Mozda nisam bio nešto aktivan do sad na forumu, ali pratim "galaksiju" već duže vrijeme. DA na žalost chemtrailsi samo pogorsavaju situaciju sa našom Majkom Prirodom ( ), već smo je i sami dovoljno zatrovali. Neminovno je da će biti sve teže i teže nešto uzgojiti, zato moramo pokušati obogatiti (nahraniti) i uravnotežiti (oživiti) našu Zemljicu. Koristeći što više komposta ("Kompostni pripravci posreduju gnojnu sposobnost da zemlja oživljava, biljni rast pak potiče tako da se biljke zdravo razvijaju."), biljnih gnojiva (kopriva, gavez i ostala ljekovita bilja), te minerala putem raznih stijena (balzatno i granitno stijenje u obliku kamenog brašna, vapnenac..) da bi našu Zemlju održavali što više zdravom, u njenom što prirodnijem stanju. Upravo tla sa niskom pH vrijednosti trebaju više vapnenca (kalcij), no tu treba izuzetan oprez.

Ima u HR za kupiti mješavina od 4 ili 5 vrsta mlijevenih prirodnih stijena pakirana po 25 kg pod imenom "Eko rast", koji sam čak i imao prilike koristiti. Tu mješavanu možeš direktno posipavati po tlu, pa čak i po biljkama.

http://gnojiva-za-poljoprivredu.croinfo.org/koprivnica/eko-rast/

http://www.inovatorstvo.com/?A=INO&S=DET&IDGRU=KCN-05&IDCLA=182

..a namjeravam i kupiti pH mjerač..

http://www.dealextreme.com/p/dual-probe-soil-ph-moisture-light-intensity-meter-for-gardening-45336



..tu se opet susrećemo sa drugim virtuozom osim Rudija, Viktorom S. ..

http://www.kupfer-anton.de/modules/shop/index.php?cPath=21&PHPSESSID=ef0ae7ec28d4cf8dfdc575e3ca45a42b

ovo što je jack naveo o orgonitima (konkretno o HHG-u) mi se čini prilično zgodnim sredstvom za razno-raznu pripomoć... spominjao sam i one ljude koji dobivaju velike plodove pomoću orgonita, a konkretno to rade nekom vrstom orgonitskih "tableta" da ih tako nazovemo, i onda to "ubodu" u zemlju... i voila!!

zanimljivo bi bilo postaviti HHG tamo u americi gdje kemtrejlsi proizvode štete: kiseljenje tla, umiranje biljaka itd., i recimo staviti HHG na ta zemljišta i kod tih biljaka, voćaka i raznih drveća, pa čak i kod vode (jer se pokazalao da se voda takoreći poboljša zbog orgonita, a također je poznato da je orgonit djelotvoran protiv EM zračenja i slilčnih na nekom nivou)... pa viditi šta se dobije...

dali bi orgonit bio uspješan "protiv" štetnog djelovanja veće koncetracije barija i aluminija i drugh metala na neki način i možda još koječega?... hmmmmm....

vrijedilo bi bar probati, što ne?.....

Da! Vrijedilo bi, nadam se da budem uspio nači neki slobodan trenutak i za to, otvoren sam za sve Prirodne opcije rada sa Prirodom!

