Evo prvo poglavlje, tek toliko da se vidi kako se manipulira ljudima i kakve sve zablude imamo...
--------------------------------------------------------
LAŽ O KOLESTEROLU
Bajka o lošem kolesterolu
Ova se knjiga usmjerava protiv najveće i najopsežnije svjetske prijevare na području medicine, koja se sastoji od prave poplave netočnih tvrdnji o kolesterolu što ih širi zainteresirana industrija. Knjiga ih opovrgava znanstveno potvrđenim činjenicama. U tu svrhu knjiga donosi sažet prikaz radova međunarodno poznatih europskih i američkih stručnjaka za kolesterol i rezultat je više od 6000 autorovih istraživanja na tome području. Poimenice navedena industrija plaća za svoje svrhe — dijaboliziranje kolesterola — sveučilišne profesore upitne stručnosti i pseudomedicinske ustanove čije laičke, često sasvim besmislene tvrdnje o kolesterolu, u potpunosti slijede želje sponzora. Osobito je pogubno manipuliranje statističkim podacima što ga ta industrija provodi širom svijeta, a mnogobrojni liječnici ga očito nekritički prihvaćaju, osobito stoga što pogrešni podatci o vrijednostima kolesterola liječniku otvaraju mogućnost da svakog bolesnika učini trajnim pacijentom za čitav život. Prema geslu: "Drago nam je ponovno Vas vidjeti", ponajprije da bismo Zdravstvenom osiguranju mogli podnijeti potraživanja
za isplatu novčanih sredstava. Za taj propagandistički, komercijalno usmjeren, pogrešan prikaz kolesterola, industrija margarina — te ponajprije farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola — plaća 50 do 75 milijuna eura po statistici. Taj im se izdatak isplati da bi u statističkim prikazima prikrili sve negativne rezultate snižavanja kolesterola i istaknuli njegov utjecaj na srčani infarkt, koji se nijednom statistikom ne može potvrditi. Liječnike se pokušava zadiviti velikim brojem ljudi koji sudjeluju u studijama. Tako se objavljuje da je u Framinghamovoj studiji ispitano 5450 osoba, u studiji Simvastatin (studiji 4-S) 4444 osobe, u finskoj multifaktoralnoj studiji 2000 osoba. Jedan američki institut (National Heart, Lung and Blood Institute) govori o 650.000 ljudi koje je navodno "nadzirao i kontrolirao tijekom deset, čak i 50 godina!!!"
Kritički znanstvenici, predstavljeni u 5. poglavlju, podvrgnuli su te statistike, zvane i "studije", ozbiljnoj provjeri. Budući da liječnici i liječnički časopisi izvan znanstvenog područja uvijek iznova citiraju te statistike — suprotno činjenicama — kao dokaz da je kolesterol čimbenik koji izaziva srčani infarkt, ovdje je potrebno ukratko nabrojiti najvažnije statistike i zaključke koji se iz njih izvode:
1) U poznatoj ozloglašenoj studiji Simvastatin (4-S) ispitane su 4444 osobe. Rezultat je glasio:"Povišena razina kolesterola ne utječe na razvitak ateroskleroze niti na srčani infarkt. Snižavanje kolesterola nema smisla i stoga nije indicirano."
2) Finska multifaktoralna studija s provjerom vrijednosti kolesterola kod više od 2000 osoba pokazala je trostruko veći postotak srčanog infarkta i trećinu više smrtnih slučajeva kod osoba liječenih lijekovima za snižavanje kolesterola nego u skupini koja nije liječena.
3) U Helsinškoj srčanoj studiji I. (1987.) sa 700 ispitanih osoba porast smrtonosnih nuspojava zbog snižavanja kolesterola iznosio je 40 posto u odnosu na kontrolnu skupinu, u Helsinškoj studiji II. (1993.), pet godina poslije, čak 50 posto. Znakovit je bio i porast smrtnih slučajeva od raka izazvanog snižavanjem kolesterola, koji je u Helsinškoj studiji II. iznosio 43 posto.
4) Framinghamova studija pokušala je kod otprilike 4500 osoba dokazati korisnost lijekova za snižavanje kolesterola. Pokušaj je, međutim, ostao bezuspješan i izazvao je znatan porast broja smrtnih slučajeva od raka izazvanog snižavanjem kolesterola. Skrabanek je opisao napore farmaceutske industrije koja je financirala istraživanje: "Gotovo da nema ničega što je u medicini tako dobro opisano kao bezuspješnost tih intervencija (statistika) da kolesterol proglase odgovornim za razvitak koronarnih srčanih bolesti."!!! Skrabanek dodaje: "Farmaceutska industrija pokušala je 'uskladiti' statistike sve dok se ne podudare sa željenim predodžbama, jer su stajale 150 milijuna dolara i nisu smjele ostati bez koristi za industriju koja ih plaća."
