gore, ugrušci se još lakše lijepe za stijenke arterija kada smo pod stresom, a u tome još pomaže prehrana bogata masnoćama.

Znanstvena su istraživanja potvrdila popularno shvaćanje narodne medicine dalekoistočnih naroda da je gljiva shiitake (L. edodes) takva hrana koja "aktivira krvotok" i sprečava ili čak i liječi "izljev krvi u mozak". Ne samo shiitake, nego i neke druge vrste ljekovitih gljiva, sadrže eritadenin, grifolin, visoko nezasićene masne kiseline, derivate nekih ganoderičnih kiselina, neutralna detergent-vlakna i hitinska vlakna... , koji u znatnoj mjeri snižavaju odnosno održavaju normalnu razinu masnoća (kolesterola, triglicerida i fosfolipida) u krvi. Druge pak tvari iz određenih vrsta gljiva (germanij, lentinan, tirozinaza...) neposrednije poboljšavaju krvotok, šire krvne žile, sprečavaju gubitak njihove elastičnosti, i posebno povećavaju opskrbu mozga i srca krvlju. Te procese dodatno potpomažu tvari koje na neškodljiv, prirodni način djeluju smirujuće na središnji i autonomni živčani sistem, što dodatno regulira tlak. Nukleozidi i drugi derivati nukleinskih kiselina, kao i adenozin, sprečavaju agregaciju krvnih zrnaca (antitrombotski efekt).

Prvo istraživanje objavili su već davne 1974. godine Kaneda i sur. sa Sveučilišta Tohoku u Japanu. Oni su 10 tjedana u prehranu štakora dodavali određenu količinu gljiva, i utvrdili da je shiitake snizila koncentraciju kolesterola u krvi za prosječno 24 %. Kad je životinjama u hranu dodano 1 % kolesterola, učinak je bio još dramatičniji - smanjenje kolesterola za 36 - 45 %. Određeni učinak imaju još neke vrste gljiva, pa čak i bukova guba ( F. fomentarius). Kasnije je nizom egzaktnih testiranja utvrđeno isto djelovanje i kod G. lucidum, C. versicolor i na Dalekom Istoku omiljene jestive gljive Judino uho (Auricularia auricula).

Glavni aktivni sastojak shiitake s hipolipidemičkim djelovanjem nazvan je eritadenin. Utvrđeno je najprije na štakorima da on počinje snižavati kolesterol u krvi već 3 sata nakon uzimanja, i da to djelovanje traje i do godinu dana nakon što se isključi iz prehrane! Pokazalo se da eritadenin snižava razinu svih masnoća u krvi - kolesterole (osobito onaj "opasni" - niske gustoće), trigliceride i fosfolipide. Pri tome ne utječe na sintezu kolesterola neophodnoga za izgradnju stanica, nego djeluje tako što ubrzava preradu kolesterola u jetri i njegovo izlučivanje probavom, s tim što ta prilagodba metabolizma na pojačano "odmašćivanje" krvi traje dugo vremena. U shiitake ima i drugih tvari s takvim djelovanjem: Kurasawa i sur. dokazali su to za neutralna detergent - vlakna. Neprekinutu liniju istraživačkih napora pokazuje npr. i istraživanje Sugiyame i suradnika, koji su sredinom 90-tih godina dokazali da u zec gljivi postoji aktivna tvar grifolin, koja također snižava kolesterol u krvi.

KAKO SMANJITI KOLESTEROL?

Ovi pozitivni efekti dokazani su, naravno, i kod ljudi. Suzuki i Ohshima su još 1974. godine na Nacionalnom institutu za prehranu u Tokiju obavili pokus sa 3 grupe zdravih mladih žena: nakon samo 7 dana, u 2 grupe koje su jele prethodno sušene shiitake zabilježeno je smanjenje kolesterola za prosječno 7 %, a u grupi koja je jela svježe shiitake smanjenje je iznosilo prosječno 12 %. Kada je isti pokus ponovljen na ljudima starim 60 i više godina, razina kolesterola u krvi nije padala u prva 2 - 3 dana, da bi nakon tjedan dana pad iznosio prosječno 9 %. I što je posebno značajno, povećanje masnoća u prehrani izaziva još veći učinak smanjenja kolesterola: kod grupe ispitanica koja je u prehrani bez gljiva uzimala dnevno dodatnih 60 g maslaca, razina kolesterola za tjedan je dana porasla za 14 %, a kod grupe koja je uz taj maslac uzimala i svježe shiitake, nakon tjedan dana kolesterol pada za 4 % - dakle, ukupno sniženje razine kolesterola kod te je grupe iznosilo cijelih 18 %.

