Uvod – drugi dio
Naše poteškoće su u velikoj količini uzrokovane zbunjujućim idejama i ignoriranjem naših pravih interesa. Najveći zadatak je otkrivanje prirodnih zakona kojima se prilagođavamo. Pravilno razmišljanje i moralni uvid su, stoga, od neprocjenjive vrijednosti. Svi proccesi, čak i procesi razmišljanja, leže na solidnim temeljima. Što je oštrija osjetljivost to je točnije rasuđivanje, profinjeniji okus, plemenitiji moralni osjećaji, vještija inteligencija, nadahnutiji duh – čistija i mnogo intenzivnija su zadovoljstva dobitka. Dakle, proučavanje naboljeg što je zamišljeno u svijetu daje najveće zadovoljstvo.
Moći, koristi i mogučnosti uma kroz novo objašnjenje su neusporedivo ljepše nego najekstravagantnija dostignuća ili snovi o materijalnom uspjehu. Misao je energija. Aktivna misao je aktivna energija, koncentrirana misao je koncentrirana energija. Misao koncentrirana na određeni cilj postaje moć. To je moć koju koriste oni koji ne vjeruju u moć neimaštine ili ljepotu samoodricanja. Oni opažaju da je to osobina slabih.
Sposobnost da primamo i manifestiramo tu moć ovisi o sposobnosti da prepoznamo beskonačnu energiju, uvijek nastanjenu u čovjeku, konstantno stvarajući i obnavljajući njegovo tijelo i um, uvijek spremnu da se manifestira kroz njega na bilo koji potreban način. U određenoj mjeri spoznaja ove istine biti će manifestacija u vanjskom životu individualca. Drugi dio objašnjava način na koji je to postignuto.
Drugi dio
1. Operacije uma su postignute pomoću dva paralelna načina rada, jednog svjesnog i drugog podsvjesnog. Profesor Davidson je izjavio:“Onaj tko misli da može rasvjetliti cijeli spektar mentalne aktivnosti sa svjetlom svoje vlastite svijesti nije drugačiji od onoga tko ide rasvjetliti svemir sa svjetiljkom.“
2. Podsvjesni logički procesi se prenose sa sigurnošću i regularnosti koji bi bili nemogući ako bi postojala mogučnost pogreške. Naš um je dizajniran tako da nas pripremi za najvažniji temelj spoznaje, dok istovremeno nemamo ni najmanju spoznaju o njegovom načina rada.
3. Podsvjesna duša, kao dobronamjeran stranac, radi i pruža u našu korist, stavljajuči samo zrelo voće u naše krilo, dakle krajnja analiza misaonih procesa pokazuje da je podsvjest kazalište najvažnijih mentalnih fenomena.
4. Upravo je kroz podsvjest Shakespeare opazio velike tajne, koje su skrivene od svijesnog uma učenika, Phidias bojao mramor broncom, Raphael naslikao Madonu i Beethoven skladao simpfonije.
5. Lakoća i savršenost potpuno ovise o tome koliko smo prestali ovisiti o svjesnosti. Sviranje klavira, skijanje i tipkanje, njihovo savršeno izvođenje ovise o podsvjesnim procesima. Ljepota sviranja prekrasne skladbe na klaviru, dok istovremeno vodimo razgovor, pokazuje veličinu naših podsvjesnih moći.
6. Svi smo potpuno svjesni koliko smo ovisni o podsvjesti. Što su naše misli veće, velikodušnije i briljantnije to nam je jasnije da je Izvor moći izvan našeg znanja. Obdareni smo taktom, instinktom, smislom za ljepotu u umjetnosti, glazbi itd.. čijeg znanja ili čijeg prebivališta smo potpuno nesvjesni.
7. Važnost podsvjesti je ogromna, ona nas inspirira, upozorava, opskrbljuje nas imenima , činjenicama i scenama pohranjenim u pamčenju. Usmjerava naše misli, ukuse i rješava zadatke tako zamršene za koje svjesni um, čak i da ima moć, nema sposobnost uraditi.
