Vec neko vreme me ``muci`` ovo pitanje.Koliko je to juzno voce koje nam dolazi ko zna odakle tretirano otrovima ? Svi se nesto utrkuju da upozore narod da juzno,citrusno voce ,nije zdravo jer je tretirano raznim hemikalijama da bi opstalo na putu do rafova.To verovatno jeste tacno.Ono sto mene ``brine`` je tolika paznja koju pridaju nama, ``obicnim smrtnicima``,a istovremeno nas truju truju truju i najcudnije od svega je sto u to veruju obicni ljudi ,ljubitelji ``zapadne-vrhunske`` nauke.Isti ti naravno neveruju u fluor,aspartam i sve ostalo.
Sad ce neko da kaze da ima toliko drugih plodova na nasem podneblju.Znam,ali nije u tome poenta vec u tom slepom (ne)verovanju.Da sam ja to rekao ovima oko mene koji me smatraju za c(l)udaka ne bi poverovali,ali kad napisu novine ....

________________________________________________________

Kad sam prestao da se plasim smrti,prestao sam da se plasim i zivota

Pa valjda ti je već dosad jasno da na Zemlji se ne može više NIŠTA zdravo proizvesti, čemu se time opterećivati, jedi što ti paše

Vjerovao ili ne, na vise mjesta sto sam citao i naisao na podatak, da je najmanje otrova u juznom vocu. Banane, kokos, ananas, Mango, avokado i sl....treba se vise cuvati domaceg spricanog voca. Mandarine, jagode, maline, jabuke, breskve, marelice, kajsije, kruske, sve po redu je vise zatrovano od juznog voca. Jedini spas je preko ljeta kada se zna naici na dosta netretiranog domaceg voca

Ma narvno da je meni jasno ali onda je sva ova ``briga`` za nas od nasih (srpskih u ovom slucaju) dusebriznika ustvari preusmeravanje na prskane ,domace otrovnjace..
Kad je vec takva stvar ima li neki nacin da se tako tretirano voce bar malo ocisti od pesticida pre jela?Cuo sam da je dobro da se ostavi u vodi sa sodom bikarbonom 15-ak min.
Nemojte me pogresno shvatati,sve sam ja vec rascistio sa samim sobom.I decu vaspitavam u tom smeru iako je jako jako tesko izboriti se sa okolinom,ali mislim da je trenutno najveci izazov docekati ziv i koliko-toliko zdrav tu 2012,odnosno talas ili sta vec.Sto nas je vise vece su sanse za prelaz,zar ne?


_________________________________________________
Kad sam prestao da se plasim smrti,prestao sam da se plasim i zivota

Da, neki su spominjali da stave namakati voće u otopinu sode bikarbone.
E sad, da se to može nekim experimentom ili mjerenjem otrova prije i poslije namakanja potvrditi-to bi bilo to.

Da ali da bi duže stajalo južno voće, mora dobiti određenu količinu zračenja, navodno bezopasnog.

O južnom voću posebice mandarinama mogu malo više reći jer sam i sam proizvođać,živim u dolini Neretve gdje se proizvodi preko 90% agruma u Hrvatskoj.
Kao prvo to je najsjevernija točka u kojoj se agrumi uzgajaju plantažno.Intenzivno podizanje nasada počelo je s 1970 godinom. Bolesti mandarina bila se u početku jako rijetke tako da se gotovo i nije prskalo sa zaštitnim sredstvima.Danas ima oko 5 vrsta bolesti i štetnika mandarina i to se uglavnom riješava jednim prskanjem. Ranije su se koristila izuzetno snažna sredstva (folimat,ultracid) a danas nakon pritiska izvoznika prska se jednom i to zaštitinim sredstvom puno nižeg ranga otrovnosti (rogor). U usporedbi s drugim prozvođačima Grčka,Španjolska, Italija,Tunis
gdje je agrumi puno duže i intenzivnije uzgajaju,oni npr imaju oko 25 vrsta bolesti i štetnika,za koju je zaštitu potrebna min imalno 7 prskanja godišnje. Pored toga agrumi /mandarine/ koje se rade za izvoz beru se zelenije,pa se žute u komorama kao banane,zatim se kupaju u fungicidu protiv truleži i na kraju voštiraju radi sjaja. Na svakom uvoznoj naranči ili limunu piše da nije za upotrebu.
U tom smislu domaća mandarina,naranča i limun su neusporedivo kvalitetniji od uvoznih, a u odnosu na drugo voće npr jabuka ima najmanje 15 "zaštita" godišnje,stolno grožđe jednako,breskva i nektarina još i više da ne nabrajam.
Uglavnom domaća mandarina,naranča i limun najzdravije je voće
na tržišti,koru možete koristit za kolače,arancine ,likere.
Ovo nije nikakva reklama nego puko činjenično stanje,uostalom kvalitetu naše mandarine prepoznala je cijela Europa,posebno Rusija, tako da se od proizvedenih 50 tisuća tona, samo 15 proda u Hrvatskoj sve ostalo ide u izvoz.
Ako vas ova tematika interesira mogu vas informirati još više i o drugim kulturama bilja.