A sada pošto sam prisustvovao radionici gdje smo izrađivali Pastu za premaz drveća, smatram da to moram podijeliti i sa Vama ostalima. Pošto se drveća i voćke ne hrane samo kroz lišće, nego i kroz koru drveta, Pastom postižemo efekte dohrane, liječenja (zaštite) i regeneracije. Nakon što smo napravili Pastu, otišli smo do odrasle voćke jabuke (neka stara sorta), koja je bila podosta prekrivena sa lišajevima i nekakvim gljivicama. Metalnom (možda bi bakrena bila bolja ) četkom smo odstrugali sa debla i grana te lišajeve i gljivice. Ako slučajno ima nekakvih trulih rupa u deblu, one se počiste i iz njih izvade truli dijelovi. Nakon toga slijedi premaz Pastom po deblu i svim granama gdje je to moguće, a eventualne rupe se zapune. Kod premaza se koristimo velikim četkama za premazivanje. Premazivanje Pastom vršimo ili kasno na jesen ili rano na proljeće, na dan kada ne smrzava i kada ne pada kiša.
Pastom se ujedno i možemo koristiti i kod zacjelivanja rana nastalih kada otpilimo veće grane sa voćke umjesto kupljenog voćarskog voska.
Te kod presađivanja mladih sadnica gdje umačemo njihovo korijenje u pastu. Takve sadnice se lakše ukorijene i počinju prije sa razvojem.
Preventivna upotreba svake ili svake druge godine nije na odmet.

Pastu za voćke izradimo ovako: u drvenoj posudi s lopatom (možemo upotrijebiti svrdlo koje se koristi kod miješanja gređeviskog lijepila i bušilicu) i jedan sat miješamo 10 kg kravljeg gnoja (po mogućnosti da je bez primjesa, tj. zrna kukuruza i sl.), 10 kg ilovače, 2,5 bazaltnog brašna, 2,5 kg drvenog pepela, 1,5 litru sirutke i 0,3 litre čaja njivske preslice (vidi "Biodinamički pripravci") uz dodavanje malo vode po potrebi (NE vodu iz vodovoda, može bunar ili još bolje Uskršnja voda). Tome kažemo dinamiziranje. Sva ta masa se miješa do postupka kada se smjesa ne cijedi sa četke. Ako tako napravljenu pastu stavimo na tamno i hladno mjesto, upotrebljiva je nekoliko tjedana.

Maria Thun o:
"Njega voćaka, vinove loze i jagodičastog bilja

Voćarska godina obično počinje u studenom. Tu navodimo nekoliko uputa za njegu stabala, voćaka, vinove loze, jagodičastih biljaka (osim borovnica). Dakle, već u studenom budemo rasipali 10 tona zrelog komposta na 1 hektar površine voćnjaka ili vinograda. Kada lišće otpadne je dobro da u tri dana za plod obradimo tla i istodobno na stablo i grane poprskamo pripravak od Kravljaka po Mariji Thun (vidi "Biodinamički pripravci") kojem dodamo pastu za drveće. Ta pasta je nadomjestak za premaz za voćke. Na 100 litara mlake vode dodamo 700 grama pripravka iz Kravljaka po Mariji Thun i 1 kg paste za voćke i sve miješamo 20 minuta. Nakon miješanja ostavimo da se gustoća slegne, škropivo se procijedi kroz staru čarapu, da se ne bi prskalica začepila i poprskamo. U ožujku je dobro da se tri puta u dane za plod poprskaju tlo i stabla pripravkom gnoj iz roga te ujedno tla obradimo. Kada stablo razvije prve listove, prskamo stabla na dan za list predvečer čajem od koprive."

Bakreni prah ti može pomoći u neutralizaciji kiselosti, ili pepeo koji je izrazito lužnat...
Što se tiče knjige tajni život tla, stavio sam na prvoj stranici teme link gdje ti je knjiga u .pdf-u...

..ovaj članak je izvađen iz nekog starijeg vrtlarskog časopisa:

" Zaštita povrtnica na organski način

Zaštita usjeva od napada bolesti ili štetnika obavlja se organskim pripravcima ili ostalim dopuštenim sredstvima koja bitno ne narušavali bioravnotežu u vrtu, te se ne talože u tlu i ne onečišćuju ga, a borba protiv korova uglavnom se vodi preventivno ili mehanički.


Sredstva za borbu protiv bolesti

KOMPOSTNI ČAJEVI: Protiv raznih vrsta gljivica u praksi se pokazao djelotvornim čaj pripravljen od dobro sazrelog komposta. Priprema se tako da se izvaže pet kilograma dobro formiranog komposta, stavi u platnenu vrećicu i umoči u posudu s 20 litara tople vode, te ostavi da stoji dva-tri dana. Smjesi se doda i kilogram šećera radi boljega prijanjanja sredstva uz listove. Tim koncentratom prskaju se listovi biljake nakon razrjeđivanja vodom u omjeru 1:15 do 1:17.