8. Možemo hodati bez razmišljanja, možemo podići ruku kad god poželimo, možemo dati pažnju, gledajući ili slušajući, bilo kojem predmetu kojemu zaželimo. U drugu ruku, ne možemo zaustaviti otkucaje srca niti cirkulaciju krvi, niti rast, niti formiranje živaca i mišića, niti izgradnju kostiju, niti bilo koje druge vitalne procese.
9. Ako usporedimo ove dvije skupine aktivnosti , jedna upravljana voljom, druga veličanstveno se odvijajući, ritmičkim putem , bez ikakvog kolebanja uvijek prisutna. Stojimo puni straha pred drugom aktivnosti i tražimo objašnjenje te misterije. Napokon vidimo da su to vitalni procesi našeg fizičkog tijela i ne možemo izbjeći zaključak da su ove najvažnije funkcije dizajnirano izvućene iz područja vanjske volje sa svojim varijacijama i tranzicijama i smještene pod nadzor stalne i pouzdane moći u nama .
10. Od te dvije moći, vanjska i promjenjiva se zove „svjesni um“ ili „objektivni um“ (djeluje s vanjskim objektima), Unutrašnja moć se zove „podsvjesni um“ ili „subjektivni um“ i bez obzira na njihov posao na mentalnom dijelu, kontroliraju i reguliraju funkcije koje čine život mogučim.
11. Potrebno je da imamo pravo razumjevanje njihovih cijenjenih funkcija na mentalnom dijelu kao i drugih osnovnih principa. Opažajući i radeći kroz pet fizičkih osjetila, svjesni um „posluje“ s utiscima i objektima iz vanjskog života.
12. On ima talent diskriminacije, noseći s njom odgovornost izbora. Ima moć mišljenja, bilo da je induktivan, deduktivan, analitičan i ta moć može biti podignuta na novi stupanj. To je centar volje sa svim energijama koje teku iz nje.
13. Nije da samo može impresionirati (utjecati na)druge umove nego može usmjeriti i podsvjesni um. Na taj način svjesni um postaje odgovoran upravitelj i čuvar podsvjesnog uma. Upravo je to ta viša funkcija koja može kompletno okrenuti stanje vašeg života.
14. Često je istina da stanja straha, brige, siromaštva, bolesti, nesavršenosti i zla svih vrsta dominiraju nad nama zbog krivih sugestija primljenih našim nezaštičenim podsvjesnim umom. Sve to istrenirani svjesni um može potpuno spriječiti svojom budnom zaštitničkom akcijom. Slobodno ga možemo nazvati „stražar na vratima“ podsvjenog područja.
15. Jedan pisac je izrazio glavnu razliku između dva stanja uma kao: „Svjesni um je volja razmišljanja. Podsvjesni um je instinktivna želja, rezultat prijašnjeg voljnog razmišljanja.“
16. Podsvjesni um izvlači samo točne zaključke iz prostora opskrbljivanog iz vanjskog izvora. Tamo gdje je pretpostavka točna, podsvjesni um dohvača besprijekorne zaključke , ali, gdje je prostor ili prijedlog pogrešan, cijela struktura pada. Podsvjesni um ne sudjeluje u procesu dokazivanja. Ono se pouzdaje u svjesni um „stražara na vratima“ da će ga čuvati od pogrešnih dojmova.
17. Primanjem bilo kojeg prijedloga kao istinitog, podsvijesti umu odjednom djeluje na tome u cijeloj domeni (području) svojih ogromnih polja rada. Svjesni um može predložiti samo istinu ili pogrešku. Ako predloži pogrešku, to je na trošak sve dosežučeg rizika za cijelo biće.