Mori u svojoj klasičnoj knjizi "Mushrooms as health foods" navodi i rezultate jednog opsežnijeg istraživanja, koje je obuhvatilo 420 mladih žena i 40 starijih osoba: nakon 7 dana korištenja shiitake razina kolesterola kod starijih je pala za 7 - 15 %, a kod mladih žena pad je bio 6 - 12 %.

ARTEROSKLEROZA NIJE SUDBINA...

Rezultate vrlo značajnog istraživanja objavili su 1989. godine Li Hua Ren (Ryong) i A. V. Vasiljev sa suradnicima, s Kardiološkog istraživačkog instituta SSSR-a i Prehrambenog instituta Akademije medicinskih znanosti u Moskvi. Oni su na zdravim i bolesnim osobama, kao i na kulturama stanica unutrašnjeg sloja aorte (intime) uzimanih 2 - 3 sata nakon smrti, testirali učinak 20 vrsta gljiva na stvaranje nakupina kolesterola ( plakova odnosno ateroma) u arterijama. Od 13 vrsta koje su pokazale aktivnost snižavanja masnoća u krvi, 9 je imalo takvo antiaterogeno djelovanje da su ne samo kočile porast kolesterola, nego su i sprečavale oštećenja arterija kod srčanih bolesnika u obliku zadebljanog degenerativnog tkiva na unutarnjim stijenkama arterija. Pored shiitake - za koju je spomenuti kineski liječnik iz 14. st. Wu Rui tvrdio da je "dobra za liječenje srčanih tegoba" - pažnje vrijedna efikasnost registrirana je i kod gljiva Tricholoma matsutake, Sarcodon aspratus i Ganoderma lucidum. Najefikasnije gljive imaju tako prodorno djelovanje da su uzorci seruma zdravih osoba, koje su nakon kratkog gladovanja pojele jedan mali obrok takvih gljiva i ništa drugo, značajno smanjili razinu kolesterola u aterosklerotičnim stanicama uzetima od srčanih bolesnika. Na kraju su za testiranje na kroničnim srčanim bolesnicima bile izabrane, kao "hranidbeni dodatak" u samo jednoj dozi, samo dvije vrste gljiva - shiitake i, najdjelotvornija od svih, G. lucidum: nevjerojatno je, ali istinito, da je serum kroničnih srčanih bolesnika pokazao toksični utjecaj na kulture stanica zdravog srca uzrokujući nakupljanje kolesterola i stvaranje ateroma, i da se to promijenilo nakon uzimanja bilo koje od ovih gljiva! Rezultati su bili zaista značajni: u trajanju do 5 sati nakon uzimanja jedne doze shiitake ili G. lucidum, do tada toksični serum "gubio je sposobnost nakupljanja kolesterola" za 30 - 41 %.

Veliko američko istraživanje J. Stamlera i sur. o povezanosti kolesterola i bolesti srca indiciralo je da svaki put kad snizimo svoju razinu kolesterola za 1 % rizik od bolesti srca, bez obzira na ostale faktore, opada za 2 %. Kod muškaraca srednjih godina, oko pola svih slučajeva smrti uzrokovanih srčanim bolestima vezano je za previsoku razinu kolesterola. Sa svakim porastom kolesterola raste i njihov rizik od koronarne skleroze. Kod žena je stopa niža, ali je - kako je pokazao L. A. Simons u analizi smrti od skleroze koronarnih arterija u 19 zemalja - sa svjetskim prosjekom od 31 % smrtnih slučajeva od srčanih bolesti, vezanima uz povišeni kolesterol još uvijek visoka. Većina ljudi s previsokom razinom kolesterola trebala bi tu razinu smanjiti za 30 - 50 %. Farmaceutska industrija proizvodi lijekove i za tu svrhu. No, postavlja se pitanje koja je cijena upotrebe lijekova za tako veliko snižavanje kolesterola, uz koje nuspojave i s koliko trajnim učinkom.