MODRA GALICA PROTIV BOLESTI POLIJEGANJA: Za tek iznikle biljke napadnute gljivicama koje izazivaju polijeganje nasada (rod Rhizoctonia, rjeđe Pythium), može se koristiti 0,75-postotna otopina bordoške juhe (modra galica), kojom prskamo biljke u fazi razvoja dva prava lista.

TONIK KORE DRVETA PROTIV RAZNIH BOLESTI: Voda u kojoj je tijekom nekoliko dana namakana svježa ili samljevena kora raznih vrsta drveća (hrast, orah, jabuka) može odlično poslužiti protiv napada mnogobrojnih biljnih bolesti. Iskustvo je pokazalo da kora treba biti prekrivena lišajevima jer je tada otopina djelotvornija. Tom otopinom prskamo biljke bez razrjeđivanja.

MLIJEKO PROTIV SNIJETI (plijesni): U slučaju napada tih bolesti na listove krastavca ili graška pomiješamo mlijeko s vodom u omjeru 1:1 i prskamo pripravkom biljke svakih nekoliko dana, dok ne obuzdamo napad bolesti.

ČAJ OD KAMILICE PROTIV GLJIVICA: S obzirom na to da je kamilica blagi fungicid, osušeni list i cvijet kamilice (može i iz filter-vrećice) skuhamo, ostavimo stajati deset minuta, ohladimo i prskamo po biljkama u slučaju napada bolesti.
UVARAK OD HRENA PROTIV MONILIJE (truleži ploda): Uvarak od hrena dobijemo tako da 500 grama svježeg lista hrena kuhamo s pet litara vode. Tim pripravkom prskamo voćke u rano proljeće (prije listanja).

PRIPRAVAK OD PELINA PROTIV HRDE NA RIBIZU: Pripravak dobijemo potapanjem 300 grama svježih listova i cvjetova pelina (može i 30 grama osušenih) u deset litara vode, te držimo tijekom 2-3 dana. Procijeđenim i nerazrijeđenim sredstvom prskamo biljke.

PRIPRAVAK OD PRESLICE PROTIV PLIJESNI I HRĐE: Ovim se pripravkom istodobno suzbijaju i grinje i crveni pauk. Kilogram svježe preslice (može i 50 grama osušene) potopimo u deset litara vode i ostavimo stajati tijekom 12 sati. Sutradan veći dio tekućine odlijemo i tu masu lagano kuhamo 30 minuta, zatim ohladimo i dodajemo preostalu vodu od namakanja. Litru takvoga pripravka razrjeđujemo s pet litara vode, procijedimo i prskamo biljke. Prskamo po lijepom i sunčanom vremenu, a sredstvo možemo miješati i s pripravkom od koprive i prskati zajedno.

PRIPRAVAK OD PELINA PROTIV HRDE NA RIBIZU: Pripravak dobijemo potapanjem 300 grama svježih listova i cvjetova pelina (može i 30 grama osušenih) u deset litara vode, te držimo tijekom 2-3 dana. Procijeđenim i nerazri-jeđenim sredstvom prskamo biljke.

PRIPRAVAK OD PRESLICE PROTIV PLIJESNI I HRĐE: Ovim se pripravkom istodobno suzbijaju i grinje i crveni pauk. Kilogram svježe preslice (može i 50 grama osušene) potopimo u deset litara vode i ostavimo stajati tijekom 12 sati. Sutradan veći dio tekućine odlijemo i tu masu lagano kuhamo 30 minuta, zatim ohladimo i dodajemo preostalu vodu od namakanja. Litru takvoga pripravka razrjeđujemo s pet litara vode, procijedimo i prskamo biljke. Prskamo po lijepom i sunčanom vremenu, a sredstvo možemo miješati i s pripravkom od koprive i prskati zajedno.


