Iz današnjeg Novog Lista - 13.01.08.
Kako su i nedavno kod nas objasnili mediji (uključno i oni elektronski), evolucija čovječanstva se ubrzano razvija. Među takvim podacima, može se spomenuti da se današnji ljudi genetski razlikuju u odnosu na one koji su živjeli prije 5.000 godina više nego što su se oni razlikovali od neandertalaca koji su nestali prije 30.000 godina. Čovječanstvo se i dalje genetski modificira i nastavlja modificirati i kod pripadnika koji trenutno žive i ubuduće će živjeti na našoj planeti. U nekoj mjeri, te su promjene uvjetovane bolestima s kojima se ljudi na različitim dijelovima planete susreću. Tako, Afrikanci imaju nove gene koji pružaju otpornost na malariju. Među ostalim razlozima, može se spomenuti i prehrana. Tako, kažu znanstvenici, da su ljudi u ranijim evolucijskim fazama jeli pretežito proizvode od kukuruza, vrlo brzo bi se razbolili od dijabetesa.
Trenutno se ljudski organizam prehrambeno prilagođava na način da se pojavilo nekoliko gena koje bi se trebalo raširiti među ljudima, a putem kojih će čovječanstvu biti olakšana prilagodba prehrani koja je bogata ugljikohidratima. Nedavno je otkriven i gen koji će pojačati otpornost na HIV i vodene kozice.
Valja spomenuti i da se razvija i nova krvna grupa. Ovakvi podaci usmjeravaju i na mnoge filozofske i moralne rasprave. Više je nego poznata kontroverza izazvana teorijom evolucije, još od njenog nastanka. U skladu sa stavovima zastupnika teorije evolucije, čini se da se može na sasvim novi način gledati na ljudsko biće. Čini se prilično bliskim vjerovati, krenuvši od pretpostavke teorije evolucije, da ljudsko biće nije više središnja figura univerzuma, već nešto što je nastalo slučajnim promjenama i prilagodbama. U drugačijim okolnostima, čovječanstvo je moglo i ne nastati. U svakom slučaju, ljudska su bića nastala, na neki način, u kontinuitetu s drugim životinjama i mnoga su im svojstva zajednička. Umanjene su vrijednosne razlike između ljudskih bića i drugih životinja.
Prema mnogim autorima, teorija evolucije je i u izravnoj vezi s negiranjem religija, barem s onima koje zastupaju pretpostavke o stvaranju. Mislim da su i ova rasprava i ona o odnosu moralnog statusa ljudskih bića i drugih životinja ipak složenija i da nas teorija evolucije ne upućuje izravno nužno na nikakve zaključke, već je potrebno dodati velik broj filozofskih pretpostavki.
Ipak, mislim da je, na temelju vijesti koje sam ukratko prikazao na početku teksta, lako izvediv barem jedan jako važan zaključak, posebno s obzirom na suvremene tehnologije. Postoje mnogi autori koji smatraju da se genetske tehnologije ne bi trebale primjenjivati kada je riječ o ljudskim bićima, budući da bi to bilo modificiranje ljudske prirode, pa, time, protuprirodan čin koji pogađa i ljudsko dostojanstvo. Nešto je manje onih autora koji negiraju genetske terapije čak i kada su one nužne za otklanjanje teških bolesti genetskog porijekla. Međutim, vrlo je široka skupina autora koji negiraju da bi se genetske tehnologije trebale primjenjivati kada je riječ o unapređenju ljudskih sposobnosti, naprimjer, kada bi razvijali, kod ljudskih bića, otpornost na neke bolesti, opću izdržljivost organizma, ili duže trajanje života. Kako kažu ovi autori, to ne smijemo činiti, jer time modificiramo ljudsku prirodu, te tako urušavamo ljudsko dostojanstvo.
Podaci o stalnoj (štoviše, ubrzanoj) promjeni ljudskih genetskih svojstava (i o diferenciranju u genetskim osobinama među ljudima) sugeriraju nešto sasvim drugačije. Pogrešno je zauzeti stav krutog poštovanja ljudskih genetskih svojstava. Ta su svojstva nešto promjenjivo i, u nekoj mjeri i na neki način, rezultat slučajnosti. Štoviše, mislim da je pogrešno smatrati da je ljudska intervencija po sebi gora od spontanog djelovanja prirode. Smatram da u čovječnosti postoji nešto posebno vrijedno, ali to se nipošto ne može odrediti jednostavno u ljudskim genetskim osobinama. Vrijedne su naše kognitivne i emotivne sposobnosti, moralne sposobnosti, pa i trajanje ljudskog života na način da nam je omogućeno realizirati naše životne planove. Ne vidim zašto to ne bi trebalo unaprijediti, ako je to moguće, ili će biti moguće, i genetskim tehnologijama. Naravno, u tome valja zadržati dužnu opreznost, posebno s obzirom na nesmotrenosti koje diktiraju zahtjevi zarade. Iz tog razloga, uvođenje tih tehnologija treba biti vrednovano ozbiljnim moralnim, društvenim, ekonomskim, pravnim i političkim promišljanjem. Pretjerana žurba nije dobra, ali nisu dobra ni pretjerana odgađanja.
Elvio Baccarini .
link
p.s.
Ja sam podvukao dvije rečenice.