Bespilotna letjelica je letjelica ili zrakoplov bez posade, koja se može nadzirati na daljinu ili letjeti samostalno uporabom unaprijed programiranog plana leta ili pomoću složenih autonomnih dinamičkih sustava.

Bespilotne letjelica se često rabe u vojne svrhe za izviđanje i napad na ciljeve kao i za brojne civilne zadaće, kao što su vatrogasni zadatci, policijsko praćenje ili istraživanje terena.

Veličina bespilotne letjelice su u rasponu od samo nekoliko milimetara (mikro UAV) do veličine zrakoplova s 40 m raspona (Global Hawk).

Uz minijaturizaciju tehnologije tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, zanimanje za bespilotnie letjelice je naraslo. Prva generacija bila je uglavnom namjenjena izviđanju, ali neki su opremljeni s oružjem, kao što su MQ-1 Predator koji je uključivao rakete zrak-zemlja.

Dobro jutro.
Evo još nekih stvarno zanimljivih stvari vezanih za suvremenu tehnologiju koja je možda povezana i sa metafizikom pa mislim da je prikladna za ovaj forum.

Budući da mi se sustav na kompjuteru stalno ruši pišem koliko stignem.
To isto se događa i sa ljudima koji su meni jako bliski, niti oni nemogu ući na internet.
Svi oni imaju velikih problema sa tehničkim uređajima.
Npr. kad želim nazvati nekog bitnog za mene, ja tu osobu jednostavno nemogu dobiti.
Ili je stalno zauzeto ili je neka greška ili je nešto drugo.
Baš nezgodno.

Nadzorne kamere

Sustavima video nadzora podrazumjevaju se sustavi izgrađeni na način da omogućavaju u najširem smislu vizualni kontakt jednoga mjesta sa nekim drugim mjestom.

Danas većina ljudi uopće niti ne razmišlja o sustavima video nadzora, koji se nalaze u bankama, na ulicama, u školama, te raznim drugim javnim ustanovama. Nadzorne kamere nisu oduvijek imale tako široku primjenu. Sistami za video nadzor vrlo su popularni svudje u svijetu, a naročito u Americi, Velikoj britaniji i Kini.

Danas se Internet i ostala sredstva bežične komunikacije mogu koristiti svugdje u svijetu. Sistemi video nadzora imaju široku primjenu, kako kod kuće tako i na radnom mjestu, a sve u cilju dosezanja visokog stupnja sigurnosti.

Napredovanje tehnologije, masovna proizvodnja i porast osjećaja nesigurnosti doveli su do sve većeg zanimanja javnosti za primjenu sustava video nadzora. Danas je čak i zakonom određeno osiguranje banaka, kockarnica i mjenjačnica uz pomoć nadzornih kamera.

Primjena

U praksi klasični video nadzor je sustav koji se sastoji od jedne ili više video nadzornih kamera koje su povezane sa centralnim uređajem koji vrši obradu signala dobivenih radom nadzornih kamera na način da signal se samo prosljeđuje na zaslon na kojem se može gledati slika dobivena radom kamere ili da uređaj vrši pohranu slike sa jedne ili više kamera. Osim klasičnih video nadzora postoje i IP sustavi gdje je svaka kamera svojevrstan WEB server te je u stanju svoju sliku slati direktno na internet. Po internetu postoji mnoštvo stranica koje detaljno opisuju rad sustava video nadzora i nude razne komponente.

Nešto malo o prislušnim uređajima i to sa nekakve stranice sa detektivskim uslugama.


Protuprislušni pregled

Rizici od potencijalnog napada prisluškivanjem su ogromni, ne samo za poslovne subjekte, nego i pojedince. Svake godine, tvrtke gube milijune dolara zbog industrijske špijunaže i krađe intelektualnog vlasništva, a sve zbog nedostatka sigurnosnih programa i zanemarivanja protuobavještajne zaštite.