5) Studija Clofibrat provjerila je djelovanje istoimenog lijeka za snižavanje kolesterola na više od 1000 osoba. Zastrašujući porast smrtnih slučajeva od raka doveo je do zabrane i prekida studije. Američki National Heart, Lung and Blood Institute proveo je višegodišnje istraživanje učinka kolesterola na 650.000 ljudi. Nije utvrđen utjecaj na razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta. Što je vrijednost kolesterola bila viša, manja je bila učestalost raka i registrirano je manje smrtnih slučajeva uvjetovanih drugim bolestima.
Tih je pet najznačajnijih primjera statističke provjere korisnosti snižavanja kolesterola dalo sukladne rezultate:
1) Kolesterol ne utječe na razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta.
2) Visoke vrijednosti kolesterola povezane su s očekivanim dugim životnim vijekom i s niskom učestalošću obolijevanja od raka.
3) Snižavanje razine kolesterola povezano je s mnogobrojnim smrtnim slučajevima i učestalom pojavom malignih bolesti.
Nijedna statistika nije izrađena sukladno strogim znanstvenim kriterijima, jer svakoj provjeri vrijednosti kolesterola pripada i provjera supstancija koje se iz njega sintetiziraju — poput steroidnih hormona — i promjena u koncentraciji bjelančevina, minerala i vitamina koje iz toga proizlaze. Nijedna od tih provjera nije provedena, čak ni zadovoljavajuća provjera vrijednosti kolesterola. Sigurno je samo da je svako snižavanje kolesterola beskorisno, opasno po zdravlje i često smrtonosno.
Usprkos jasnim rezultatima koji upućuju na štetnost svakog snižavanja kolesterola, to upozorenje očito nije ostavilo nikakav dojam na velik dio liječničke struke; prema mojemu iskustvu, to je povezano s time što liječnicima potpuno nedostaje znanje o medicinskim činjenicama, pa tako o najvažnijim metaboličkim procesima supstancija koje nastaju iz kolesterola te o promjenama koje zbog toga nastaju u koncentraciji bjelančevina, hormona, minerala i vitamina. Liječnički poziv sve više postaje posao sa zdravljem stanovništva. Svakom liječniku koji se kritički očituje o razini mojega kolesterola, čak i svakom liječniku koji želi otpočeti s mjerenjima razine mojega kolesterola, uskratio bih povjerenje. U slučaju nedoumice potražite neku veliku kliniku, bez obzira na to je li riječ o gradskoj ili o sveučilišnoj klinici. One uglavnom jamče za dobro izobražene i kritične liječnike. Zar se nije moglo pretpostaviti da će smrtni slučajevi, izazvani lijekom lipobay® tvrtke Bayer, konačno uznemiriti javnost? Uznemirena pozornost bila je, nažalost, samo kratkotrajna, jer je "antikolesterolska mafija" dotične industrije znala kako ušutkati javnu raspravu.
Čovjek se mora zapitati: "Koje to strahote još treba izazvati snižavanje kolesterola da bi se ušutkalo opasno promidžbeno varanje? Sve dok mediji budu varali stanovništvo svojim besmislenim, potpuno neznalačkim prikazima značenja kolesterola, a na televiziji se glavna riječ bude davala "pseudoznanstvenim blebetanjima", poput onih opisanih na stranici 16 i dalje., taj će prljavi posao i dalje slaviti pobjedu.