Sredstva za borbu protiv štetnika

EKSTRAKT OD PEPELA ŠTETNIKA: Za odbijanje napada različitih insekata vrlo je koristan ekstrakt dobiven prikupljanjem i spaljivanjem nekoliko šaka štetnika. Pepeo tako spaljenih insekata miješamo s vodom i tom suspenzijom prskamo napadnute biljke. Navedeno vrijedi i za puževe, te za druge vrste štetnika, koje treba prikupiti, usitniti (starim mikserom) i preliti vodom. Tu smjesu ocijedimo i centimetar kubni smjese razrjedujemo s 20 litara vode i zatim biljke prskamo s donje i gornje strane lišća.

PRIPRAVAK OD LJUTIH PAPRIČICA
djeluje odbijajuće za odrasle insekte, na gusjenice i ličinke kao jak želučani otrov, a u pčelarstvu sprječava ulazak mrava u košnicu. Pripravlja se tako da jednu glavicu češnjaka i crvenog luka usitnimo, te dodamo veliku žlicu ljute paprike (feferoni, čili papričice) i prelijemo 1,5 litrom vode te kuhamo 20 minuta u plitkoj posudi. Ohlađenu smjesu čuvamo u staklenki, a za prskanje dvije velike žlice pripravka razrjedujemo litrom vode u koju smo dodali nešto masnog sapuna (radi boljega prijanjanja uz listove).

PRIPRAVAK OD PELINA djeluje na većinu insekata meka tijela (prije svega lisnih uši i muha), a odbija i mrave, kućne moljce, pa čak i zmije. Za pripremu kuhamo 250 grama lišća pelina u 1,5 litara vode pola sata, a dodajemo i jednu veliku žlicu naribanog masnog sapuna. Za prskanje razrjedujemo smjesu kao i kod pripravka od ljutih papričica.

PRIPRAVAK OD ČEŠNJAKA djeluje kao pravi insekticid i ubija i korisne insekte, te ga treba koristiti samo u slučaju jačeg napada. Pripremamo ga tako da 100 grama češnjaka dobro usitnimo i prelijemo mineralnim uljem, te ostavimo stajati 24 sata. Nakon toga smjesu procijedimo i pomiješamo s litrom vode u koju smo prije toga dodali nekoliko kapi tekućeg sapuna i čuvamo je u dobro zatvorenoj staklenki. Za prskanje uzimamo dvije decilitre pripravka koji razrjedujemo s deset litara vode.

PRIPRAVAK OD KOPRIVA uništava većinu lisnih uši, ali istovremeno jača biljke i povećava im otpornost. Pripravljamo ga od kilograma svježe ubranih i usitnjenih kopriva (može i 100-200 grama osušenih), koje potopimo u deset litara vode tijekom 24 sata, te procijedimo i prskamo biljke sa svih strana. Postupak ponavljamo nakon nekoliko dana, a biljne ostatke kompostiramo.

VAPNO I PEPEO: Posipanje tla u okolici biljaka vapnom u prahu ili pepelom od drvenog ugljena odbija kupusnu muhu. Unošenje drvenog pepela u tlo može pomoći u borbi protiv mrkvine muhe.
Protiv insekata (gusjenica i puževa) koji izgrizaju lišće, kao i puževa balavaca, efikasno je zapašiti listove ugroženih biljaka DIATOMEJSKOM ZEMLJOM. U slučaju jačega napada na neki usjev prikupimo više puževa balavaca i stavimo ih u posudu s vrelom vodom. Nakon što se tekućina ohladi, puževe vadimo i bacamo na kompostnu hrpu, a ekstraktom prskamo mlade biljke krastavaca, suncokreta, kadifice, salate itd.