Vaši poslovni dogovori i planovi su od vitalnog značaja za vaš uspjeh. Ako su te informacije ugrožene, mogli bi pretrpjeti značajan financijski gubitak kao i moguće pravne posljedice zbog neuspjeha da sačuvate poslovne tajne. Također, važno je uzeti u obzir da bi takav sigurnosni propust mogao nepovratno narušiti ugled vaše tvrtke u očima postojećih i potencijalnih klijenata, dioničara i javnosti.

U današnje vrijeme, uređaji za prisluškivanje iznimno su jeftini, dostupni i prodaju se bez ikakve kontrole. Stoga vas, prilično jednostavno, prisluškivati može gotovo svatko - poslovni partner, supruga, konkurencija...

Sigurnosno riješenje uključije:

- Fizički i tehnički protuprislušni pregled prostora, vozila ili plovila kako bi detektirali i locirali elektroničke uređaje za audio/video nadzor, bez obzira da li su aktivni, pasivni ili čak i isključeni. Raspolažemo najsuvremenijom opremom koju možete vidjeti u video prezentaciji.

- Pregled računala za Malware, Spyware, Keylogger, Remote Access Trojans, Rootkits, i drugim aplikacijama koje su nevidljive standardnim antivirusnim programima. Pored tajnog nadzora tipkovnice i ekrana u realnom vremenu, napadač može daljinski uključiti kameru i mikrofon i neopaženo ukrasti datoteke sa vašeg računala.

- Forenzičku analizu pametnih telefona i tablet računala u cilju detekcije i uklanjanja mobilnih nadzornih programa. Mobilni telefoni postaju sve popularniji uređaji diljem svijeta, sa više od 7 milijardi korisnika, i upravo zbog toga su postali prioritetna meta cyber napada. Nakon što je mobilni uređaj inficiran zloćudnom aplikacijom, napadač može neprimjetno prisluškivati razgovore, presretati SMS i e-mail poruke, ili ukrasti fotografije, dokumente i druge važne informacije. Svakih 18 sekundi identificira se novi malware, što za sat vremena u prosjeku iznosi oko 200 novih malicioznih programa.

Nešto malo o radaru.

Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet. Prvi uređaj izradio je oko 1900. njemački izumitelj Christian Hülsmeyer, a predložena je njegova primjena u sprječavanju sudara brodova. Razvoj ratnoga zrakoplovstva, posebice teških bombardera, potaknuo je razvoj radara jer je trebalo razviti uređaj za rano upozoravanje na dolazeću opasnost. Prvi uređaj u osnovi istovjetan današnjim radarima izradio je Robert Watson-Watt (1935.).

Radar omogućuje otkrivanje predmeta u uvjetima loše i smanjene vidljivosti, na primjer u mraku, kroz dim, maglu, kišu ili snijeg. Kako se elektromagnetski valovi šire pravocrtno, raspon (domet) je radara ograničen zakrivljenošću Zemljine površine, pa na primjer u kontroli zračnoga prometa iznosi oko 400 kilometara. Veći raspon (više tisuća kilometara) ima jedino radar koji koristi odbijanje (refleksiju) valova na ioniziranim slojevima atmosfere (ionosfera). U ratu je radar stekao izvanrednu važnost, a u mirnodopskoj se primjeni ističe njegova uloga u sigurnosti pomorskoga, zračnog i cestovnoga prometa.

Prve upotrebljive radare imali su Britanci na početku Drugog svjetskog rata. Pomoću radara lakše su pratili nalete njemačkih aviona, te lakše organizirali obranu. Moderni radari se koriste u zrakoplovstvu i pomorstvu za traženje ciljeva, ali i u astronomiji kod proučavanja površine dalekih planeta. U današnje doba radare koristi i policija za određivanje brzine vozila.

Radari imaju važnu ulogu u pomorskoj i zrakoplovnoj navigaciji. Ima radarskih sistema koji na zaslonu katodne cijevi daju obrise (konture) predmeta koji se nalazi ispred brda odnosno zrakoplova. Na taj se način mogu izbjeći sudari na moru s ledenim santama i drugim brodovima kada prijeti opasnost uslijed magle.