1. POGLAVLJE
Antikolesterolska kampanja — opasna obmana
Obmanjivanje preko medija
Tisak, televizija i radio sa svojim su izvješćima o kolesterolu očito posve u pandžama "antikolesterolske mafije" koju uglavnom usmjeravaju industrija margarina i farmaceutska industrija što proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola. Vodeću ulogu u tome ima američka tvrtka Merck Sharp & Dohme d.o.o., koja je svojim manipuliranim statistikama iz Amerike preplavila Europu i uspostavila medicinske centre za komercijalno obmanjivanje javnosti. Znatnu ulogu u tome prljavom poslu imaju i Braun Melsungen d.d., Boehringer Mannheim d.o.o. te Margarinski institut za zdravu prehranu u Hamburgu kao zaklada za dodjelu Nagrade "Heinrich Wieland" koju je sama utemeljila i preko koje nastoji dati rivid znanstvenosti svojemu neozbiljnom poslovnom djelovanju. Ta industrija za svoje ciljeve sponzorira pseudoznanstveno obmanjivanje u kojemu kao vodeća osoba na njemačkom području sudjeluje, nažalost, profesor dr. Schvvandt, ravnatelj Medicinske klinike II. na Poliklinici Grofthadern Medicinskog fakulteta u Miinchenu te Zavod za kliničku kemiju pod vodstvom profesora Seidela i suradnika, također u Grofthadernu. Njihovi znanstveni radovi, poticani od spomenute industrije (v. str. 15), gotovo se isključivo usmjeravaju na upitnu antikolesterolsku kampanju sa svrhom obmanjivanja. Nadalje, spomenuta farmaceutska industrija i industrija margarina visokim svotama sponzoriraju pseudomedicinske ustanove, primjerice "Ligu protiv lipida" i razna "društva za aterosklerozu", kojima ne pripada nijedan jedini liječnik, a njihove laičke, besmislene tvrdnje o kolesterolu su primitivno, ali, nažalost, uspješno obmanjivanje javnosti. Ta industrija, koja djeluje s onu stranu bilo kakvih znanstvenih osnova, s istomišljenicima koje sponzorira, uživa pristranu i glasnu potporu tiska, televizije i radija. U njihovim emisijama i izvješćima bez iznimke dolaze do riječi samo spomenuti medicinari koje financira industrija, a nastup stručnih znanstvenika sprječava se svim sredstvima i neviđenom drskošću, što sam i sam doživio u Znanstvenom forumu Južnonjemačkih novina (Siiddeutsche Zeitung) u svibnju 1999. te u emisijama posvećenima zdravlju na Bavarskoj televiziji u veljači 2000. i lipnju 2001. godine. Obmanjivanje stanovništva netočnim, potpuno neznanstvenim prikazom kolesterola u "Ordinaciji", koju na Bavarskoj televiziji vodi, prema mojemu mišljenju, nekritična i prilično neinformirana gospoda dr. Antje-Katrin Kuhnemann, potaknuli su me na ovaj dopis glavnom uredniku, gospodinu dr. Fuchsu, što je kao okružnica odaslan na adrese više od 100 medicinskih ustanova pojedinih sveučilišta, političkih tijela i javnih medija.
Profesor dr. W. Hartenbach 30. 7. 2001.
Okružnica Bavarskoj televiziji,
n./r. glavnog urednika gosp. dr. Fuchsa
Poštovani gospodine dr. Fuchs, u svojoj "Ordinaciji" na Bavarskoj televiziji gospoda dr. Antje-Katrin Kuhnemann u potpunosti se stavila u službu najveće medicinske prijevare stoljeća.
Bujica netočnih tvrdnji o kolesterolu, poticanih od industrije, preplavljuje već više od 50 godina u sve većoj mjeri stanovništvo čitavoga svijeta. U tome svjesnom varanju (v. Borgers: "Kolesterol, propast dogme") neodgovorno sudjeluje i gospođa dr. Antje-Katrin Kuhnemann u svojoj "Ordinaciji" na Bavarskoj televiziji. U veljači 2000. i lipnju 2001. godine gospođa dr. K. je u svojoj "Ordinaciji", zajedno sa svojim sugovornicima, gospodinom prof. dr. Joachimom Thiervjem i gospodom prof. dr. Elisabeth Steinhausen-Thiessen — a niti jedno od njih ne raspolaže kliničkim iskustvom, niti imaju objavljenih znanstvenih radova iz toga područja — iznijela fantastičnu, potpuno irealnu ocjenu kolesterola, posve u skladu s nakanama američke farmaceutske tvrtke Merck Sharp & Dohme, koja je u tome događaju uz pomoć svojih manipuliranih statistika, izrađenih milijunskim iznosima, odigrala vrlo upitnu ulogu.
Sramotno je bilo i ponašanje gospode dr. K. prema stručnjacima. Trikovima ih je uspjela isključiti iz rasprave inscenirajući prividni intervju, no sprječavajući njihovo pojavljivanje u emisiji. Gospođi dr. K. očito nisu poznate ustanove koje pripadaju spomenutoj "antikolesterolskoj mafij i " , jer inače vjerojatno ne bi spomenula upravo njihova imena radi potkrjepljivanja svojih netočnih tvrdnji. U industrijski-poslovno usmjerenom obmanjivanju javnosti što ga provode industrija margarina i farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola, tvrtke Merck Sharp & Dohme d.o.o., Braun Melsungen d.d., Boehringer Mannheim d.o.o. i Margarinski institut za zdravu prehranu (kao zaklada za dodjelu vlastite Nagrade "Heinrich VVieland") igraju vodeću ulogu.