Samo mali ispravak, kod uvoznih agruma kora nije za uporabu (jelo)

što se mene tiče može, zanima me...

Prvo treba napraviti razliku između pojmova. U južno voće spadaju sve one vrste,koje rastu samo na jugu, dakle ne samo agrumi ili citrusi. To je svakako smokva jedna od najzdravijih i najukusnijig voćki. Kako se malo plantažno uzgaja to se malo i nikako ne prska zaštitnim srestvima. Izvnredno južno voće je i nar ali on je malo skloniji mušicama pa se mora tretirati ali i to je minimalno jer kod nema velikih dugogodišnjih plantažnih nasada.
Uglavnom domaće južno voće uza sve svoje nedostatke kudikamo je kvalitetnije i manje zagađeno od bilo kojeg uvoznog.
I naši seljaci rade za profit pa brzo uče marifetluke na štetu potrošaća ali to je još svjetlosnim godinama daleko od naših susjeda talijana, koji to konfekcioniraju i zapakiraju, tako da je svako njihovo voće za žurnal a o kvaliteti valjda nadležne institucije ne smiju govoriti,možda im zabranjuje WTO.
U svakom slučaju domaće voće koje iz berbe ide odmah na tržnicu, sigurno je zdravije i kvalitetnije nego ono uvozno koje je kao da blista.
Stoga kad kupujete voće radije kupite ono koje je ugrizao crv ili puž,nego ono sjajno i bajno.
To znači da je bar nekoliko puta manje tretirano tzv zaštitnim sredstvima

Kries, obzirom da si upućen, kakvo je stanje s lubenicama, ako znaš slučajno? Kako njih tretiraju proizvođači u tvom kraju?

Alf

Možda ne bih trebao reći iz solidarnosti, lubenice se pumpaju vodom i specijalnim gnojivima, bildaju, ali kod nas je dobra zemlja i puno sunca što im uvelike popravlja okus.Tretiraju se nekoliko puta fugicidima i insekticidima najniže grupe otrovnsti.
Svakako su bolje od uvoznih, ali ja ih ne preferiram više volim dinje iako se jednako proizvode.
Inaće je problem kod povrća kraktkog ciklusa proizvodnje da se forsira gnojivom,obilato zaliva i tretira "zaštitnim sredstvima".
Prednost u odnosu na uvozne da se manje tretiraju i da brže sa zemlje dođu do trepeze.
Ja sam lani pokušao uzgojiti ekološke ali izgleda da je to nemoguća misija, barem sa ovim hibridnim sjemenima.

Suve znaju biti i sumporizirane, narocito uvozne.






Mislim da to vazi i za ne-juzno (severno? ), a mislim da to vazi i za druge ex-jugoslovenske republike, ne samo Hrvatsku.

Pa, da, pitala sam te jer sam svojedobno razgovarala s jednim proizvođačem iz tog kraja. Ostala sam iznenađena kad sam shvatila da on uzgaja za svoju obitelj i prijatelje na jednom dijelu zemlje, a za prodaju na drugom! Dakle, on i njegova obitelj ne jedu ono što mi možemo kupiti u dućanima diljem zemlje.

