|
Radnim danom na HTV-u 1 u 10.10, dokumentarna serija ARCHITECTS OF CHANGE
15. studenog - INOVIRATI ZNAČI OPONAŠATI
U jednom je stoljeću tehnički i znanstveni napredak drastično poboljšao naše životne uvjete. Povećanje industrijske proizvodnje i nove poljoprivredne tehnike, kao i promjena potrošačkih shvaćanja, poboljšali su nam životni standard i doveli do većeg očekivanog životnog vijeka, osobito u razvijenim zemljama.
Sad uviđamo da taj napredak nosi u sebi klicu ekoloških i društvenih problema s kojima se danas suočavamo: onečišćenje tla i podzemnih voda, iseljavanje ruralnih područja i osiromašenje ruralnog stanovništva. Srećom, novi pristup znanstvenom istraživanju otvara put drugim oblicima održivog razvoja. Temelji se na oponašanju prirode, a ta se nova znanost zove biomimikrija. Janine Benyus, Mick Pearce i Takao Furuno dobro su proučili prirodu i na svoj način iskoristili prirodne postupke za inoviranje i tako mijenjali svijet.
Biologinja Janine Benyus (SAD) smislila je izraz biomimikrija. Riječ je o novoj znanosti koja kopira prirodu radi stvaranja novih proizvoda, čija će izrada i upotreba uštedjeti mnogo energije. Danas mnoge međunarodne tvrtke traže od nje savjete.
Mick Pearce (Australija) bioklimatski je arhitekt. Projektira novu vrstu zgrada s iznimno malim potrebama za energijom. Poticaj nalazi u prirodi, u termitnjacima. Projektirao je dojmljive zgrade s malim energetskim potrebama i jedan je od prvih arhitekata koji je primijenio načela biomimikrije u graditeljstvu.
Takao Furuno japanski je ratar i izumitelj pačje riže. Otac je četvero djece i uglavnom se zbog obitelji odlučio baviti biološkim ratarstvom. Ubrzo je doveo patke na rižina polja i ponovno uspostavio simbiozu biljaka i životinja. Taj mu je sustav omogućio uzgoj biološke riže s većim urodom od ratara koji uzgajaju običnu rižu i to bez korištenja ikakvih kemikalija.
16. studenog - ČOVJEKOLJUBLJE I KAPITALIZAM: BEZIZGLEDAN SPOJ?
Kako upravljati uspješnom tvrtkom, biti društveno odgovoran i brinuti o okolišu? Nakon posljednje financijske krize pozivi za jaču regulaciju i zaštitu ljudi od ispada kapitalizma postaju sve glasniji. Ova nas epizoda vodi u Bangladeš, duboko u amazonsku prašumu te u Pariz i Washington i predstavlja tri čovjeka koja su uspjela na svojem području postigavši nemoguće. Oni su nova vrsta biznismena koji spajaju čovjekoljublje i kapitalizam.
Muhammad Yunus dobitnik je Nobelove nagrade za mir 2006. godine i Odličja slobode američkog predsjednika Baracka Obame. Ima samo jedan san: iskorijeniti siromaštvo. Kako bi to ostvario, izumio je mikrokredit, posuđuje novac siromašnima i dokazuje da je to istodobno dobar posao.
Tristan Lecomte vodi tvrtku koja se bavi poštenom trgovinom. Najsiromašnijim zajednicama nudi znanje i novac u zamjenu za bolje tradicionalne proizvode i pomaže im ostvariti održivi razvoj.
Bill Drayton osnivač je Ashoke, svjetske organizacije koja pomaže pothvatima koji se bave ponajprije problemima ljudskih prava, zdravstvenim problemima ili pomaganjem onima kojima je najteže.
17. studenog - STVORENO DA TRAJE
Stanovanje se dugo nije povezivalo s ekološkim problemima, premda je odgovorno za više od 25% emisija ugljičnog dioksida. To valja uzeti u obzir prilikom projektiranja, ali i kad je riječ o grijanju, potrebi za električnom energijom i prikupljanju otpada.
Jaime Lerner arhitekt je s političkim ambicijama. Kako bi bolje primijenio svoje ideje o održivom razvoju postao je gradonačelnik Curitibe, jednog od najvećih brazilskih gradova. Ondje je mogao ostvariti svoje ideje stvorivši tako prvi ekološki grad na svijetu.
Fabrice André sagradio je konačište na visini od 2200 metara. Njegov inovativni pristup proizvodnji održive energije čini to mjesto posve neovisnim.
Rolf Disch postao je poznat kad je projektirao kuću koja se u cijelosti napaja solarnom energijom. Potom je uslijedio nogometni stadion koji proizvodi električnu energiju. Danas je poznat diljem Europe, a nedavno je uspješno projektirao četvrt u Freiburgu, poznatu kao Vauban.
19. studenog - POTREBA ZA BIORAZNOLIKOŠĆU
Kakve veze može imati nestanak vrsta u Brazilu sa stanovnikom nekog velikog europskog grada? Čemu štititi neke životinje dok velik dio čovječanstva ima ozbiljne ekonomske i društvene probleme? Nije li ionako prekasno da smanjimo utjecaj naše industrijske civilizacije na okoliš? Možemo li se doista usredotočiti na očuvanje prirode na račun opstanka određenih populacija?