Za propagandistički, besmislen i netočan prikaz kolesterola spomenuta industrija, pretežito američka, plaća visoke iznose za izradu prikladno prerađenih statistika (100 do 150 milijuna dolara po statistici). Među tim statistikama, nazvanima "najvećom prijevarom stoljeća", osobito valja spomenuti studije:
Studija VVOS, studija 4-S, studija U. D. Framingham, Helsinška studija I. i II., studija američkog Državnog Instituta za srce, pluća i krv te studija Clofibrat.
Svi poznati znanstvenici, primjerice M. Apfelbaum, M. Berger, D. Borgers, G. Glaeske, J. Holtmeier, H. Immich, M. Kaltenbach, T. B. Nevvman, P. Skrabanek, N. Worm, W. E. Stehbens i drugi, s ogorčenjem su odbacili te takozvane studije i ovako ih okarakterizirali: "Manipulirano — izmišljeno — bez znanstvene osnove — nevrijedno — beskorisno — površno — iskrivljeno — utemeljeno na trikovima — besmisleno — dimna zavjesa — neprimjenjivo — lažno", navodim samo nekoliko kritičkih opaski.
Skrabanek je tome dodao: "Teško da je u medicini išta tako dobro dokazano kao bezuspješnost tih mnogostrukih intervencija da se kolesterol proglasi odgovornim za nastanak koronarnih srčanih bolesti." Nažalost, te su statistike, s pseudoznanstvenim nazivom "preventivne studije", kod medija i većeg dijela liječnika naišle na lakovjernu potporu. Pritom se postavlja pitanje (tako piše Borgers u svojoj knjizi) "kako to da se oskudno znanje o kolesterolskoj hipotezi u SAD-u smatra dostatnom osnovom" (tako i u emisiji gospođe dr. K.) "dok znanstveno utemeljene intervencije ne nalaze put cio područja djelovanja prevencijske politike". Kod mnogih liječnika određenu ulogu igra i pomisao na to da svakog pacijenta kojega liječe lijekovima za snižavanje kolesterola, mogu učiniti trajnim pacijentom za čitav život, jer se razina kolesterola ne može trajno sniziti niti prehranom niti lijekovima, već se neprestano vraća na početnu vrijednost. Lijekovima za snižavanje kolesterola farmaceutska je industrija razvila posao vrijedan milijarde (40 milijardi dolara godišnje u Americi i otprilike trenutačno 2,5 milijarde eura u Njemačkoj). Svoju financijsku moć industrija zlouporabljuje da bi za sebe ustanovila medicinske centre s pseudoznanstvenim iskazima, primjerice Zavod za kliničku kemiju, Klinika GroGhadern Medicinskog fakulteta u Munchenu (v. str. 34 i 35.), i od njih financirane ustanove poput Lige protiv lipida, Društva za aterosklerozu i drugih. Te ustanove potiskuju sve znanstvene spoznaje i mjerodavne rasprave, kako je to u svojoj knjizi opisao Borgers, a ja sam doživio na sponzoriranim konferencijama. Tim se neozbiljnim centrima u Njemačkoj posve nekritički služi gospođa dr. K.
Tako su i orijentacijske tablice o visini kolesterola, koje gospođa dr. K. navodi, usklađene sa željama te industrije, dakle, netočne su i stoga opasne. Jer spomenuta industrija koju gospođa dr. K. podržava, proizvoljno spušta normalnu vrijednost kolesterola prenisko, na 200 mg/dl (5,2 mmol/l) i niže. Prosječna vrijednost za odrasle širom svijeta iznosi, međutim, 250 mg/dl (6,5 mmol/l), s odstupanjima ovisno o opterećenju, te kod 20% stanovništva iznosi 300 mg/dl (7,8 mmol/l) do 350 mg/dl (9,1 mmol/l), a to je uvijek povoljan znak povišene vitalnosti.