Budući da je i tehnologija dio ovoga našega svijeta za kojega smatramo da je magičan, misteriozan, duhovan itd., onda je i tehnologija također ista takva; duhovna, magična........

Nešto malo o tehnologiji iz Wikipedije.

Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa. Tijekom povijesti razvila su se samostalna područja tehnologije, od kojih svako okuplja više srodnih postupaka proizvodnje. Oblikovanje kamena u kamenom dobu i kasnija obrada i oblikovanje metala (brončano, željezno doba) smatraju se začetcima mehaničke tehnologije, koja je danas obuhvaćena širim pojmom proizvodnoga strojarstva. U 7. tisućljeću pr. Kr. započela je primitivna proizvodnja metala: u Iranu se proizvodio bakar, 3000 godina poslije u Mezopotamiji bronca, a potom i željezo. Dobivanje tih metala iz ruda, uz izradbu keramičkih proizvoda, označilo je početak razvoja kemijske tehnologije. Premda je već u 7. stoljeću u Kini bio poznat tisak uz pomoć ravne ploče, stvarni razvoj grafičke tehnologije započeo je oko 1450. izumom J. Gutenberga, koji je za tisak knjiga primjenjivao olovna slova i prešu. Predenje konca i izrada tekstila bili su od davnine poznati, a pravi zamah dobili su početkom industrijalizacije u Engleskoj u 17. stoljeću; od tada se snažno razvija tekstilna tehnologija, obuhvaćajući procese od dobivanja vlakana, tkanja i bojenja tekstila sve do izrade odjeće. Kako su jačale industrija i znanost, tako su se razvijale i druge tehnologije, na primjer prehrambena tehnologija, biotehnologija, [|Informatička tehnologija[informacijska]] i komunikacijska tehnologija i druge.

Pojam tehnologija prvi se put javio 1777. u knjizi Uvod u tehnologiju (njem. Anleitung zur Technologie) njemačkog filozofa Johanna Beckmanna (1739. – 1811.), u kojoj se razmatra isprepletenost tehnike, gospodarstva i društva i na sustavan način iznosi pregled o različitim tehnoločkim znanjima. U nekim zemljama s engleskim govornoga područja riječ tehnologija je višeznačna, pa se tako rabi i kao sinonim za tehniku.

Špijuniranje Ljudi Pomoću Tehnologije

Možda je ovo već bilo na forumu.


Većina stanovništva danas nije uopšte svesna koliko je praćena i nadzirana od 'onih što vladaju svetom'. Nagli razvoj tehnologije poslednjih godina dao je vladama i špijunskim agencijama alate za nadzor kakve su nekadašnji despoti i diktatori mogli samo sanjati. Big Brother postaje sveprisutan, trenutno se razvijaju na hiljade tehnologija koje će špijuniranje još više olakšati. Svet se menja brzinom svetlosti, a mnoge promene definitivno nisu za dobrobit društva. Evo lista jezivih nadzornih tehnologija koje će Big Brother koristiti da nadzire celo stanovništvo planete.

Većina stanovništva danas nije uopšte svesna koliko je praćena i nadzirana od 'onih što vladaju svetom'. Nagli razvoj tehnologije poslednjih godina dao je vladama i špijunskim agencijama alate za nadzor kakve su nekadašnji despoti i diktatori mogli samo sanjati. Big Brother postaje sveprisutan, trenutno se razvijaju na hiljade tehnologija koje će špijuniranje još više olakšati. Svet se menja brzinom svetlosti, a mnoge promene definitivno nisu za dobrobit društva. Evo lista jezivih nadzornih tehnologija koje će Big Brother koristiti da nadzirecelo stanovništvo.