Potrebno je upozoriti i na rezultate istraživanja koja su dokazala da povišeni kolesterol znači npr. i veći rizik obolijevanja od raka dojke, kao i raka pluća kod žena nepušača, ali i smanjeno stvaranje antitijela, manju sposobnost makrofaga da iz organizma čiste strane stanice, i druge imunološke poremećaje.

... A NITI VISOKI TLAK

Istraživanja su potvrdila i tvrdnje tradicionalne kineske i japanske medicine da shiitake, G. lucidum i još neke vrste gljiva ublažavaju i snižavaju visoki tlak. Kabir je na hipertenzivnim štakorima postigao s pomoću ljekovitih ljiva značajno smanjenje tlaka za samo 14 dana, a ti su efekti klinički provjereni i na ljudima. Jedna pilot studija u Kini krajem 80-tih pokazala je da su se visoki tlak i visoki kolesterol kod srčanih bolesnika značajno popravili u 20-48 % slučajeva, a razina kolesterola je nakon nekoliko mjeseci korištenja ekstrakta gljiva smanjena u 68 % slučajeva. Ispitivanja u 7 kineskih bolnica pokazala su opće poboljšanje kod srčanih bolesti u čak 81,8 % slučajeva.

U G. lucidum i još nekim vrstama gljiva izolirane su tvari koje jačaju srce (kardiotonici), ublažavaju aritmiju, smanjuju broj otkucaja srca, smanjuju otpor u perifernim i koronarnim arterijama, poboljšavaju opskrbu mozga krvlju, povećavaju opskrbu srca kisikom bez mijenjanja tlaka, djeluju sedativno i antikonvulzivno, ublažavaju kod srčanih bolesnika simptome kao što su treperenje srca, gubitak daha, bolovi u predjelu srca i edemi. U višetomnome dijelu "Pharmacology and applications od Chinese Materia medica", objavljenome u drugoj polovini 80-tih godina u Singaporeu, Chang i But svjedoče i o kliničkim studijama koje su dokazale da i kod ljudi upotreba ljekovitih gljiva smanjuje esencijalnu i renalnu hipertenziju. Sredinom 90-tih Cheng i sur. dokazali su da ekstrakt G. lucidum smanjuje viskoznost (ljepljivost) krvi kod pacijenata s visokim tlakom i kolesterolom, od kojih su se neki oporavljali nakon moždane kapi. Korejski istraživači Lee i Rhee objavili su malo prije toga rezultate svog istraživanja koje je pokazalo da ekstrakt micelija G. lucidum smanjuje krvni tlak tako da koči aktivnost simpatičkog živčanog sistema. <>/p

Pored svega, shiitake snažno sprečava sljepljivanje krvi ili agregaciju krvnih zrnaca, što su prvi dokazali Hokama i Hokama sa Havajskog sveučilišta 1981. godine. Oni su tada ustanovili i to da jedna vrsta Judinog uha (Auricularia polytricha) ima taj antitrombotski efekt čak 8 puta jači nego shiitake. Kasnija su istaživanja registrirala taj efekt i kod A. auricula (a uz to i dodatno sprečavanje zgrušavanja krvi), kod G. lucidum (aktivna tvar je adenozin), micelija gube C. versicolor (uz dodatno vazodilatacijsko djelovanje) i dr.

SPRIJEČITI I LIJEČITI

U današnje doba bilo bi, naravno, i neozbiljno i neodgovorno ljekovitim gljivama i proizvodima iz gljiva tretirati akutne komplikacije bolesti srca i krvnih žila, osobito one koje neposredno ugrožavaju život, pa zahtijevaju hitnu medicinsku interveniciju. Upotreba gljiva "ograničena" je na one aspekte za koje službena medicinska rutina Zapada nema (zadovoljavajuća) rješenja: prvo, prevencija bolesti srca i krvnih žila, drugo, ublažavanje i olakšavanje kroničnih kardiovaskularnih bolesti, i treće, ubrzanje oporavka nakon medicinski saniranih urgentnih stanja (npr. srčanog udara ili moždane kapi).