Pogrešnim vrijednostima koje navodi gospoda dr. K. gotovo se cjelokupno odraslo stanovništvo proglašava bolesnim i upućuje na liječenje, s opasnošću da mu se propiše terapija lijekovima za snižavanje kolesterola. Pri svakoj primjeni lijekova za snižavanje kolesterola treba imati na umu da je kolesterol temeljna supstancija steroidnih hormona, pa tako i kortizola, dominantnog hormona stresa. Stoga svako snižavanje dovodi do smanjenja proizvodnje hormona, a time i do snižavanja duševnih i tjelesnih sposobnosti, što je gospođi dr. K. izgleda potpuno nepoznato. Sukladno tome besmisleni su i neznalački njezini iskazi o stresu. Nedostatnost gospođina znanja pokazuje i njezina tvrdnja da se između stresa i povišenih vrijednosti kolesterola ne može uspostaviti nikakva uzajamna veza. Jedna je od temeljnih spoznaja da sva duševna i tjelesna opterećenja, osobito sport, bolesti, ozljede pri nesrećama i operacije prouzročuju povišenje stresnog hormona kortizola, atime i njegove temeljne supstancije kolesterola da bi se, sukladno potrebama, iz zaliha bjelančevina aktivirala energetska supstancija glukoza, što je i dokazano na više od 6000 pacijenata.
Istovjetna promišljanja vrijede i za ostale steroidne da nema nikakvih indikacija za snižavanje i da je usto posljedica svakog medikamentoznog snižavanja razine kolesterola ne samo znatna smanjenost duševnih i tjelesnih sposobnosti, već i slabljenje vitalnosti muškaraca sve do impotencije, neplodnost žena, smetnje u izgradnji muskulature i koštanog sustava te opasan poremećaj ravnoteže elektrolita sa smrtonosnim srčanim i cirkulacijskim smetnjama, osobito zbog snižavanja glukoze i nedostatka kalija. Podjednako su besmislene, štoviše ograničene, i tvrdnje gospođe profesorice dr. Elisabeth Steinhausen- Thiessen, "znanstvene" sugovornice gospođe dr. K., da postoji dobar, naime HDL-kolesterol, i loš, naime LDL-kolesterol. Međutim, HDL i LDL nisu kolesteroli, već prijenosne supstancije sastavljene od bjelančevina, dakle proteini. Oni posjeduju sposobnost vezivanja s masnim tjelešcima (lipidima), pa tako i s lipidom kolesterolom da bi ga učinili prenosivim. Zbog toga govorimo o HDL i LDL-lipoproteinsko-koIesterolskom kompleksu.
HDL-lipoprotein prihvaća kolesterol unesen preko hrane i onaj odbačen od stanica i prenosi ga u jetra koja ga do 80 posto prerađuju radi tvorbe žučnih kiselina, a 20 posto radi tvorbe slobodnog kolesterola. Tvrdnja gospođe profesor St.-Th. da se "HDL-lipoprotein uporabljuje za razgradnju aterosklerotičnih nakupina sastavljenih od kolesterola" fantastična je konstrukcija, osobito stoga što se aterosklerotične nakupine sastoje od vezivnih stanica, dok naslage kolesterola iznose maksimalno jedan posto. To mogu osobno posvjedočiti na osnovi tisuća operacija krvnih žila što sam ih obavio.
LDL-lipoprotein preuzima kolesterol, stvoren u jetrima (80 posto kolesterola stvara se u jetrima, a oko 15 posto unosi se hranom), i prenosi ga u bilijarde naših stanica. Taj kolesterol, prenesen preko LDL-lipoproteina, tvori, kako je spomenuto, temeljnu supstanciju za steroidne hormone koji uvelike reguliraju cjelokupni metabolizam, osim toga i za vitamin D3 za žučne kiseline, za mitohondrije i membrane svih stanica da bi se osigurala njihova funkcija i rast. Nazivati kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks lošim kolesterolom stoga je apsurdno i znak je potpunog nepoznavanja važnosti kolesterola i o njemu ovisnih metaboličkih procesa. Budući da količinu kolesterola u krvi uglavnom reguliraju jetra koja, prema potrebi, povisuju ili snižavaju svoju proizvodnju, razina kolesterola može se prehranom tek neznatno kratkoročno povisiti ili sniziti, i to maksimalno pet posto. I "urođenu hiperkolesterolemiju" gospođa dr. K. prikazala je potpuno iskrivljeno, kao primjer opasnosti od visoke razine kolesterola, premda nema nikakve veze ni s proizvodnjom kolesterola ni s uzimanjem hrane. Naprotiv, to je poremećaj u funkcioniranju stanica, a čini ga nedostatak receptora za kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks pa stanice više ne mogu dostatno apsorbirati kolesterol, za njih prijeko potreban. Jetra i dalje neograničeno proizvode kolesterol, tako da razina kolesterola iz godine u godinu raste i doseže vrijednosti od 400 mg/dl (10,4 mmol/l) do 1000 mg/dl (26 mmol/l) i više. Međutim, zbog nedostatka receptora stanice ostaju nedostatno opskrbljene kolesterolom i stoga prijevremeno podliježu degenerativnim malignim promjenama. Ekstreman i neprekidan porast količine kolesterola u krvi kod tih pacijenata prouzročuje difuzne i čvornate naslage kolesterola u svim organima, koje zahtijevaju operativno odstranjenje. Tek u završnom stadiju nastaje taloženje kolesterola u krvnim žilama, ali ne u obliku aterosklerotičnih promjena, već širokopojasnih difuznih nakupina. One tek poslije prouzroče, ili uopće ne prouzroče sužavanja koja se lako mogu odstraniti bužiranjem ili umetanjem stenta (mrežice). Ti pacijenti ne umiru od ateroskleroze niti od srčanog infarkta ili moždanog udara, već zbog ograničenja funkcije difuzno infiltriranih organa i metastaziranog razvitka maligne bolesti prouzročene nedostatnom opskrbom stanica kolesterolom.
