Tko želi u EU još?
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=9558:predstavljanje-knjige-marjana-bonjaka-eu-ne-hvala-u-splitu&catid=1:politika&Itemid=9ILI ovo
[url]http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=9408:hrvati-su-roblje-strane-banke-kontroliraju-hrvatsko-gospodarstvo&catid=1:politika&Itemid=9
[/url]
Kako su hrvatske banke prodane strancima
Jedan je od rijetkih komentatora koji je imao hrabrosti javno upozoriti na kolonijalno stanje u hrvatskom bankarstvu Milan Ivkošić. On je to u Večernjem listu sažeto opisao ovako:
Hrvati su svojevrsno roblje banaka, od kojih je 95 posto u stranom vlasništvu. One u Hrvatskoj ne postoje radi građana i gospodarstva nego obratno – radi ekstraprofita do kojeg dolaze građane i gospodarstvo iscrpljujući... Već je postalo dosadno ponavljati kako su hrvatske banke sanirane sa 87,4 milijarde, a prodane za 5,4 milijarde kuna.Zna se, imenom i prezimenom, tko su bili glavni sudionici te prodaje i tko se žestoko borio za to da se kupci oslobode obveze da novac potrošen za sanaciju vrate. Ali ni Zlatko Mateša, ni Borislav Škegro, ni Marko Škreb, ni Franjo Luković, ni Božidar Prka, ni Jakša Barbić nikad nisu položili račune za možda najteži udarac koji su zadali hrvatskoj državi od njezine samostalnosti.
…kad odobravaju kredite gospodarstvu, efektivne su kamate 13 posto, što je tvrtkama nepodnošljivo i što zapravo hrvatsku privredu sputava i unazađuje. U matičnim zemljama tih banaka kamate su za iste zajmove višestruko niže nego u Hrvatskoj, pa je u njima nezamislivo takvo lihvarsko poslovanje.
Svemu tome unatoč, hrvatska vlast nema hrabrosti da preko Hrvatske narodne banke i na druge načine obuzda to nezapamćeno profiterstvo. Štoviše, velike državne tvrtke, grad Zagreb i drugi financijsko poslovanje obavljaju preko tih stranih banaka, omogućujući im tako da raspolažu kapitalom za koji nisu prolili ni kapi znoja. Zašto? Pa zato što su strani vlasnici banaka iz država koje imaju odlučujuću ulogu u Europskoj uniji, a hrvatska vlast je za ulazak u EU spremna riskirati još veći slom svoga gospodarstva i još veće siromaštvo svojih građana.[4]
Stjepan Mesić i Ivica Račan
Tko je rasprodao hrvatske banke?
Odmah nakon što su Ivica Račan i Stipe Mesić početkom 2000. godine preuzeli vlast, počela je najveća rasprodaja hrvatskih banaka strancima. U samo godinu dana, strancima je prodano 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva, a do kraja 2003. godine stranci su postali vlasnici 90.8 posto hrvatskih banaka.
Pokojni predsjednik Tuđman se u načelu protivio rasprodaji hrvatskih banaka strancima, tako da je koncem 1998. godine samo 6.7 posto hrvatskog bankarstva bilo u stranom vlasništvu. Od ukupno 60 banaka koje su tada poslovale u Hrvatskoj, njih je 50 bilo u hrvatskom vlasništvu, dok su stranci kontrolirali deset manjih banaka s ukupnom aktivom manjom od 7 posto. Kada je Tuđman već obolio, tadašnji predsjednik Vlade Zlatko Mateša i potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro prvi počinju s rasprodajom. Samo u 1999. godini, oni strancima prodaju 33 posto hrvatskog bankarstva, da bi nakon preuzimanja vlasti, započeti posao dovršili novi premijer Ivica Račan i njegov ministar financija Mato Crkvenac.
Prijava
FAQ
Pretraživač