Što se lubenica tiče mislim da je spominjao da se da bi nabujale u vodu (sistem za navodnjavanje) stavlja kristalit ili tako nešto tog imena, pa lubenica gotovo "preko noći" nabuja. Tad mi je prijeteljski rekao da ne kupujem te velike lubenice i ne dajem ih djeci! Uputio me da jedem samo male i neugledne.

Dakle, nakon ovog - meni je svejedno da li im nešto popravlja okus (kao dobra zemlja i puno sunca) - ako sam toplo i ljudski upozorena da ih ne konzumiram i ne dajem djeci.

Za naranče, limune i mandarine nisam pitala, ali znam da mojoj kćeri mandarine izazivaju odnedavno jaku alergijsku (kožnu) reakciju. Vrlo interesantan osip koji se pojavi i traje desetak minuta pa nestane, da bi odmah buknuo na nekom drugom mjestu i tako to traje satima. Prijašnjih godina nije imala problema i jela ih je normalno. Riječ je o uvoznima.

Mislim da i među vama (proizvođačima) ima ljudi koji se odgovorno ponašaju i da ne treba sve trpati u isti koš. Izuzetno me veseli ako neki od vas odolijevaju eksperimentima.

Ovo sve što sam navela tiče se tog mog poznanika i njegovih metoda rada, a tebi hvala na iskrenosti. Ne bih željela da me pogrešno shvatiš!

Hvala na odgovoru.

Alf

Da stanje je baš takvo kako smo ja i ti opisali glede lubenica. Međutim Konzum kao največi otkupljivač dao ih je na analizu zajedno s uvoznim, te su rezultati analize bili kudikamo bolji nego kod uvoznih lubenica,uglavnom bile su najbolje. I pored opisanog načina proizvodnje ,onda možete samo zamisliti što nam dolazi iz uvoza.
A što se tiće smokvi istina je da ih neki prije sušenja sumporavaju čime ih štite od kvarenja. Sumpor se u obliku sulfita dodaje i u vino i nema koliko ja znam znastvenih dokaza o njegovoj štetnosti.
Dakako da sve ovo što pišem vrijedi ne samo za jug Hrvatske nego za cijeli južni prostor bivše Jugoslavije, samo mi nije poznat opseg proizvodnje u njima.
Dolina Neretve jedan je od najintenzivnije korištenih poljoprivrednih prostora u Hrvatskoj baš zbog klime i zemljišta.

Uzgajanje biljaka je umjetnost...(naravno ne ovo što se danas radi.)
Šteta što većina domaćih agruma ode u izvoz...
Smokve se skoro pa sve sumporaju pogotovo koje se prodaju, mada ako se dobro skladište i potroše u kratkom vremenu, sumporanje ni ne treba...

Poljoprivreda koja proizvodi zdravu hranu morala bi biti potpomognuta od države,posebno u smislu čuvanja i djeljenja starih sorti i sjemena. Ove nove hibridne sorte,daju velike prinose ali niske zdravstvene i nutritivne vrijednosti. Jedna npr.kruška stare sorte koja se nikad ne prska,ima dvostruko više vitamina i minerala nego neki krupni i lijepi hibridi.
Norvežani su napravili banku sjemena vrijednu stotine milijuna eura, a u Iraku prije nafte opljačana je banka sjemena starih sorti žitarica.

Kries jesi li ti to prešao u 4-ti denzitet ?

Kako vidim situaciju na terenu, "država" je još uvijek mafijaš. Današnji stih bi išao ovako:
porez, porez, građani porez
posla, posla, državo posla


Nisu Norvežani napravili na Svalbardu banku sjemena nego vladajuća ekipa na planeti. Ćoravi (Bil Gejts) je dao najviše love. Ista ekipa je opljačkala banku sjemena u Iraku.

jaooo..

Primjer kako drzava potpomaze kod nas u hrvatistanu je lanjska berba kelja umjesto "izvornog varazdinskog zelja" i njegovog sjemena uvezenog iz Italije ...

Evo teksta s tportala koji potvrđuje moje navode
http://www.tportal.hr/lifestyle/zdravlj ... maceg.html