Hipoteza o kolesterolu kao o obrazloženju za razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta nije samo neznanstvena, već, kako doslovce ističu svi poznati znanstvenici, "besmislica" (vidi literaturu: Apfelbaum, Berger, Hartenbach, Holtmeier, Immich, Kaltenbach, Newman, Skrabanek, Worm, Stehbens). Tu sam okružnicu dostavio na adrese više od 100 medicinskih sveučilišnih ustanova, političara i medija. Znakovite su reakcije različitih ustanova, iz kojih se jasno razabire da se političari i javni mediji bez zadrške i bez imalo znanja glasno uključuju u raspravu, dok su se stručni medicinski krugovi pokazali obradovani mojim nastojanjima da znanosti dadem prednost pred poslovnim interesima. U nastavku navodim nekoliko primjera iz korespondencije o toj temi: Kao odgovor na moju okružnicu bavarski državni ministar za prehranu, poljoprivredu i šumarstvo, Josef Miller, poslao mi je brošuru s naslovom "Jesti sa sviješću o kolesterolu", očito standardno orijentacijsko djelo Bavarskom državnom ministarstvu pri vrjednovanju kolesterola i za primjereno prosvjećivanje stanovništva. Tu su brošuru napisale dvije dame, bez prikladnog medicinskog i znanstvenog utemeljenja, te brošura jasno nosi karakter primitivne, poslovne reklame za sredstva kojima se snižava kolesterol. Sve tvrdnje koje se u toj brošuri iznose o vrijednosti i aktivnostima kolesterola netočne su, bez znanstvene su osnove i počivaju na pogrešnim fantastičnim predodžbama — u mjeri na koju se rijetko nailazi. Taj kičasti spis ministar je popratio doslovce ovim riječima: "Tvrdnje Državnog savjeta za prehranu počivaju na znanstveno utemeljenim činjenicama. Ne pruža se potpora hipotezama ili modnim trendovima. U priloženoj brošuri sadržane su za nas trenutačno vrijedeće tvrdnje o vrjednovanju kolesterola. Ako se ne možete složiti sa sadržajem tih tvrdnji, molimo, obratite se autorima."
Na ministrov dopis odgovorio sam ovako:
Poštovani gospodine ministre, kao odgovor na Vaš dopis u prilogu Vam dostavljam svoju novu knjigu "Kolesterol — najvrjedniji sastojak života". Iz nje ćete moći razabrati da se brošura "Jesti sa sviješću o kolesterolu", koju ste mi poslali, kreće sasvim izvan granica znanstvene spoznaje. Tvrdnje koje sadrži u cijelosti su netočne i opasno varaju stanovništvo. U nastavku stoga navodim najgrublje pogrešne iskaze:
1) Prosječna vrijednost kolesterola za odrasle širom svijeta iznosi 250 mg/dl. Vrijednosti do 350 mg/dl česte su i normalne. Budući da je steroidni hormon kortizol, koji se stvara od kolesterola, najvažniji aktivator za osiguranje energetskog potencijala glukoze (oko 6000 vlastitih istraživanja), proizvodnja kolesterola je kod svakog pojedinca podvrgnuta velikim odstupanjima. Jetra, mjesto proizvodnje kolesterola, reguliraju pojedinačne potrebe te je opasno htjeti sniziti razinu kolesterola, a neodgovorno poticati njegovo spuštanje ispod 200 mg/dl. To je loš posao industrije margarina farmaceutske industrije koja proizvodi lijekove za snižavanje kolesterola. Snižavanje kolesterola je povezano sa zabrinjavajućim smanjenjem duševnih i tjelesnih sposobnosti te s porastom malignih deformacija.
