|
Statistika pokazuje da su lijekovi koji se izdaju na recept 16400% smrtonosniji od terorista
Piše: Jessica Fraser
Izvor: NewsTarget.com
Prijevod: B.P.
Amerika se grubo suočila sa jednom novom vrstom opasnosti 11-og septembra, 2001. godine: - terorizmom. Napadi tog dana ostavili su iza sebe 2996 mrtvih ljudi uključujući i putnike iz četiri komercijalna aviona koji su bili korišteni kao smrtonosno oružje. Mnogi smatraju da je to bio najtragičniji dan u američkoj istoriji.
Četiri komercijalna aviona su se srušila tog dana. A šta kad bi se u SAD-u svakog dana rušilo šest džambo-džet aviona, odnoseći 783 936 ljudi svake godine?
Pa, zaboravite ono "šta ako". Ta tragedija se dešava upravo sada. Preko 750 hiljada ljudi stvarno umire u SAD-u svake godine, mada ne od padova aviona. Oni umiru od nečega što je mnogo uobičajenije ali što nije shvaćeno od strane javnosti kao opasno: od moderne medicine.
Prema potresnom medicinskom izvještaju Smrt od Medicine, 2003. godine, kojeg su pripremili doktori Gary Null, Carolyn Dean, Martin Feldman, Debora Rasio i Dorothy Smith, 783936 ljudi u SAD-u umire svake godine usljed grešaka počinjenih od strane konvencionalne medicine. To je istovijetno rušenju 6 džambo-džet aviona svakog dana u toku cijele godine. Međutim, gdje je medijska pažnja u vezi ove tragedije? Gdje je vladina pomoć u smislu sprečavanja ovih grešaka prije nego što se one dese?
Nakon 11/9, Bijela Kuća je osnovala organizaciju the Department of Homeland Security (DHS), čiji je zadatak da sprečava terorističke napade na američkoj zemlji. Od njenog začetka u nju su se slile milijarde dolara. Iz budžeta 2006. godine, DHS-u je dodijeljeno 34.2 milijarde dolara, što je brojka koja je samo malo manja od 37.7 milijardi dolara, koliko je toj organizaciji bilo dodijeljeno u 2003. godini.
Prema toj potresnoj studiji kojom je rukovodio Null, i koja je podrazumijevala jedan mukotrpan pregled hiljada medicinskih izvještaja, SAD troši 282 milijarde dolara na smrtne slučajeve usljed medicinskih grešaka ili jatrogeničnih uzroka. A prema toj studiji, to je samo jedna konzervativna procjena; samo jedan mali dio medicinskih grešaka se prijavljuje. Stvarni broj medicinskih propusta je vjerovatno 20 puta veći od onog koji je prijavljen zato što se doktori boje kazni za počinjene propuste. Američko stanovništvo i dalje se neprestano upućuje u doktorske klinike i bolnice, nesvjesno alarmatne opasnosti kojoj se izlažu. Ljudi znaju da do medicinskih grešaka može da dođe, ali oni pretpostavljaju da one nisu uobičajene, tj. da se tu radi samo o nekim izolovanim slučajevima. Na žalost, prihvatajući konvencionalnu medicinu, pacijenti se svojom voljom izlažu vodećem uzroku smrti u Americi.