PRIPRAVAK OD DUHANA: Uporaba duhana (nikotina) nije dozvoljena u ekološkoj poljoprivredi, ali može dati dobre rezultate u cvjećarstvu (osobito za ruže) protiv lisnih uši. Sredstvo pripremamo tako da tri cigarete (po mogućnosti od sitnolisnog duhana lošije kakvoće) izmrvimo i u 1,5 litara vode ostavimo stajati pet dana. Nakon toga pripravak procijedimo i nerazrijeden prskamo po napadnutim biljkama.



Ostale mjere borbe protiv štetnika

SAKUPLJANJE ŠTETNIKA pokazalo se djelotvornim u borbi protiv puževa, krumpirove zlatice i žičnjaka. Za lakše skupljanje puževa oko površina s povrćem postavi se nekoliko dasaka položenih na opeku ili kamen, kako bi se puževi uvukli pod njih. Zatim povremeno obilazimo ta mjesta i skupljamo puževe koji su se sklonili ispod njih. Puževe uspješno suzbijamo i tzv. pivskim kupkama tako da najugroženijim mjestima u vrtu u tlo do ruba ukopamo plastične posude (od 2 dl) do pola napunjene pivom. Puževe privlači miris piva. i redovito upadaju u zamku, te se utope. Na nama je da povremeno obiđemo klopke, povadimo mrtve puževe i posude dopunimo pivom.
Za skupljanje krumpirove zlatice važno je imati strpljenja i znati da jajašca ličinki odlažu s donje strane lišća. A u svrhu preventivne borbe prepo¬ručljivo je zasaditi ranije nekoliko rovića krumpira na rubu krumpirišta. Te roviće zlatice napadaju prve i tada na njima možemo lakše prikupiti prvu generaciju zlatica i time znatno smanjiti kasniji napad. Skupljene zlatice spaljujemo ili dajemo peradi, a za veće površine krumpira postoje vučni strojevi za otresanje i prikupljanje zlatica s biljaka.
Žičnjake prikupljamo tako da na napadnutim mjestima zakopamo napola presječene gomolje krumpira i to tako da presječeni dio okrenemo prema dolje. Nakon dva dana prikupljamo napadnute gomolje i spaljujemo ih.

POSIPANJE PEPELA, PIJESKA ILI VAPNA protiv puževa primjenjuje se pri uzgoju povrća na manjim površinama i to tako da se oko gredica napravi zaštitni pojas od navedenih materijala u širini od bar 30 centimetara.

Kada pri uzgoju povrća češće koristimo zastirke (malč), može doći do masovnije pojave puževa i njihovog jačeg napada na uzgojene kulture. Tada efikasno koristiti ZASTIRKU OD ORAHOVOG LIŠĆA ILI STRUGOTINE DRVETA, jer odbija puževe.

Za manje površine gredice možemo zaštititi od napada puževa uskim vrpcama od tanke BAKRENE FOLIJE, jer statički elektricitet odbija puževe i vrpca im je neprelaz-na prepreka.

LJEPLJIVE PLOČE, LOVNE POSUDE, MAMCE I MREŽE protiv insekata češće koristimo u uzgoju povrća u zatvorenim prostorima. Žute ljepljive ploče, kao i žute lovne posude s malo tekućeg sapuna uglavnom se koriste za lov na muhe i mušice, plave ljepljive ploče koriste se protiv tripsa, a ponekad se koriste i feromonski mamci za privlačenje i uništavanje opasnijih štetnika.


Borba protiv korova

Na manjim površinama najefikasniji način je plijevljenje i ručno okopavanje, ali za veće površine postoje posebni vučeni širokozahvatni strojevi pljevilice, kultivatori, đrljače-češljevi (štrigl), rotirajuće motičice, Četkasti kultivatori, itd.

Kao način borbe protiv korova i čuvanja vlage u tlu jako je raširena tehnika zastiranja (mulch) površine između redova kultura. Zastiranje se radi lišćem, pokošenom travom, tresetom, rjeđe plastikom, kamenjem, itd. Pri-tom postoje hranjive (poluzreli kompost, polutrulo lišće, pokošena kopriva) i zaštitne zastirke. Zaštitne zastirke se rabe radi čuvanja vlage (posebice na pjeskovitim tlima), te sprječavanje nicanja korova (slama, sijeno, pa¬pir, plastike itd.).