2) Kolesterol nema nikakve veze s razvitkom ateroskleroze i srčanog infarkta. U aterosklerotičnim zadebljanjima stijenki krvnih žila, koja se sastoje od stanica i vezivnog tkiva, nalazimo maksimalno jedan posto nakupina kolesterola. To mogu potvrditi kao kirurg srca i krvnih žila. I svi kompetentni znanstvenici, primjerice profesori M. Apfelbau, M. Berger, G. Gaeske, J. Holtmeier, H. Immich, M. Kaltenbach, T. B. Nevvman, P. Skrabanek, N. Worm, W. Stehbens, bez iznimke nazivaju hipotezu o lipidima doslovce "besmislicom".
3) Ne postoje različiti kolesteroli i apsurdno je govoriti o dobrom i lošem kolesterolu. Postoje samo dva prijenosnika kolesterola, sastavljena od bjelančevina (lipoproteini): prvi, manje nuždan HDL-lipoprotein za prijenos u hrani primljenog i slobodnog kolesterola do jetara, uglavnom za tvorbu žučnih kiselina, te drugi, LDL-lipoprotein sa zadaćom da kolesterol proizveden u jetrima (to je više od 80 posto kolesterola) dnevno dovede do bilijardi ljudskih stanica kako bi mogle rasti i obavljati svoju funkciju. Kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks, pogrešno nazivan LDL-kolesterol, prema tome je prijeko potreban za steroidne hormone koji reguliraju gotovo cjelokupni metabolizam, a time i za održavanje našega života. Zbog toga sve stanice imaju i poseban receptor za LDL-lipoprotein. Budući da kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks ima isključivo korisnu funkciju, da nema nikakav utjecaj na razvitak ateroskleroze i da podliježe prirodnim odstupanjima, besmisleno je govoriti o bolesnoj hiperkolesterolemiji, što je, nažalost, navelo mnogobrojne liječnike da nekritički prihvate takvu glupost.
4) Hiperkolesterolemija se razvija samo kod nasljednog oštećenja cjelokupnog staničnog sustava, koji se sastoji od nedostatka receptora za LDL-lipoprotein. Stanice zbog toga ne mogu apsorbirati ponuđeni kolesterol u količini koja im je potrebna. Međutim, proizvodnja kolesterola u jetrima se nastavlja pa količina neapsorbiranog kolesterola iz godine u godinu raste te se u krvi nailazi na vrijednosti od 400 mg/dl i više. Kod tih ljudi se postupno svi organi prožimaju kolesterolom, a to stvara čvornata zadebljanja koja se moraju operativno odstraniti. Unatoč dugogodišnjem povećanju razine kolesterola, taloženje kolesterola u krvnim žilama nastaje tek u završnom stadiju, kad su već svi organi infiltrirani kolesterolom. Budući da zbog nedostatka receptora stanice neprestano trpe oskudicu kolesterola, kod tih se ljudi u završnom stadiju razvija maligna degeneracija gotovo svih organa. Gotovo cjelokupno liječništvo nema pojma o tome zbivanju.
5) Apsurdno je optuživati prehranu za povisivanje razine kolesterola. Povisivanja ili snižavanja kolesterola, uvjetovana prehranom, iznose maksimalno pet posto i ne traju dulje od 24 do 48 sati budući da se jetra pri povećanom ili smanjenom dotoku kolesterola, smjesta ga regulirajući, uključuju sa smanjenom ili povišenom proizvodnjom kolesterola.
6) Ugljikohidrati, za kojima su potrebe prilično niske, nepotrošeni se pretvaraju u mast i odlažu. Osobito preporučivati ugljikohidrate (kao u brošuri) znači poticati pretilost, visok krvni tlak i smetnje krvožilnog sustava. Neozbiljnost i pomanjkanje bilo kakvih medicinskih i znanstvenih znanja kojima se odlikuje brošura što ste mi je dostavili, teško je nadmašiti. Objema autoricama, gospođi dr. oec. troph. Ursel Wahrburg i gospođi dipl. oec. troph. Ruth Rosch, šaljem presliku ovoga dopisa. Fotokopije su upućene i na poznate mi adrese televizije, medicinskih ustanova i sveučilišta.
U nadi da će brošura završiti u Vašoj košari za smeće, ostajem...