Što se tiče prevencije ateroskleroze, kojoj se zaista ne poklanja dovoljno pažnje, riziku od ovog temeljnog poremećaja krvnih žila načelno su izloženi svi muškarci bez obzira na godine i sve žene iznad 35 godina starosti. Dodatno i pojačano su tom procesu izloženi, i njime ugroženi, svi koji jedu mnogo masne, prije svega životinjskim mastima bogate hrane, osobe kod kojih je povećana vjerojatnost da su teška ateroskleroza i njome uvjetovane kardiovaskularne bolesti rezultat nasljeđa, pušači, bubrežni bolesnici, oboljeli od šećerne bolesti, bolesnici s visokim tlakom, te nedovoljno tjelesno aktivni.

Upotrebom određenih gljiva moguće je djelotvorno ublažavati kronične bolesti srca i krvnih žila i ubrzavati oporavak od njihovih akutnih komplikacija, zatim kod visokog tlaka (osobito teške i maligne hipertenzije), arterioskleroze, tromboze dubokih vena, plućne embolije, suhe gangrene, koronarne skleroze, srčanog udara, ishemije, moždane kapi, aterosklerozom uzrokovanih bolesti bubrega i oka i sl., kao i hiperlipidemije, žučnih kamenaca, gihta, aterosklerozom i hipertenzijom uzrokovanih smetnji potencije i dr.

Kod nas u Hrvatskoj do sada su zabilježeni pozitivni rezultati korištenja ljekovitih gljiva u smanjivanju razine kolesterola i triglicerida u krvi, s produženim djelovanjem, snižavanju visokoga tlaka uključujući i uravnoteženje oscilirajućega krvnoga tlaka, brzom oporavku nakon teške ozljede glave u prometnoj nesreći, uklanjanju cirkulatornih smetnji u nogama i rukama, kao i doprinos u saniranju teške ishemije i početne gangrene nogu dijabetičara i hipertoničara koji je prethodno preživio i moždani udar, čime je izbjegnuta amputacija obje noge, za koju su liječnici tada smatrali da je jedino rješenje.

NORMALIZACIJA ŠEĆERA U KRVI

Neke vrste ljekovitih gljiva također mogu optimalno regulirati razinu šećera u krvi kod već nastale šećerne bolesti (diabetes mellitus), te pomoći općem uspostavljanju zdravog načina života, a time i sprečavanju nastanka i razvoja dijabetesa kod zdravih osoba i osoba s graničnim oblikom šećerne bolesti.

Suvremena znanstvena istraživanja potvrdila su određena iskustva narodne medicine, a osobito tradicionalne kineske i japanske medicine, o hipoglikemijskom djelovanju nekih vrsta gljiva: đurđevače (Calocybe georgii), shiitake (L. edodes), modrikače (Lepista nuda), G. lucidum, zec gljive (G. frondosa), vodenaste panjevčice (Psathyrela hidrophylla), i dr. Neke aktivne tvari iz gljiva potiču lučenje inzulina u organizmu, druge smanjuju razinu glukoze u krvi bez povećavanja lučenja inzulina, a za neke je vrste gljiva hipoglikemijsko djelovanje utvrđeno, ali ne i mehanizam toga djelovanja. U Kini i Japanu od davnina je uhodana praksa normalizacije razine šećera u krvi korištenjem pojedinih vrsta gljiva u prehrani (prvenstveno shiitake), o čemu izvještavaju renomirani već spominjani autoriteti za tradicionalnu kinesku i japansku upotrebu ljekovitih gljiva. To se nije smatralo niti se sada tamo smatra nečim egzotičnim i neozbiljnim, nego dijelom uhodane i provjerene medicinske prakse, iza koje stoje i velika iskustva medicinskih stručnjaka i egzaktni eksperimenti na životinjama, i klinička ispitivanja na ljudima. Nasuprot tome, u Europi i Americi nalazi pojedinih stručnjaka i znanstvenika nisu imali iole značajnijega istraživačkog i praktičnog odjeka: karakterističan je u tom pogledu slučaj stručnog izvještaja francuskog liječnika M. Potrona o antidijabetičkim efektima đurđevače, modrikače i vodenaste panjevčice, objavljen davne 1956. godine u pariškom stručnom časopisu "Concours medical".