U Brazilu, Kanadi i Keniji troje tvoraca promjene sudjeluju u projektima koji mogu u kratkom roku promijeniti situaciju i ponovno uvesti čovjeka u njegovo prirodno okruženje, ne dovodeći u pitanje temeljno pravo ljudi da dolično žive i napreduju.
Dener José Giovanini osnovao je u Brazilu RENCTAS. Ta je mreža podignula kolektivnu svijest u zemlji u čijem je sastavu područje najveće bioraznolikosti na svijetu - Amazona. Krijumčarenje životinjskih i biljnih vrsta uz biopiratstvo treći je po opsegu oblik ilegalne trgovine nakon droge i oružja. U Brazilu nerazumna eksploatacija biološkog nasljeđa stoji stotine milijuna dolara na godinu. Ipak, stvari se mijenjaju i alternative su moguće, osobito za one koji žive od te nezakonite trgovine.
Johanne Lalumiére vodi u Kanadi zoološki vrt Granby. Na prvi pogled, izgleda kao tipični američki zoološki vrt: štandovi s pićem i hranom, uniformirano osoblje, bučne predstave... Međutim, iza kulisa je taj zoološki vrt dio globalne mreže koja stvara i primjenjuje programe za očuvanje ugroženih vrsta i njihov povratak u prirodu. Potpuno ekološki, barem što se tiče uvjeta, taj zoološki vrt podsjeća na modernu Noinu arku. Postao je utočište divljih vrsta koje više nemaju teritorij i koje bi bile osuđene na izumiranje.
Kenija je jedna od najsušnijih zemalja na svijetu. Šume zauzimaju samo 1,7% teritorija, a 80% energije koju ljudi troše dolazi od ogrjevnog drva. Profesorica Wangari Maathaï, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004., uspjela je među najsiromašnijima podići svijest o tome da bi im stablo moglo riješiti mnoge probleme. Nakon 20 godina borbe ponovno je posađeno više od 20 milijuna stabala.
22. studenog - EKONOMIJA OKUSA
Godine 2050. oko 80 posto svjetskog stanovništva živjet će u gradovima ili oko njih. Što će se dogoditi sa selom? Hoće li ga monopolizirati veliki poljoprivredni konglomerati? Već trpimo štete zbog pregnojene zemlje, zatrovanih podzemnih voda i onečišćenih rijeka te se počinjemo pitati je li standardizirana hrana u supermarketima diljem svijeta doista toliko jeftinija i zdravija od tradicionalnih proizvoda? Tri tvorca promjene dokazuju da postoje iznenađujuće jednostavna rješenja tih problema.
Philippe Renard belgijski je kuhar koji voli dobru hranu spravljenu od dobrih proizvoda. S uspjehom je temeljito promijenio prehranu u kantinama bez povećanja troškova te nastoji reklamirati tradicionalnu hranu jednako koliko globalni igrači reklamiraju svoju industrijsku robu.
Jean Guy Henckel iz Francuske ponovno je uveo male obradive parcele u gradove i predgrađa. Stotinjak takvih pothvata već funkcionira, proizvodeći biološke proizvode, osiguravajući radna mjesta i nudeći potrošačima vrijednu hranu.
Dagmara Bienkowska oživljava ruralno područje u Poljskoj nagovarajući ratare da istupe na lokalna tržišta. Počela je od kuharice...
23. studenog - RAZVOJ NA ZELENI NAČIN
Tržišna ekonomija koju potiču neprekidne industrijske revolucije iscrpljuje naše prirodne resurse sve nevjerojatnijom brzinom. Budući naraštaji naslijedit će golem račun radi dekontaminiranja ruralnih podučja i sve više trošiti za prirodne resurse i zdravstvo. Moramo presipitati svoje potrošačke stavove. Ustvari, postoje brojne nove zelene industrije temeljene na novim tehnologijama koje mogu spojiti ekonomiju i ekologiju, kao što to pokazuju tvorci promjene iz Kanade, SAD-a i Indije.
Donna Morton, bivša aktivistica Greenpeacea, razvila je nove financijske strategije na području Vancouvera kako bi potaknula tvrtke da poštuju okoliš i kaznila onečišćivače.
Gary Hirshberg suosnivač je Stonyfield Farma, prve tvrtke u SAD-u koja proizvodi jogurt i potiče male stočare da ne koriste nikakve hormone za ubrzanje rasta tako što im plaća premije. Od 2003. godine Stonyfield surađuje s velikim globalnim igračem Danoneom.
Paul Basil društveni je poduzetnik i osnivač Mreže za ruralne inovacije, koja predlaže inovativna rješenja za pojoprivredne probleme u Indiji. Ta mreža nudi tehničku i financijsku pomoć ratarima koji žele komercijalizirati svoje inovativne ideje, a cilj joj je ostvariti gospodarski rast osiguravajući marketinška sredstva.
Redatelj: Sylvain Braun
Odabrao: Đelo Hadžiselimović
|
Prijava
FAQ
Pretraživač