1. Pred-kriminalne nadzorne kamere - Kompanija BRS Labs navodno je izumila kamere koje mogu prepoznati da li ste terorist ili kriminalac pre nego počinite zločin. Zvuči ludo, ali vlasti ovu tehnologiju shvaćaju skroz ozbiljno. Zapravo, u San Franciscu je instalirano nekoliko takvih kamera na bitnim prevoznim čvorištima. Daljnji plan je postavljanje tih uređaja i na transportne sisteme koji uključuju autobuse, tramvaje i podzemne železnice. Kompanija navodi da će na 12 postaja staviti po 22 kamere, ukupno 288. Kamere će moći pratiti do 150 ljudi u realnom vremenu i s vremenom će u svojoj memoriji izgraditi bazu sumnjivih ponašanja da ih prepozna u budućnosti.

2. Uzimanje otisaka prstiju sa 6 metara udaljenosti - Možete li zamisliti da neko očitava vaše otiske prstiju s određene udaljenosti bez vašeg znanja? Takva tehnologija navodno već i postoji. Dobivanje pristupa uredskoj zgradi ili teretani biti će moguće već samim mahanjem ispred vrata. Kompanija IDair razvija sistem koji može skenirati ili identifikovati otiske s otprilike 6 metara. Spajanje s drugim tehnologijama uskoro će omogućiti pristup s udaljenosti, zahtevajući da korisnici stanu i skeniraju otisak prsta, te zameniti identifikacijske kartice.Trenutna primarna mušterija IDaira je vojska, ali oni se žele otvoriti komercijalno ka poslovnicama i poduzećima koja žele pojačati osiguranje. Lanac teretana već testira ovaj sistem, tako da nema više švercanja s tuđom legitimacijom. Osnivač IDaira kaže da će u jednom trenutku ova tehnologija omogućiti da poslovanje bude biometrijsko, korištenjem otisaka prstiju i šarenica kao jedinstvenim identifikatorima, umesto kreditnim karticama ili RFID čipovima.

3. Mobilni povratni radarski signal u vozilima - Uskoro će se policija širom Amerike voziti uokolo s neoznačenim kombijima gledajući unutar automobila, pa i ispod odeće koristeći istu 'pornoskener' tehnologiju koju trenutno koriste Službe sigurnosti i aerodromi. To je ono što Službe sigurnosti nazivaju 'neverovatnim radioaktivnim genitalnim pregledačima'. Sada se već može videti širom aerodroma u Americi kako ioniziraju intimne delove dece i odraslih. Ova pornoskenerska kola će izgledati poput običnih anonimnih vozila i kružiće američkim ulicama i indiskriminirajuće viriti kroz aute i odeću u rangu moćnih izotopnih topova. Ali naravno, po njima, to 'nije' narušavanje privatnosti.

4. Otimanje uma - Vojska SAD-a doslovce želi oteti nečiji um. U teoriji to bi im trebalo omogućiti da nenasilno uvere teroriste da prestanu biti teroristi. Ali je očigledna mogućnost zloupotrebe ove tehnologije. Pentagonova DARPA želi razumeti nauku iza ljudskog nasilja, i pronaći načine da otme njihove umove implantiranjem lažnih, ali verovatnih priča u njihove mozgove, s nadom pobuđivanja miroljubivih misli: Mi smo prijatelji, a ne neprijatelji. Kritičari kažu da ovo podiže etičke probleme poput onih u filmu Paklena naranča, u kojem su ljudima pokušali promeniti umove tako da više ne ubijaju. Kako god, oni misle da bi usađivanje novih ugodnih priča transformisalo umove radikala, pobunjenika i terorista u ljubaznije, nežnije građane, željne prijateljstva.

5. Neimenovani dronovi (bespilotne letelice) u američkom vazdušnom prostoru - Zakonodavne agencije širom SAD-a počele su koristiti neimenovane dronove za špijuniranje ljudi. Ministarstvo nacionalne sigurnosti agresivno traži proširenje njihove upotrebe i na lokalne vlasti. Ministarstvo nacionalne sigurnosti lansiralo je program za olakšavanje i požurivanje prisvajanja malih neimenovanih dronova kod policije i drugih javnih sigurnosnih agencija - trud koji se uvelike kosi s privatnošću. Program vazdušno baziranih tehnologija vredan 4 miliona dolara, koji će testirati male bespilotne letelice, dizajniran je da bude posrednik između proizvođača dronova i hitnih službi pre nego izađu na teren. Činjenice je da to zabrinjava tek nekolicinu ljudi i to govori mnogo o narodu. Neke vladine službe već koristi dronove za špijuniranje stočara u Nebraski i Ajovi. Hoće li to dovesti do toga da će konstantno preletanje dronova biti normalno?