Osim hipoglikemijskih efekata plodnih tijela i micelija određenih vrsta gljiva, dokazano je da razinu šećera u krvi snižavaju i tvari iz gljiva kao što su ganoderani A i B iz G. lucidum (Hikino i sur.), lentinan iz shiitake, tiosulfonat i dijetna vlakna. Satoh i sur., s Medicinskog fakulteta japanskog sveučilišta Tohoku, utvrdili su da lentinan efikasno koči razvoj o inzulinu ovisnog dijabetesa (tip I) kod miševa. Sharon izvještava da je kod dijabetesa neovisnog o inzulinu (tip II) LEM kod štakora uzrokovao porast lučenja inzulina i smanjivanje razine kolesterola, dok je kod ljudi došlo do normalizacije razine šećera u krvi i razine izlučivanja šećera u urinu. Pokazalo se i da tiosulfonat koči djelovanje faktora koji u organizmu razaraju vitamin B1, a koji regulira metabolizam ugljikohidrata. G. Chihara je ukazao na to da dijetna vlakna iz gljiva, koja se ne mogu probaviti niti apsorbirati, čiste crijeva od štetnih tvari, a istodobno su dobra podloga za enterobakterije, što kombiniranim djelovanjem sprečava nastanak i razvoj dijabetesa, kao i arterioskleroze, hipertenzije i tromboze. Neka su istraživanja pokazala da nastanku i razvoju dijabetesa pridonose i određeni imunološki i virusno uzrokovani poremećaji, na koje tvari iz gljiva koje imaju imunomodulacijske i antiviralne efekte mogu značajno utjecati.

IZBJEĆI KOBNE POSLJEDICE DIJABETESA

Pored doprinosa normalizaciji razine šećera u krvi, pažljiva upotreba ljekovitih gljiva također može podržati i učiniti efikasnijim i druge opće mjere regulacije dijabetesa: snižavanje razine kolesterola i triglicerida, kao i dodavanje vlakana doprinosi zdravijoj prehrani i smanjivanju tjelesne težine; povećava kondiciju (fizičku snagu i izdržljivost), čime olakšava i čini efikasnijom neophodnu tjelesnu aktivnost dijabetičara; navedenim mehanizmima također se snižava povišeni krvni tlak i pospješuje optok krvi; sve to, a također i dodavanje vitamina B1 i sprečavanje njegova prebrzog razlaganja u organizmu, omogućava lakše izbjegavanje i podnošenje stresa; jača otpornost prema virusnim infekcijama i poboljšava se ukupni imunitet pojedinca. Sve to pomaže sprečavanju i smanjuje vjerojatnost teških i kobnih komplikacija šećerne bolesti, kao što su infarkt, moždani udar, obolijevanje i prestanak rada bubrega, obolijevanje krvnih žila nogu koje može dovesti i do gangrene i nužnosti amputacije, obolijevanje živaca za koje nema djelotvornih lijekova, obolijevanja očiju koja mogu prouzročiti i sljepoću, poremećaj seksualne funkcije i kod muškaraca i kod žena itd.

Ljekovitim gljivama ne može se, naravno, rješavati akutne komplikacije šećerne bolesti, koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. One, međutim, mogu biti od izuzetne pomoći dijabetičarima koji žele kvalitetno unaprijediti regulaciju razine šećera u krvi, osobama s graničnim oblikom šećerne bolesti za sprečavanje ili što dulje odgađanje razvoja bolesti, kao i svima zdravim osobama koje žele smanjiti rizik nastanka šećerne bolesti, osobito ako u obitelji imaju ili su imali dijabetičara.

Dr. sc. Ivan Jakopović
slika

_________________
http://www.val-znanje.com/


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: ned jul 08, 2007 11:25 pm 
Offline
Član foruma

Pridružen/a: pon jun 25, 2007 2:43 am
Postovi: 220
Ako niste znali jestive gljive i pecurke, po makrobiotici, spadaju u Jin kategoriju.


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: pon jul 16, 2007 3:59 pm 
Offline
Član foruma

Pridružen/a: pet jul 08, 2005 4:52 pm
Postovi: 808
Moja majka je davno znala uzgajati gljivu kambuču. Od nje bi se tada radio čaj, izuzetno ne-baš-fin (:mrgreen:), ali navodno obrnuto proporcionalno zdrav sa svojom finoćom. Dovraga, možda i zdravije.