Prema jatrogeničnom izvještaju iz 1995. godine, "preko jedan milion pacijenata doživi neko oštećenje u američkim bolnicama svake godine, a 200 hiljada njih umire godišnje zbog posljedica tih oštećenja koje su zadobili u bolnicama. Odatle, broj smrtnih slučajeva ljudi usljed jatrogeničnih uzroka daleko nadmašuje broj smrtnih slučajeva usljed saobraćajnih nesreća (45 hiljada godišnje) a on nadmašuje i broj smrtnih slučajeva usljed svih drugih vrsta nesreće zajedno." Ovaj izvještaj je objavljen prije 10 godina kada su SAD imale 34 miliona stanovnika manje i kada skandali u vezi farmaceutskih kompanija kao što je onaj sa povlačenjem iz upotrebe lijeka Vioxx [ovaj ‘lijek’ je prema uputstvima proizvođača (Merck) olakšavao tegobe pacijentima koji boluju od artritisa. Međutim, u praksi se ispostavilo da je on to činio tako što je kod tih pacijenata izazivao smrt usljed infarkta. Tako je on na kraju morao biti povučen iz opticaja zbog žalbi onih pacijenata koji su preživjeli infarkt a nisu izlječili artritis, prim. prev.] još nisu bili uslijedili. Danas, medicinska zaštita obuhvata 15.5 procenata ukupnog nacionalnog dohotka SAD-a, sa potrošnjom koja je u 2004. godini dostigla 1.4 triliona dolara.
S obzirom da Amerikanci troše toliko para na zdravstvo, onda bi oni trebali imati kvalitetnu medicinsku njegu, zar ne? Na žalost, to nije tako. Od 783936 smrtnih slučajeva godišnje usljed grešaka počinjenih od strane konvencionalne medicine, oko 106 hiljada njih su od lijekova koji su propisani receptima, prema podacima iz naučnog rada Smrt od Medicine. To je takođe jedna umanjena brojka. Neki eksperti procjenjuju da je on preko 200 hiljada zbog neprijavljenih slučajeva neželjenih sporednih dejstava, - ili reakcija na lijekove.
***
Amerikanci su se danas navikli da svoje probleme rješavaju nabrzinu – čak i kad se radi o njihovom zdravlju. Tako, oni se jako oslanjaju na lijekove koje im doktori prepisuju kako bi se riješili bolesti. Za svako oboljenje ili poremećaj koji se može zamisliti – bio on stvaran ili ne – velike su šanse da postoji neki skup lijek u apoteci, kojim se to može "tretirati". Još veće su šanse da će lijek kojeg su izabrali doći zajedno sa cijelom jednom paletom tzv. "sporednih efekata".
Problem je u tome što ti lijekovi ne liječe bolesti; oni samo pokrivaju njihove simptome. Američki doktori pružaju alopatičnu medicinsku pomoć – što znači, oni se brinu o bolestima a ne o zdravlju. Tako je prekomijerno prepisivanje lijekova zamišljeno da tretira bolesti a ne da ih preventira. Zbog postojanja prekomijernog broja lijekova na tržištu, nepredviđene neželjene reakcije na njih su veoma česte što na kraju rezultira u 106000 smrtnih slučajeva. Imajte na umu da su ovi brojevi važili prije skandala sa Vioxx-om i lijekovima poznatim kao Cox-2 inhibitori, za koje se pretpostavlja da su takođe ubili hiljade ljudi.
Pacijenti loše prolaze kad se radi o biznisu s lijekovima. U medicini se obrću velike pare i tu se radi o jednom veoma konkurentnom biznisu. Međutim, to ne bi trebalo biti tako. Null-ov izvještaj citira pet najvažnijih aspekata zdravlja koje moderna medicina ignoriše u korist svevišnjeg dolara: Stres, nedovoljna fizička aktivnost, visok unos kalorija u organizam, visoko-prerađena hrana i izlaganje otrovima iz životne sredine. Sve te stvari uzrokuju loše zdravlje kod ljudi a oni onda trče kod doktora po terapiju. Međutim, umjesto da se bave uzrocima njihovog lošeg zdravlja, doktori filuju ljude kojekvim lijekovima koji pokrivaju njihove simptome. Koristeći se ovakvo pogrešnim pristupom u medicinskom tretmanu, nije nikakvo čudo što toliko ljudi umire od lijekova koji su im prepisani. Njihovo zdravstveno stanje se ne popravlja, oni gutaju te lijekove kako bi samo privremeno eliminisali simptome bolesti.