Termičko suzbijanje korova se radi samo za veće nasade, a korove se spaljuje plinskim plamenicima montiranim na traktorima ili uređajima s infracrvenim zrakama,no ne smatraju se potpuno ekološkim metodama zbog velikog utroška energije. Metoda pepeo korova predložena je još od dr. Steinera, a osnova joj je da se sve zrelo sjeme neke jako zakorovIjene parcele sakupi i spali na tom polju, te tako nastali pepeo pomiješan s pijeskom razbaca po parceli. Dr. Steiner je tvrdio da će poslije četiri godine ovakvoga tretmana doći do značajnog smanjivanja zakorovljenosti na navedenoj parceli.

Ulje suncokreta ili ulje ne repice u vodenoj suspenziji efikasno zatvara puci biljaka i time herbicidno djeluje na kororve, ali isto tako i na usjev, pa je ta metoda vrlo ograničene praktične vrijednosti.

Mr.sc. Darko GRGIĆ " ..

znaš li da najzeznutiji i 'najgori' korovi su ljekovito bilje?

uspijeli su čak i nadvladati super-hebricide kojima se prskaju GMO polja
kao da ništa ne može spriječiti ih u cilju izlječenja bolesne zemlje

https://forums.vutra.org/threads/3361-B ... -pesticidi

tu sam našla dosta recepata za zaštitu
isprobala sam juhu od češnjaka za zaštitu loze protiv gljivičnih oboljenja
uspjela sam

Svakim danom nanovo otkrivam da sve što nas okružuje u Prirodi je zapravo stvoreno kao odgovor, samo moramo naučiti i početi gledati. Evo upravo sam preko neta kupio knjigu
"Erenfrid Pfajfer: Šta nam govore korovi", koju za koji dan budem "okačil" gore.





Tanx, Znanja nikad dosta!

Ehrenfried Pfeiffer - Sta nam govore korovi

"PREDGOVOR

Erenfrid Pfajfer se školovao u Evropi kao prirodnjak. Pod rukovodstvom Rudolfa Štajnera započeo je rad u oblasti poljoprivrede u vreme kada su ratari na kontinentu počinjali da uviđaju kako zemlja i usevi propadaju uprkos fertilizaciji mineralnim đubrivima, shodno Libigovoj (Justus Baron von Liebig (1803-1873), nemački hemičar) teoriji. Sami poljoprivrednici su tražili bolji način za obnavljanje istrošene zemlje i zaliha semena. Dr Štajner je smatrao ovaj problem urgentnim, što je pojačalo napore dr Pfajfera: »Najvažnije je da naši poljoprivredni preparati budu dostupni na što širem prostoru, da bi zemlja mogla da se izleči i da bi se hranljivost njenih proizvoda popravila u svakom pogledu. To bi trebalo da bude naš prvi cilj" (Rudolf Štajner, sećanja nekih njegovih učenika, Golden Blade 1958. godine.).
Po svom dolasku u Ameriku dr. Pfajfer j e osnovao „ Biohemijsku istraživačku laboratoriju" u mestu Spring Vali, u državi Njujork. U isto vreme počeo je da primenjuje biodinamičke principe i preparate na svom poljoprivredno-mlekarskom dobru u Česteru, u istoj državi, koje je nakon sedmogodišnjeg biodinamičkog tretmana dostiglo planirani cilj. Istovremeno sa vođenjem poljoprivrednog dobra radio je na metodi senzitivne kristalizacije za analizu raka i tuberkuloze, kao i na drugim važnim istraživanjima namenjenim medicinskoj struci.
Tokom poslednjih pet godina svog života dr Pfajfer je usavršio hromatografski metod, koji može da se koristi za analizu tananih razlika u hranljivim svojstvima raznih prehrambenih proizvoda kao i za kontrolu kvaliteta i proveru metoda odgajanja korisnih biljaka. Proći će mnogo godina dok naučnici potpuno ne prouče pojedinosti svih metoda koje je dr Pfajfer otkrio kako u Evropi tako i u Americi.
Pored svog intenzivnog rada u laboratoriji, bavio se snimanjem stanja na poljoprivrednim dobrima, pregledom i istraživanjem zemljišta, učestvovanjem na kongresima na temu biodinamike, predavanjima o zemlji i agrarnim metodama i predavanjima o ishrani na univerzitetu Ferli Dikinson (Fairleigh Dickinson). Da bi pomogao biodinamičkim poljoprivrednicima u rešavanju njihovih problema, svake godine je na jednom od poljoprivrednih dobara vodio mali seminar za poljoprivrednike. Ti sastan odlaskom na polja sa kojih bi uzimao uzorke različitih gde bi nadahnuto govorio iz svog ogromnog znanja o g uslovima, biljkama, kao i insektima i pticama koje prostorima. Njegovo znanje o svakom od ovih carstav ga je višestruko uvećao svojim radom u laboratoriji. P istakne korisna svojstva određenih biljaka, od kojih s one rastu u živom odnosu sa drugim biljkama.
Ova knjižica predstavlja samo mali deo njegovog biljkama: kako rastu, šta nam otkrivaju o svom okruže ih razume može da ih upotrebi za svoju dobrobit.