Nego, mene zanima što mislite o gljivama psilocibinkama takozvanim (ili ih samo ja tako zovem)? Jel bi uzeli kad to, jeste li uzeli? Kakva su iskustva i što općenito mislite o tome?

_________________
The whole problem with the world is that fools and fanatics are always so certain of themselves, but wiser people so full of doubts. - Bertrand Russell


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: pon jul 16, 2007 4:00 pm 
Offline
Član foruma

Pridružen/a: pet jul 08, 2005 4:52 pm
Postovi: 808
smagda je napisao/la:
Tibetanska gljiva u dodiru s metalom pocrni i gubi ljekovita svojstva.

Zaboravila sam još reći da postoji crna i bijela tibetanska gljiva. Ono što sam napisala odnosi se na BIJELU.


A crna pobijeli? :D

_________________
The whole problem with the world is that fools and fanatics are always so certain of themselves, but wiser people so full of doubts. - Bertrand Russell


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: čet sep 13, 2007 12:16 am 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: pon jul 31, 2006 1:38 am
Postovi: 562
Lokacija: -edge of reality-
A halucinogene gljive?
Sve koje sadrze psilocybin :-)

Veoma zanimljivo iskustvo je to bilo, moram rec...

Što mislite da li može bit kakve koristi od njih? ;)
Što se nekih spoznaja tice?

_________________
-A mind without purpose will wander in dark places.-
-A small mind is easily filled with faith.-
-An open mind is like a fortress with its gates unbarred and unguarded.-


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: čet sep 13, 2007 10:20 am 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen/a: pet dec 03, 2004 6:40 pm
Postovi: 7310
Lokacija: 3rd density Earth, Zagreb
Frend kaže da otvaraju prema realitetima astrala, ali isto tako da to nemože svatko, jer osoba MORA znati principe takvih putovanja. Zato su samo određene osobe koje su znale o tome, npr. shamani, "putovale" u realitete 4. denziteta pomoću toga.

Istovremeno, kad su te iste gljive probali neki drugi ljudi - prolupali su i doživjeli "moždane kratke spojeve", tj. poludili, promijenilo im se psihičko stanje, psihički su oboljeli, itd.

Dakle, kao i uvijek - znanje štiti.

:mrgreen: :wink:

_________________
http://www.val-znanje.com/


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: sri okt 10, 2007 12:16 am 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: pon jul 31, 2006 1:38 am
Postovi: 562
Lokacija: -edge of reality-
Da li tko možda posjeduje ili za nekoga tko ima spore ili micelij od Shiitake (Lentinula edodes) i/ili Maitake (Grifola frondosa) ?!

Pa poštalje spore print poštom recimo? :-)

Nadam se da znate da se u dobrim uvjetima na metru drva (m^3) može dobiti oko 300kg Shiitaka. ;-) A metar bukovine i ne dođe jako puno :)

_________________
-A mind without purpose will wander in dark places.-
-A small mind is easily filled with faith.-
-An open mind is like a fortress with its gates unbarred and unguarded.-


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: sri okt 10, 2007 9:14 am 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen/a: pet dec 03, 2004 6:40 pm
Postovi: 7310
Lokacija: 3rd density Earth, Zagreb
Probaj tu:

http://www.fungi-perfecti.hr/
Fungi perfecti je prvo hrvatsko poduzeće za proizvodnju micelija gljiva!

A ima i netko iz Istre... negdje imam mail od njih... ali sad trenutno se nemogu sjetiti... i jeftino je, litra je 10-20 kn, a iz nje napraviš beskonačno mnogo ( samo zaraziš micelijem dalje još podloge )...

:mrgreen: :wink:

Evo, našao sam i to...

http://istraoffice.net/istramycelium/index.html

:mrgreen: :wink:

_________________
http://www.val-znanje.com/


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: sri okt 10, 2007 11:24 am 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: pon jul 31, 2006 1:38 am
Postovi: 562
Lokacija: -edge of reality-
fala. :) Mislim sto se tice uzgoja. Jos tu citam i informiram se.
Nadam se da cu jednog dana u skorijoj buducnosti i uzgojit pokoju. :)
Ako ne... uvijek ostaje branje po šumi :)

_________________
-A mind without purpose will wander in dark places.-
-A small mind is easily filled with faith.-
-An open mind is like a fortress with its gates unbarred and unguarded.-


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto dec 16, 2008 6:29 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: uto jan 02, 2007 3:28 pm
Postovi: 1218
Lokacija: 14° 26' I 45° 21' N - HUM
Nisu samo ljekovite vec imaju sposobnosti otvaranaj cakre, treceg oka.