Međutim, nisu svi doktori podlegli ovakvim vrstama "tretmana". U stvari, mnogi doktori su ljuti kao što bi i šira javnost trebala to biti, optužujući naučnu medicinu da se ova prodala onima koji su ponudili najveće pare a to su, naravno, farmaceutske kompanije. Farmaceutska industrija je multi-trilionski biznis kad se o dolarima radi. Kompanije troše milijarde na reklamiranje i promociju lijekova. Ko se može prisjetiti da li je poslednji put kad je gledao TV bio bombardovan relamama za kojekave pilule koje rješavaju svakojake zdravstvene probleme, od poremećaja erekcije do nesanice? Ko je bio u doktorskoj ordinaciji a da tamo nije vidjeo na svakoj hemijskoj olovci, bloku, podsjetniku, posteru itd. znak neke farmaceutske kompanije ili ime nekog lijeka?
Medicinski eksperti tvrde da pacijenti sami zahtijevaju odredene lijekove ali da to nema veze sa brojem propisivanja recepata za te lijekove. Farmaceutske kompanije tvrde da su njihove reklame za lijekove "edukativne" za javnost. Javnost misli da Zavod za Zaštitu Zdravlja provjerava sve reklame i pušta samo one koje reklamiraju lijekove koji su najbezbjedniji i najefekasniji. Radi se o jednom mudro zamišljenom sistemu: farmaceutske kompanije utiču na ljude tako da oni kasnije zahtijevaju od doktora da im propišu određene lijekove a doktori se onda povinuju zahtjevima pacijenata. I na kraju, svako sretan i zadovoljan, zar ne?! Pa, nije baš tako, jer danak u smrti se neprestano povećava.
Javnost generalno smatra da su lijekovi koji se reklamiraju na televiziji bezbjedni za korištenje uprkos cijeloj jednoj pletori sporednih efekata koji su tu navedeni, i koji se protežu od proljeva, pa do smrti. Pacijenti smatraju da je sasvim opravdano to da traže od doktora one lijekove koji se reklamiraju na televiziji jer naravno, da ti lijekovi nisu sigurni, onda se ne bi ni reklamirali. Sjećate li se onih reklama koje su govorile o čudotvornim svojstvima lijeka Vioxx?! Čovjek se može zapitati koliko bi života bilo pošteđeno da pacijenti nisu vidjeli tu reklamu na TV a onda zahtijevali od doktora da im prepišu taj lijek?!
Međutim, reklamiranje svojih proizvoda nije jedini alat kojim se farmaceutska industrija služi kako bi uticala na medicinu. Null-ova studija citira jedan izvještaj ABC-a u kome je navedeno da farmaceutske kompanije troše preko 2 milijarde dolara godišnje na slanje doktora na 314000 kojekavih priredbi. Kad doktori putuju na dolarima farmaceutskih kompanija i uživaju u tim "priredbama", kolike su šanse da će oni dovoditi u pitanje validnost tih farmaceutskih kompanija i njihovih proizvoda?
Naravno, ne žive svi doktori u džepovima farmaceutskih kompanija. Neki od njih su ljuti u vezi cijele ove situacije i zabrinuti su za javnost koja je nesvjesna svega ovoga. Postoji jedan veliki sukob interesa između američke javnosti, medicinske zajednice i farmaceutske industrije. Iako je javnost ta koja najviše strada u ovom sukobu, ako ništa, ona je sada bar o tome informisana. Nesvjesnost javnosti o svemu tome je i glavni razlog zašto farmaceutska industrija zarađuje trilione dolara u ovom biznisu.
Lijekovi koje doktori prepisuju pacijentima su samo dio mizernih propusta u medicinskoj zaštiti ljudi. U stvari, broj smrtnih slučajeva izvan bolnica, usljed rana nastalih kod dukotrajnog ležanja i usljed neadekvatne ishrane nadvisuje broj smrtnih slučajeva usljed neželjenih efekata lijekova. Taj problem je veoma veliki i ne može se sanirati bez jedne drastične i sveobuhvatne promjene na području finansiranja tog sistema i etike.