18. Svjesni um bi trebao biti na dužnosti svakog trenutka dok smo budni. Kada „stražar“ nije na dužnosti ili kada je njegovo blago rasuđivanje zaustavljeno, pod mnogobrojnim okolnostima, tada je podsvjesni um nezaštičen i podložan sugestijama iz svih izvora. Za vrijeme panike ili ljutnje ili poticaja neodgovorne rulje ili za vrijeme bilo koje nezauzdane strasti, stanje je vrlo opasno. Podsvjeni um je tada otvoren za sugestije straha, ljutnje, sebičnosti, pohlepe, manjak samopouzdanja ili druge negativne sile, dobivene iz okoline ili osoba koje nas okružuju. Rezultat je često nepotpunost do krajnjih granica, sa efektima koji mogu podnijetii nepogode na duže vrijeme. Dakle, čuvanje podsvjesnog uma od pogešnih dojmova je vrlo važno.
19. Podsvjesni um opaža intuicijom. Dakle, njegovi procesi su brzi. Podsvjest ne čeka na spore metode svjesnog razmišljanja. Zapravo, ono ih ne može koristiti.
20. Podsvjesni um nikada ne spava, nikada se ne odmara, isto kao i vaše srce ili vaša krv. Otkriveno je da jasnim izražavanjem podsvjesnom umu da napravi određenu radnju, pokreću se sile koje dovode do ostvarenja željenog cilja. Ovdje je stoga izvor moći koji nas dovodi u doticaj sa sveprisutnosti. Tu je princip koji najviše zaslužuje našu pažnju.
21. Djelovanje ovog zakona je jako zanimljivo. Oni koji ga počnu koristiti shvate, kada se idu nači s osobom s kojom očekuju napet razgovor, da se nešto dogodilo prije nego što su se našli s tom osobom i riješilo tu napetost, sve se promjenilo, sve je harmonično. Oni shvate da kada se pojavi neki težak posao oni si mogu priuštiti odgodu tog posla i nešto sugestira pravo riješenje, sve je sređeno, u stvari , oni koji nauče vjerovati podsvjesti shvate da imaju beskonačne resurse na svom raspolaganju.
22. Podsvjesni um je centar naših načela i težnji. To je izvor naših umjetničkih i altruističkih ideala (altruizam fil. način osjećanja, mišljenja i djelovanja u skladu sobzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva; ljubav prema bližnjima, nesebičnost). Ti instinkti mogu biti razoreni samo od strane složnog i postupnog procesa podcjenjivanja tih urođenih načela.
23. Podsvjeni um ne može riješiti nesuglasice. Dakle, ako ga je prihvatio krive prijedloge, siguran način prevladavanja krivih prijedloga je korištenje snaže protu sugestije, redovno ponavljane, koju na kraju um prihvati, ovako se konačno formiraje nove i zdrave navike misli i života, za podsvijesti um koji je sjedište navika. Ono što često radimo postaje mehaničko, više nije predmet predrasuda ali je ostavilo dubok trag u našoj podsvjesti. To je pogodnije za nas ako imamo naviku misliti zdravo i pravilno. Ako mislimo štetno i krivo lijek je da prepoznamo svemogučnost podsvjesnog uma i sugestiramo slobodu u sadašnjosti. Podsvjesni um je kreativan i jedno s božanskim izvorom i ono će stvoriti sugestiju slobode.
24. Da sumiramo: Normalne funkcije podsvjesnog uma s fizičke strane upravljaju redovitim i vitalnim procesima, očuvanjem života i obnavljanjem zdravlja, brigom za potomke koja uključuje instinktivnu potrebu sačuvanja života i poboljšavanja uvijeta života.
25. S mentalne strane, to je skladište memorije, ono gaji prekrasne misaone dostavljače koji rade, neometani vremenom i prostorom. To je izvor praktičnih inicijativnih i konstruktivnih sila života. To je središte navike.