6. Vlasti koriste privatne mobitele za špijunažu - Iako ovo nije nova tehnologija, vlasti koriste tuđe privatne mobitele za špijunažu intenzivnije nego ikada pre. Prema podacima danima Kongresu, mobilni operateri dobili su 1,3 miliona vlastodavnih zahteva za pretplatničke informacije, uključujući SMS-ove i lokaciju telefona. Pojedini zahtev može uključivati hiljade korisnika. Tako da bi konačni broj pogođenih Amerikanaca mogao sezati do 10 miliona godišnje. Pa tako, na primer, ako policija želi naći nekog ko je razbio prozor tekom neke dsemonstracije, može nabaviti brojeve svih učesnika i identifikovati podatke s njihovih mobitela u tom vremenu – te ih iskoristiti u druge svrhe. Možda ionako ne bi trebali toliko koristiti mobitele. Jer ionako postoji preko 500 studija koje dokazuju da je njihov zračenje štetno za ljude.

7. Biometrijske baze podataka - Vlade širom planete razvijaju masovne biometrijske baze podataka svojih građana. Pogledajte samo što se dešava u Indiji. U poslednje dve godine, 200 miliona Indijaca uzeti su otisci prstiju, snimke šarenice i fotografija, te im je dan 12-cifreni broj kojim mogu biti identifikovani bilo gde i bilo kome. To je samo početak, i cilj je to učiniti s čitavom populacijom od 1,2 milijarde, tako da siromašniji Indijci mogu dokazati svoje postojanje, identitet za podizanje dokumenata, dobiti pomoć od vlade, te otvarati bankovne i druge račune. Ovaj zadatak treba bazu koja može primiti više od 12 milijardi otisaka, 1.2 milijarde slika, 2.4 milijarde šarenica, a kojoj se može postaviti upit preko različitih uređaja povezanih na Internet te dobiti tačan odgovor u kratkom roku.

8. RFID mikročipovi - Većina Amerikanaca to ne shvaća, ali RFID čipovi polagano postaju osnovni deo njihovih života. Mnogo kreditnih i debitnih kartica ih sadrži. Mnogi Amerikanci koriste kartice s RFID čipovima i na poslu. A u nekim delovima je obvezno čipiranje ljubimaca njima.U nekim firmama u Americi ne možete se zaposliti ako se prethodno ne čipujete! Sada, jedna škola u Teksasu planira čipovati i svoje učenike da ih može pratiti. Northside Independent School District planira eksperimentalno pratiti svoje učenike implantiranjem tehnologije u njihove studentske ID kartice što bi moglo eventualno uključiti i 112 njihovih škola sa skoro 100.000 studenata. Upravitelji kažu da bi RFID oznake poboljšale sigurnost lociranjem studenata i omogućivanjem uvida u njihov prisustvo na nastavi. To će pomoći u rezanju troškova države, koji su delom bazirani na njihovoj prisutnosti.

9. Automatizovane registarske tablice - Više od 250 kamera u okrugu i predgrađima skenira registracije u stvarnom vremenu pomažući policiji da uvidi ukradene automobile i odbegle ubojice. Ali program se potiho proširio iznad svih granica poslednjih godina. Bez ikakve javne debate, policija je počela pohranjivati podatke s kamera, gradeći baze podataka koje dokumentiraju putovanja miliona vozila. To najviše prevladava u okrugu, koji ima više od jednog čitača tablica po milji, što je najveća koncentracija u državi. Policija u Washingtonu ih takođe ima desetak, a lokalne službe ih planiraju postaviti još više u sledećim mesecima, stvarajući sveobuhvatno praćenje svih pristupa okrugu.