Prvi problem – novac – glavni je razlog zašto u medicinskoj industriji ne dolazi do promjena. Propisivanje više lijekova i preporučivanje više hirurških zahvata, podrazumijeva – više profita. Što se više lijekova odobri od strane Zavoda za Zaštitu Zdravlja, bez obzira na njihovu sigurnost, utoliko više novca za farmaceutsku industriju. Kako danas stoje stvari na području medicinske zaštite, doktorima i farmaceutskim kompanijama ne pada na pamet da se odreknu ove gomile para, čak ni u slučaju da to košta hiljade ljudskih života. Čak kod drastičnih slučajeva smrtonosnih lijekova, svako ko je uključen u igru ima svog žrtvenog jarca: fabrike lijekova optužuju Zavod za Zaštitu Zdravlja što je odobrio njihov proizvod a doktore se optužuje što su ge previše često propisivali pacijentima, dok doktori optužuju pacijente što su ovi insistirali na tim lijekovima bez prethodne procjene rizika.
Ono što se na kraju javlja, to je pitanje etike. Pojednostavljeno rečeno, etika je skup pravila ili moralnih uputstava koji upravljaju ponašanjem ljudi ili profesija. Jedan dio etike ugrađuje se u nas još u ranom djetinjsvu, a drugi dio nje se specijalno uspostavlja kasnije. Na primjer, skoro na svakom medicinskom fakultetu, novi doktori moraju da polože Hipokratovu zakletvu. Dok postoji nekoliko njenih verzija, nijedna od njih ne uključuje odbacivanje ispravne medicinske njege u korist stvaranja novčanog profita.
S naučne strane ove problematike, u studiji "Smrt od Medicine" nalazimo navode iz izvještaja ABC gdje se tvrdi da u kliničkim ispitivanjima koja su finansirana od strane farmaceutskih kompanija, ispitivani lijekovi imaju 90% šansi da budu potvrđeni kao djelotvorni, dok su iste šanse kod ispitivanja koja nisu finansirana od strane farmaceutskih komapnije, negdje oko 50%. "Čini se da novac ne može kupiti ljubav ali njime možete kupiti kakvu god ‘naučnu potvrdu’ želite", - kažu Null i njegovi saradnici.
Vlada troši više od 30 milijardi dolara na organizaciju Homeland Security. Tolika potrošnja se smatra važnom. Od 2001.g, 2996 ljudi u SAD-u je poginulo usljed terorizma – sve kao posljedica napada 11/9. U istom vremenskom periodu 490000 ljudi je umrlo od lijekova koji su im propisani od strane doktora, ne računajući skandal sa Vioxx-om. To znači da su lijekovi u ovoj državi 16400% smrtonosniji od terorizma. Opet ponavljamo, ovo su umanjene brojke. Istinski broj smrtnih slučajeva usljed konzumiranja lijekova iz apoteka, čini ih 32000% smrtonosnijim od terorizma. Međutim, opseg naučno-istraživačkog rada Smrt od Medicine je još širi. Konvencionalna medicina, uključujući nepotrebne hirurške zahvate, rane nastale usljed dužeg ležanja i medicinske greške, je 104700% smrtonosnija od terorizma. Pored svega toga, našoj vladi ne pada na pamet da uloži novac u reformu zdravstvenog sistema. Niko ne kaže da žrtve terorizma nisu važne ili da terorizam nije svjetski problem. Međutim, postoje mnogo opasnije stvari koje se lažno predstavljaju sigurnim i ispravnim, dok su one istovremeno - smrtonosne. Korupcija u farmaceutskoj industriji i zdravstvenom sistemu predstavlja danas mnogo veću opasnost po zdravlje i dobrostanje ljudi, nego terorizam.
Ukoliko naša vlada stvarno želi da spasava ljudske živote, - mnogo ljudskih života – onda mora posvetiti pažnju ovom hemijskom ratu kojeg nam je objavila farmaceutska industrija.
***
|
Prijava
FAQ
Pretraživač