26. Sa spiritualne strane, to je izvor ideala, težnji, mašte, i to je kanal kroz koji prepoznjemo svoj Božanski Izvor. Onoliko koliko spoznamo tu božanstvenost toliko dobivamo razumjevanje izvora moći.
27. Netko može pitati: Kako podsvjest može promjeniti naša stanja? Odgovor je: Zato što je podsvjest dio univerzalnog uma, a dio mora biti isti u dobroti i kvaliteti cijeline. Cjelina, koju mi znamo, je kreativna , u stvari, to je jedini kreator koji postoji, stoga, um je kreativan. Budući da je misao jedina aktivnost koju um posjeduje, misao također mora biti kreativna.
28. Ali spoznati čemo da postoji ogromna razlika između jednostavnog razmišljanja i svjesnog usmjeravanja naših misli , sustavno i konstruktivno i dok to radimo postavljamo naš um u sklad sa univerzalnim umom i sinkroniziramo se sa svemogućim, postavljamo u rad najmočniju silu koja postoji, kreatvnu silu univerzalnog uma. Ono je, kao i sve ostalo, upravljano prirodnim zakonom zvanim Zakon Privlačenja, koji kaže: Um je kreativan i automatski će se povezati sa željenim objektom i dovesti ga u manifestaciju.
29. Prošli tjedan sam vam dao vježbu u svrhu osiguravanja kontrole nad tijelom, ako ste savladali taj zadatak spremni ste na sljedeći. Ovaj put ćete početi kontrolirati svoje misli. Vježbe uvijek radite u istoj sobi, u istoj stolici, u istoj poziciji, ako ste u mogučnosti. U nekim slučajevima nije poželjno biti u istoj sobi, u ovom slučaju jednostavno iskoristite najbolje uvjete koje imate. Sada. Budite potpuno mirni kao i prije ali zaustavite sve misli, to će vam dati kontrolu nad svim mislima zabrinutosti i straha. Omogučiti će vam da „ugostite“ samo misli koje vi želite. Nastavite raditi ovu vježbu dok je potpuno ne svladate.
30. Nećete biti mogučnosti ro raditi više od nekoliko trenutaka ali ta vježba je vrijedna zato što je pokazatelj velikog broja misli koji konstantno pokušavaju doprijeti do vašeg mentalnog svijeta.
31. Sljedeći tjedan ćete primiti instrukcije za vježbu koja će biti malo zanimljivija, ali je potrebno da prvo savladate ovu.
Drugi dio – pitanja i odgovori
1. Koja su dva stanja mentalne aktivnosti? Svjest i podsvjest.
2. O ćemu ovise lakoća i savršenost? Lakoća i savršenost potpuno ovise o stupnju u kojemu ovisimo o svjesnom umu.
3. Koja je vrijednost podsvjesti? Vrijednost je ogromna, podsvjest nas vodi, upozorava, kontrolira vitalne procese i ona je sjedište pamčenja.
4. Koje su funkcije svjesnog uma? Ima sposobnost diskriminacije, moć zaključivanja, ona je sjedište volje i može utjecati na podsvjest.
5. Kako se izražava razlika između svjesti i podsvjesti? Svjesni um je voljno zaključivanje. Podsvjesni um je instinktivna želja, rezultat prošlih voljnih zakljućivanja.
6. Koja tehnika je potrebna da bi se utjecalo na podsvjest? Mentalno utvrditi što želimo.
7. Što će biti rezultat? Ako je želja u harmoniji s kretanjem velike cijelne (svemogučnosti), pokrenuti će se sile koje će manifestirati želju.
8. Koji je rezultat rada ovog zakona? Naš okoliš reflektira stanja u skladu s dominantnim mentalnim stavom kojeg imamo.
9. Kako se zove taj zakon? Zakon privlačnosti (The Law of Attraction).
10. Kako glasi zakon? Misao je kreativna energija I automatski će se povezati s željenim objektom i dovesti ga u manifestaciju.
_________________ "...svima zelim raj za sve..."
|