10. Program za prepoznavanje lica - Mogu li kompjuteri znati što mislite samim gledanjem u vaše lice? Nemojte se smati. I takva se tehnologija trenutno aktivno razvija. Da računari u koja buljimo čitav dan mogu prepoznati naša lica, verojatno bi nas poznavala bolje od ikoga. Predviđanje možda nije tako daleko. Istraživači s MIT-a razvijaju program koji može očitavati osećaje iz facijalnih ekspresija. U nekim slučajevima računari nadmašuju ljude. Program bi mogao dovesti do empatijskih uređaja za evaluaciju i razvoj boljih reklama.Sigurno ste i sami već gledajući neki filem i videći neko lice rekli u sebi, 'ovo je Indijac', Ovo je Rus', Ovo je latinoamerikanac' i, bili biste u pravu. Kako onda tek računari umeju da rade takvo nešto.

11. Dubinsko pretraživanje - Ne špijunira samo vlada. Istina je da čitav niz velikih korporacija skuplja informacije o ljudima koje god mogu i prodaju ih. Ta industrija cvate posljednjih godina. Velika korporacija Axciom ima informacije od više od 190 miliona stanovnika samo u SAD-u. Kompanija spada u kategoriju marketinga baze podataka. Sve je to počelo 1969. s paravanom zvanim Demographics Inc., korištenjem telefonskih imenika i drugih low-tech alata, kao i jednog računara koje je skupljalo podatke o glasačima i mušterijama za direktni marketing. Skoro 40 godina poslije, Axciom ima detaljne informacije o 190 miliona ljudi i 126 miliona domaćinstava u SAD-u, te 500 miliona aktivnih korisnika širom sveta. Više od 23.000 servera u Conwayu skupljaju i analiziraju više od 50 trilijuna prenosa podataka godišnje.
U Briselu postoji računski centar u kojem glavni server nosi naziv 'Zver'! U njemu se nalazi podaci o sve i jednom stanovniku Evrope! Da, dobro ste pročitali, sve o jednom, znači i o vama. Tamo se nalaze čak i podaci o monasima sa Hilandara! Šta treba više reći?!

12. Ulične lampe za špijunažu? - Da li ste ikad razmišljali o toj mogućnosti? Pa, i to je stvarno. Nove high tech lampe koje vas mogu gledati i slušati instaliraju se po glavnim američkim gradovima. Lampe financirane javnim novcem nisu tu samo da bi pomogle u sigurnosnim dojavama, one takođe mogu i snimati razgovore, dovodeći pretnje privatnosti na nove nivoe.

13. Automatizirano ISP praćenje vaše internetske aktivnosti - Ništa što radite na Internetu nije privatno. Kako god, operateri i zabavna industrija dovode nadzor Interneta na novi nivo. Ako neko skida zaštićeni sadržaj, video ili glazbu, ISP to prati i uhvaćen je. Ako ste mislili da ste sa raznim zaštitnim zidovima i antivirusnim paketima zaštitili svoju privatnost, varate se. Ne možete se sakriti na Internetu, to zapamtite, jer svaki vaš korak i klik ostaje tamo negde zabeležen. Danas postoje specijalizovane kompanije koje prate svaki vaš korak, a zatim se pravi vaš psihološki profil koji će jednog dana poslužiti nekoj svrsi.

14. Špijuniranje putem uređaja za domaćinstvo - Mislite li da će vas vlada jednog dana moći špijunirati kroz uređaje za domaćinstvo?
Pa, CIA-in direktor David Petraeus kaže da to sledi. On kaže da će gadgeti povezani internetom transformisati umetnost špijuniranja i dopustiti praćenje bez postavljanja buba, provala ili oblačenja smokinga za infiltriranje na zabave. Zavisno o njihovoj špijunskoj obuci, objekti od interesa će biti identificirani, locirani, praćeni i daljinski kontrolisani kroz tehnologije poput radio frekvencije, mreže senzora, sićušnih servera i kolektora energije – svih povezanih internetom, što je jeftino i vrlo delotvorno.

