Ne znam kud pa da ga stavim tud.
Članak sa
http://news.iskcon.com/node/1733
Prijevod je uz pomoć googla pa je taki kaki je
Različiti spolovi različito griješe pokazuje istraživanje Vatikana
NADINE Williams za news.com.au , 21. veljače 2009
Kao da nema dovoljno razlike među spolovima - sada se čini kako griješimo na prilično raznolike načine. Muškarci se najviše bore s požudom, dok je za žene to pitanje ponosa.
U izvješću Vatikana je utvrđeno da je, nakon pretjeranog ponosa, najčešći grijeh u žena zavist (ljubomora); kod muškaraca potrebu za sexom slijedi želja za hranom, oglašivač izvještava …[Advertiser reports, Vatikan valjda].
Proučavamo li dalje podjelu spolova, prva tri grijeha na listi muškaraca na dnu su liste grijeha ljepšeg spola.
Izvješće se temelji na proučavanju ispovijedi koje provodi svećenik Robert Busa, 95-ogodišnji isusovački učenjak. Papin osobni teolog podržava izvješće u Vatikanskim novinama.
"Muškarci i žene griješe na različite načine", mons Wojciech Giertych, papinski kućni teolog , piše u L'Osservatore Romano. " Gledamo li na grijehe iz aspekta poteškoća koje oni stvaraju, otkrit ćemo da muškarci eksperimentiraju na drugačiji način nego žene."
Mons Giertych tvrdi kako se muškarci najteže opiru grijehu požude , a slijede proždrljivost, lijenost ,ljutnja, ponos, zavist i pohlepa. Za žene, najopasniji su oholost, zavist, gnjev, pohlepa, proždrljivost, pohlepa i lijenost.
Izvješće je objavljeno usred [sveopće] zabrinutosti Vatikana zbog smanjenja stope ispovijedi - trend također zapažen od strane Katoličke crkve u uredu Adelaide [Australija].
Još jedna anketa nedavno provedena među katolicima pokazala je da gotovo trećina ispovijed ne smatra potrebnom, dok jedan od deset smatra da je proces "prepreka za njihov dijalog s Bogom".
Papa Benedikt, koji , navodno, ispovijeda svoje grijehe jednom tjedno, prošle godine je izrazio svoju zabrinutost navedenim.
"Mi gubimo pojam grijeha", rekao je on.
"Ako se ljudi ne ispovijedaju redovno, izlažu se riziku usporavanja svog duhovnog ritma".
S druge strane, renomirana budistička redovnica prečasna Robina Courtin odbacuje ideju "grijeha".
Australska redovnica, iz Adelaida u nizu javnih predavanja, govori kako pitanje grijeha ukazuje na temeljne razlike u vjerovanjima.
"Budizam ne poznaje Boga kao božansku snagu koja nas stvara. Smatramo da je sve što se događa s nama rezultat našeg vlastitog djelovanja - Karma", kaže ona.
Umjesto toga, budizam ističe "negativno djelovanje " i utjecaj negativnog djelovanja na druge putem emocija koje svi ljudi dijele.
"Koncept u budizmu su negativna stanja uma, neuroze, taj osjećaj mržnje usmjeren prema sebi", dodaje ona.
"Svi imamo ove sklonosti. One nisu grijesi;mi ne koristimo termin 'grijeh'. Umjesto da za sve kriviš druge, da se osjećaš kao žrtva, živiš u poricanju, možeš imati kontrolu nad svojim postupcima. Požališ i zavjetuješ se da to više nećeš činiti. "
Dakle, kaže ona, nema dijeljenja prema spolovima, nego zamisao da se ponašamo u skladu sa zajedničkim ljudskim strujanjima koja pokrećemo pozitivnim ili negativnim stanjima.
Katolički "grijesi" ljutnja, bijes, zavist i slično su negativne emocije koje štete drugima.
"Pogledajte kako ovim emocijama nanosite bol sebi i drugima, te kako je besmisleno patiti", kaže ona.
"Upoznajte se sa ovim tzv grijesima. Umjesto da se mučite krivnjom I neurozama, ne poričite ih, budite odgovorni... zažalite.
"Stavovi koje moramo njegovati i posjedovati kao ljudi: negativno je I loše zato što nanosi bol I štetu drugima.”
" Razgovarala sam nedavno s prijateljem katolikom i pitala o grijehu. Rekao je po definiciji je ”grijeh ono što ide protiv volje Božje”. Neizbježno, u tom modelu, Bog vam treba praštati, ali to nije dio budističke vjere. "
Međutim, koncept grijeha je u temeljima kršćanske vjere, od prvog poglavlja Biblije – u kojem Adam i Eva "padaju u grijeh" pošto su bili neposlušni Bogu - do raspeća Krista, za spas svih grijeha svijeta.
Jedan od kršćanskih sakramenata je moć svećenika da otpuštaju grijehe ljudima koji se obratiše od njih.
Međutim, samo katolička vjeroispovijest poziva na ispovijed , kajanje i praštanje priznatih grijeha od strane svećenika u ispovjedaonicama.
U posljednjem popisu stanovništva, oko 74 posto Australaca su rekli da vjeruju u Boga, iako samo 14 posto ide u crkvu.
U Americi, 70 posto ljudi vjeruje u pakao. "
"Sedam smrtnih grijeha" su sastavljeni od starokršćanske crkve kako bi ljude učili pobožnosti. U srednjem vijeku, papa Grgur I ih je učino dijelom Katoličkog nauka.
Katolička teologija uči da takvi "grijesi" nose prijetnju vječnog prokletstva.
Prošle godine je Vatikan predložio sedam novih grijeha relevantnih za moderno doba. Oni su genetska modifikacija, eksperimenti na ljudima, zagađenje okoliša, socijalne nepravde, izazivanje siromaštva, financijska proždrljivost, uzimanje ili prodaja droge.