homer je napisao/la:
IsusBog je napisao/la:
Citat:
Citat:
Citat:
Crystal Dream (napisa):
homer (napisa):
od tih 5 vrsta goriva tri se več odavni koriste a amonijak je tako pasan i otrovan da sumnjam da će ikad u upotrebu.
Ako je toliko opasan, zasto su frizideri na amonijak bili zamijenjeni freonskim ?
pa zato sto je otrovan a freon nije
A otkad to freon nije opasan
[/quote
da - ali koliko vrsta freona ima ? najnoviji freoni koji se danas koriste su u odnosu na one prve vrste a pogotovo na amonijak skoro bezopasni . ne kazem da nemogu čovjeku naškoditi ili da ne uništavaju ozon ali koja količina može napravit određenu štetu to je več savim drugo ...
Manje je poznato da je apsorpcioni hladnjak (na amonijak) napravljen jer su prijasnje varijante bile - daleko opasnije.
Njegov dizajn pomogao je usavrsiti Albert Einstein - potresen tragedijom jedne obitelji koja je umrla u stanu jer je brtva na kompresoru hladnjaka popustila.
U to doba nije bilo kapsulnih kompresora (kao danas) - vec su to bili odvojeni sistemi motor->kompresor (jos imam jedan takav kompresor). Plinovi koji su se koristili prije amonijaka su bili sve samo ne bezopasni - vecina ih je bila vrlo toksicna. Prilikom popustanja osovinske brtve plin bi iscurio: ako je to bilo veliko postrojenje - plin bi zavrsio u atmosferi jer je pogon obicno bio vani, a ako je u pitanju bio kucni hladnjak - u kuci/stanu.
Prednost apsorpcionog sustava bila je u tome da je bio prvi kompletno zatvoren sustav (bez brtvi i slicnih kriticnih djelova) - tako da se izborom materijala mogla postici veliki stupanj sigurnosti. Poznati su slucajevi apsorpcionih hladnjaka koji funkcioniraju cak i nakon 50 godina - prije ce se sam hladnjak raspasti nego sto ce se apsorpcioni sustav raspasti ili pokvariti.
Takvi hladnjaci mogu raditi na sve: AC, DC struja, plin, alkohol, ... prakticki na bilo sto moze grijati i isparavati amonijak (grije se izvana!).
Mana: relativno mala efikasnost - potrebno je potrositi daleko vecu kolicinu energije za isti ucinak hladjenja u odnosu na freonske hladnjake. Uglavnom zbog toga su zamijenjeni freonskim, ne zbog opasnosti. (to sa opasnoscu odnosi se prvenstveno na velike otvorene sustave - hladnjace - a ne na male zatvorene kucne sustave koji imaju varene celicne cijevi).
Jos jedan detalj u vezi freona:
R12 (koristen u hladnjacima) - ima daleko manju efikasnost od novijih supstituta: imao sam obje vrste hladnjaka i mogu reci da ovi danasnji imaju daleko vecu rashladnu moc od prethodnih generacija, a kvaka je najvise u plinu.
R22 (koristen u klima uredjajima) - daleko lakse odrzavanje (premda je manje efikasan i stetan ako se ispusti u atmosferu). Naime, kod novijih supstituta granica reza na kojoj prestaje proces hladjenja je vrlo ostra te se takvi sustavi ne mogu jednostavno dopunjavati kao R22 sustavi.
Razlika izmedju klima uredjaja i frizidera:
...je u kolicini plina.
Sto je kolicina plina manja - temperaturna razlika koja se moze postici je veca, ali je rashladna moc manja. To odgovara frizideru koji hladi relativno mali prostor na nisku temperaturu.
Kako povecavamo kolicinu plina - povecavamo rashladnu moc, ali smanjujemo temperaturnu razliku. To odgovara klima-uredjaju koji ne moze hladiti ispod 0 stupnjeva, ali moze hladiti cijelu prostoriju.
Proces ne ide u beskonacnost - ako predjemo granicnu kolicinu plina, plin kruzi sustavom (i na to se trosi energija) ali rashladnog ucinka - nema.
Ukoliko dakle, primjetimo da nam klima-uredjaj "ledi" na isparivacu - to ne znaci da klima-uredjaj radi bolje, nego znaci da smo izgubili plin pa je rashladni ucinak manji (premda ostvarujemo vecu razliku temperature - odatle led). Takav sustav treba nadopuniti plinom do propisne kolicine (na svakom klima-uredjaju pise koliko Kg kojeg plina mora biti u sustavu).
Jos jedna zanimljivost u vezi rashladnih sustava:
To je trenutno jedini "free energy" uredjaj koji imate u kuci (a da to mozda ni ne znate). Naime - klima trosi oko 1400 W da bi ostvarila ucinak grijanja od 3500 W. Ne "stvara" energiju nego je nasilno prenosi iz okoline prkoseci spontanom procesu prijenosa topline uz privodjenje energije. Kad bi imali sustav koji 100% pretvara toplinsku u elektricnu energiju, mogli bismo zatvoriti krug i napajati kompresor iz izbacene topline.