Malo o laserima kao dijelovima metafizike.

Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja. Osniva se na kvantnim pojavama pri prijenosu energije zračenjem. Izmjena energije zračenja s atomima ili molekulama aktivnoga medija u laseru (plin, kristal, plazma), umjesto apsorpcijom i spontanom emisijom zračenja, odvija se stimuliranom emisijom. To se zbiva kada se na atom ili molekulu u pobuđenom stanju, to jest u stanju u kojem su elektroni na višoj energetskoj razini, djeluje dodatnim izvorom energije (na primjer bijelom svjetlošću ili elektromagnetskim poljem). Time broj atoma u pobuđenom stanju N2 postaje veći od broja atoma u nepobuđenom stanju N1, što se naziva inverzija napučenosti ili inverzija populacije. Za prijelaz u pobuđeno stanje fizikalno je nevažno kojim je putem i načinom dovedena energija, dok kod prijelaza iz pobuđenog u nepobuđeno stanje nastaje kvantni skok, to jest emisija fotona kojima energija odgovara razlici energetskih razina.

U tehnologiji se laser koristi za finu obradu metalnih površina i za precizno zavarivanje. U telekomunikacijama se koristi modulirano lasersko zračenje za prijenos podataka. Pritom se modulacija može postići promjenom amplitude (intenziteta) zračenja (što se najčešće koristi zbog jednostavnosti), promjenom frekvencije ili promjenom polarizacije zračenja. Prijenos je moguć izravnim zračenjem ili vođenjem kroz svjetlovode (na primjer u telefonskim vodovima). U medicini laser služi ponajviše kao kirurški instrument za precizne operacije (na primjer oka) ili dermatološku obradu, uklanjanje površinskih tumora ili tetovaže, u stomatologiji za obradbu zuba, u meteorologiji za mjerenje udaljenosti i brzine gibanja oblaka (lidar), u optičkoj astronomiji u uređaju za računalnu korekciju deformacije slike izazvane atmosferskim utjecajima, u holografiji, za precizne mjerne instrumente (na primjer daljinomjere), u građevinarstvu za poravnanje terena pri gradnji cesta, kod protuprovalnih alarmnih uređaja, u optičkim čitačima zvučnih zapisa kod CD-a i DVD-a, kod laserskih pisača i kopirnih uređaja i tako dalje. Zbog niske cijene, osobito poluvodičkoga lasera, koristi se na primjer i u dječjim igračkama.

Posebno značenje laser ima u vojnoj industriji, kao dio daljinomjera, označivača cilja, u telekomunikacijama i za stvaranje zaprečnih polja. U najrazvijenijim zemljama (osobito u SAD-u) radi se na izradbi štita od balističkih raketa koji bi se sastojao od satelitâ na stacionarnim putanjama opremljenih laserima velike snage, koji bi mogli uništiti nadolazeće rakete daleko od branjenoga položaja. Također se u astronautici razmatra mogućnost izradbe svemirske letjelice s reflektirajućim jedrom koja bi sa Zemlje bila ubrzavana jakim laserskim snopom. Za sada je izrađen superlaki zrakoplov obložen fotoćelijama, kojemu električni motor pokreće energija predana laserskim snopom.

Laseri, zbog kvalitete svjetla, koje daju danas primjenjuju u gotovo svim ljudskim djelatnostima. Laseri s krutom jezgrom (posebno Nd:YAG) se koriste za rezanje, bušenje i zavarivanje. Zbog kolimiranosti laserske zrake, moguće je postići veliku preciznost prilikom obrade materijala, pa se često laseri koriste u kirurgiji; npr. moguće je laserom obraditi kapilaru u oku bez oštećenja okolnog tkiva i bilo kakve operacije na oku. Laserima se može liječiti i kratkovidnost i dalekovidnost, obradom očne leće. Laserima se je moguće i spaliti tintu na papiru, a ostaviti papir neoštećen. Stoga se laser danas u sve većoj mjeri koristi i za čišćenje umjetničkih djela poput slika, skulptura od kamena ili metala.