_________________
If the truth can be told so as to be understood it will be believed;
"Nase vjestine i navike, nasa znanja, nasi motivi, brojne emocije, razlicite osobine, pa i nasa citava LICNOST prvenstveno su rezultat ucenja."


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto dec 16, 2008 7:54 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: pon jul 31, 2006 1:38 am
Postovi: 562
Lokacija: -edge of reality-
villy je napisao/la:
Nisu samo ljekovite vec imaju sposobnosti otvaranaj cakre, treceg oka.

Shitake? :-) Za njih nisam znao.
Ali da određene vrste otvaraju, to znam.

_________________
-A mind without purpose will wander in dark places.-
-A small mind is easily filled with faith.-
-An open mind is like a fortress with its gates unbarred and unguarded.-


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto dec 16, 2008 8:27 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: uto jan 02, 2007 3:28 pm
Postovi: 1218
Lokacija: 14° 26' I 45° 21' N - HUM
Ma ne... to je sada za mene nepoznanica koje tocno i koje recept.
Komentar sam na naslov samo.
Gljive? ok?
Gljive inace bilo koje bez obzira jako su ljekovite...

_________________
If the truth can be told so as to be understood it will be believed;
"Nase vjestine i navike, nasa znanja, nasi motivi, brojne emocije, razlicite osobine, pa i nasa citava LICNOST prvenstveno su rezultat ucenja."


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto dec 16, 2008 8:44 pm 
Offline
Član foruma

Pridružen/a: ned dec 14, 2008 5:26 pm
Postovi: 69
villy je napisao/la:
Gljive inace bilo koje bez obzira jako su ljekovite...


istina, mada ne preporučujem pohane muhare. :|


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto dec 16, 2008 9:22 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: uto jan 02, 2007 3:28 pm
Postovi: 1218
Lokacija: 14° 26' I 45° 21' N - HUM
sve se moze konzumirati, stvar je pripreme.

_________________
If the truth can be told so as to be understood it will be believed;
"Nase vjestine i navike, nasa znanja, nasi motivi, brojne emocije, razlicite osobine, pa i nasa citava LICNOST prvenstveno su rezultat ucenja."


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto dec 16, 2008 11:00 pm 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen/a: pet dec 03, 2004 6:40 pm
Postovi: 7310
Lokacija: 3rd density Earth, Zagreb
Da, sve gljive su jestive, doduše, neke samo jednom.

:mrgreen: :wink:

_________________
http://www.val-znanje.com/


Vrh
 Profil  
 
 Naslov:
PostPostano: uto dec 16, 2008 11:14 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: uto jan 02, 2007 3:28 pm
Postovi: 1218
Lokacija: 14° 26' I 45° 21' N - HUM
Promaknulo ti je nesto, nejestivo moez biti i lazno prezentirano.. zasto?

Pa u onom dokumentarcu se spominje i mokraca... hm razmislimo.

Evo iz prirode...
Papige jedu otrovne plodove.. u roku sat vremena ako ne pojeu protuotrov to zaista i jeste.
Vjerojatno vecina zna da te paige ejdu posebnu vrtu zemlje koja neutrilizira otrov...

Gljive smrtonosne ali vise poznate u doba alkemije imaju halicugena svojsta"!", protuotrov postiji.

Dakle i jestive stvari u enormnoj kolicini su opasne.
Za dobivanje efekta potrebno je vrlo malo.

Priprosto izrazavanje..
Pojedi 2kg meda.... otrovno? haha. ma vidi ti to.

_________________
If the truth can be told so as to be understood it will be believed;
"Nase vjestine i navike, nasa znanja, nasi motivi, brojne emocije, razlicite osobine, pa i nasa citava LICNOST prvenstveno su rezultat ucenja."


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 23 post(ov)a ]  Stranica 1, 2  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: Yahoo [Bot] i 0 gostiju.


Powered by phpBB © 2010 phpBB Group
BH (BIH) by Šehić Nijaz