Džon Filb

Čitalac bi trebalo da zna daje ovaj tekst napisan pede tako da su mnogi izrazi i neki podaci zastareli. Ipak, ni jedna druga knjiga ne sadrži opšti pregled kakav ovde iznosi dr Pfajfer, tako da trebalo da oprosti ove male poteškoće."


Ehrenfried Pfeiffer - Sta nam govore korovi.pdf

Hvala !

Trebao si stranice okrenuti normalno

..evo ispravljeno, izvinjavam se na tome, skenirao sam je na brzinu na poslu , pa nisam pazio, nažalost morat ćeš ponovno da ju skineš.. LP!

botaničar, hvala ti za ovu temu.
Već neko vrijeme se pokušavam baviti ovime, ali mi je uvijek falila neka informacija. Sad je sve tu.
Tnx

Krećem i ja sa nekom bašticom, ali mislim da smo malo kasno krenuli, pa me interesuje kada bi koje biljke trebalo zasaditi? Našao sam ovaj sajt http://www.bunkahle.com/astrolog/mocal.cgi, ali iskreno, ne razumem ga baš najbolje. :S

posavjetuj se sa mjesečevim sjetvenim kalendarom za ovu godinu što se tiče toga koji su dani najbolji za sadnju, presadnju i ubiranje plodova od biljaka, ali i općenito ima i o biljkama:

http://www.4shared.com/document/U-x1NxS ... ar_201.htm

mada, nisi suviše u kašnjenju, još se može saditi; prije tjedan i više dana se već moglo polagano, tako da imaš još fore

iako se nešto spominju biljke u mjesečevom kalendaru (nisam baš u detalje čitao), najbolje bi ti bilo "šegrtovati" kod nekog iskusnijeg koji radi u bašči duže vremena, pa pohvatati neke konce od njih u smislu šta i kako i kada oni rade/sade/itd., i onda u to uklopiti svo ostalo znanje (biodinamika, permakultura i još svašta nešto).... ali uvijeki ima nekih fora, pa valja dobro slušati iskusnije i razmotriti sve to....

uzdravlje i sretno s baščom!

Ima li ko iskustva sa alternativnim uzgojem vinove loze, a pogotovo sa zastitom, tj. prskanjem protiv bolesti (pepelnica, peronospora itd.) i koja literatura se preporuca?