Ministar je odgovorio brzo i diplomatski, kako se od ministra i očekuje, ovim dopisom:
Poštovani gospodine profesore dr. med. Hartenbach, zahvaljujem Vam na Vašemu pismu od 19. srpnja 2000. i na knjizi što ste je napisali o problema tici kolesterola. U međuvremenu sam u svojoj ući dao provjeriti Vaše tvrdnje i moram ustanoviti da je još od antičkog doba teško razlikovati između istine i sigurnosti. Mi i nadalje pratimo prijepor stručnjaka. Pritom smatram: Rasprava o kolesterolu već je dvadesetak godina aktualan problem. Podneseni su, odnosno, bit će podneseni znanstveno utemeljeni dokazi koji u individualnim životnim i zdravstvenim situacijama opravdavaju primjerene preporuke o prehrani. Nastojimo osigurati stanovništvu savjete o prehrani koji se temelje na najnovijim znanstveno provjerenim spoznajama. Vaši prilozi oživljuju pluralnost rasprave i tako pridonose pronalaženju istine.
Sa srdačnim pozdravima...
To se vjerojatno već može smatrati ugodnom reakcijom na kritičko gledište o problemu kolesterola...
U nastavku navodim nekoliko dopisa njemačkih medicinskih fakulteta i medicinskih ustanova:
1) Sveučilište Liibeck, Rektor prof. dr. med. Hans Arnold
Poštovani gospodine kolega Hartenbach, još sam u travnju primio Vašu knjigu "Kolesterol — najvrjedniji sastojak života" s Vašim popratnim pismom. Dugujem mu nekoliko zanimljivih poticaja koje ću proslijediti svojim kolegama internistima. Vaše izlaganje iznova baca svjetlo na
manipulaciju kojoj smo svi izloženi prema nakanama određenih interesnih skupina, ponajprije preko nekritičkih medija. Sa zahvalnošću i uz srdačne pozdrave...
2) Sveučilište u Dusseldorfu, Liječnički ravnatelj prof. dr. R. Ackermann
Poštovani, dragi gospodine Hartenbach, s velikom sam radošću primio Vašu knjigu o vrjednovanju hranjivih tvari i želim Vam se srdačno zahvaliti. Ispunit ću Vašu želju i upozoriti kolegij na postupke "antikolesterolske mafije". S najboljim željama...
3) Sveučilišna klinika Heidelberg, Prof. dr. Allenberg
Poštovani, dragi gospodine Hartenbach, tek sam sada našao vremena prelistati Vašu knjigu "Kolesterol — najvrjedniji sastojak života" i želim Vam srdačno zahvaliti na knjizi i na Vašemu popratnom pismu. Sa zanimanjem sam je pročitao i, nadam se, znatno proširio svoj obzor, osobito o kolesterolu. S prijateljskim i kolegijalnim pozdravima...
4) Sveučilište "Justus Liebig", Gieften, Ravnatelj opće kirurgije i kirurgije toraksa, prof. dr. K. Schvvemmle
Poštovani gospodine kolega Hartenbach, srdačno Vam zahvaljujem što ste mi poslali svoju brošuru o kolesterolu. Prijepor o pravoj i zdravoj vrijednosti kolesterola doista mi je više vjerski rat te ni sam još nikada nisam dao mjeriti razinu kolesterola iako sam u međuvremenu navršio 62. godinu života. Odrekao sam se uživanja margarina još od svojih studentskih dana, kada si nisam mogao priuštiti maslac. Drugim riječima: govorite mi iz srca. Želim Vam sve najbolje i šaljem srdačne pozdrave...
5) Udruga njemačkih kapetana i brodskih časnika, Počasni predsjednik prof. W. Huth
Poštovani gospodine dr. Hartenbach, uime Udruge njemačkih kapetana i brodskih časnika želim Vam zahvaliti na Vašoj vrlo zanimljivoj knjizi. Doista, svojim se mišljenjem suprotstavljate često izricanim informacijama što ih daje industrija, pri čemu sigurno imate bolji pregled o tome kako se "mušterije" vuku za nos. Vašu ćemo knjigu uvrstiti u biblioteku i rado je staviti na raspolaganje našim članovima. Još jedanput srdačno zahvaljujemo...
6) Bavarski seljački savez, Munchen, Predsjednik Gerd Sonnleitner
Poštovani gospodine profesore Hartenbach, vrlo sam se obradovao Vašoj novoj knjizi "Kolesterol — najvrjedniji sastojak života". Srdačno Vam zahvaljujem. Dojmljivo opisujete važnost kolesterola i svoje znanstvene spoznaje nastojite prikazati i javnosti. Za to zauzimanje izričem Vam svoje priznaje i poštovanje. I u budućnosti Vam želim svako dobro...
--------------------------------------------------
Prijava
FAQ
Pretraživač