Hvala.

znam da je već kasno, ali u vezi ovog da je sadnja početkom 4. mjeseca zakašnjela.......

baš suprotno !! Moja obitelj već godinama sadi bašču poslije 15.04. (oko katol. Đurđeva koje je mislim 23.04.) a rasada ide u zemlju oko 15.05. Pod rasadom podrazumjevam papriku i paradajz. Taj datum bi odgovarao katol. blagdanu Svete Sofije, jer sve do tada postoji opasnost od mraza. Zadnje tri godine su dosta hladne, ne vrijedi stavljati sjeme u hladnu zemlju, zima je dugo trajala. Izuzetak su one godine kad zima završi u drugom mjesecu. Ja se isto rukovodim onom narodnom da ne vrijedi saditi "dok grlica ne zapjeva" - hladno tlo

Narod se stoljećima ravnao po svecima, zbog vremenskih uvjeta, evo kod mene u susjedstvu su svi pojurili odmah poslije snijega u vrtove, ja sam laganini poslije uskrsa, babe su se uspjele već nakopati, moje povrće tek niče, a prošli tjedan udario mraz, tri dana zaredom, i spalio im grah i mahune.

Ja sam lijepo sadila po mjesečnom sjetvenom kalendaru, mrkva je prvi put od kako radim vrt, za deset, stavila sam i onu prozračnu foliju preko nje, koja ju grije preko noći, i čuva vlagu. Za luk sam prije sadnje u gredice posipala drveni pepeo, i sad ću opet jer je sav izašao van.

Išla sam jučer po poljima i vidjela cijelo čudo poljske preslice pa pošto sam slobodna danas, otiću nabrati, da imam za svaki slučaj. u biti , tražila sam koprivu, a našla preslicu. Jupiiiii !!!

Rasada lijepo raste u plasteniku, ide u zemlju idući tjedan, danas usitnjujem zemlju i pripremam za sutra kad je dan za plod i sadim veću površinu graha


DA li je netko isprobao ovo protiv krumpirove zlatice gdje se bube pokupe i spale i onda radi od toga pripravak za špricanje ?

imam pitanjce, pa ako koja dobra duša bi mogla pripomoći....

naime, interesira me kako se može zaštiti od nametnika i ostalih gnjavatora (i općenito glavnih davitelja) kod šljive i kasjsije nekim prirpravcima ili nekim drugim metodama (u okviru permakultuno-biodinamičko-prirodnih okvira bez ikakih petrohemijsko-vještačkih peripetija)?

jer vidim da na plodovima šljive ima nekih sumnjivih rupa, pa čak i dubinskih penetriranja!?

a i jedna kajsija (tj. marelica) je prošle godine rekla laku noć....

ja sam provo nekoliko mjeseci na jednoj organskoj i biodinamičkoj farmipa ako nekog zanima mogu prenijeti neka svoja iskustva... moram priznati da sve to o čemu govori literatura o biodinamičkoj poljorivredi u praksi može da se vidi golim očima, i naravno da se primjeti neuporedivo bolji ukus i kvalitet povrća i voća proizvedenog na taj način... ali moram napomenut da mi je skroz idiotski djelovalo to što ti ljudi rade sve te stvari iz literature i prave sve moguće preparate, nabavljaju ih iz inostranstva i to, npr. za jedan preparat se koristi mokraćna bešika jelena, znači neko je ubio jelena samo da bi tamo nekome paradajz bolje rastao, no dobro, ludaka je uvijek bilo, inače i ranije prije upoznavanja sa biodinamičkom poljoprivredom koristio sam neke preparate a da to nisam ni znao, npr. preparat od koprive za rasad, poenta je da te ideje već postoje u prirodi, ona tak funcionira, treba ih samo pohvatat, i naravno ne držat se svega ko pijan plota.........................................

ovo ovdje je škrinja znanja, hvala na svim informacijama

Artist,
da bi znala koju zaštitu biljka treba, trebaš znati što ju je napalo
kakv nametnik, ili je gljivična bolest, virusna bolest, ili je u pitanju nedostatak nutrijenata

https://forums.vutra.org/threads/3361-B ... -pesticidi

napomena: buhač je jako otrovna biljka, i za čovika