Ne bi ti video taj film da oni koji o svemu odlučuju nisu tako hteli.
svi veliki i popularni filmovi su njihovi programi.
Na tome se sve vreme i radi: da se njihovo uslovljavanje prihvati zdravo za gotovo i neprimetno, kao nešto što se pordrazumeva. Da se ugrade kunda-buferi (amortizeri između različitih ličnosti) I da odmah nakon toga svi nastave svojim svakodnevnim mehaničkim radom, tj. životom.
Poenta 'iznošenja istine' preko medija, najpre preko filmova (Dosije X, Matrix, Dan nezavisnosti...), je da ne bude reakcije kada se stvarno pojave u svetu. To se zove 'kondicioniranje' ponašanja po modelu sličnosti, iliti po srpski: 'dresura'.
Sva ta dresura je uspešna ukoliko obelodanjivanje 'malih zelenih' ili zvanično uvođenje matriksa (kao ovih dana u GB
http://www.blic.co.yu/svet.php?id=62514 ) prođe sa aplauzom, a smatraće se najuspešnije ako prođe bez reakcije.
A to što mislite da će filmovi kao Matriks da vas podstaknu da tražite istinu, naći ćete je do mojega.
Pokušaje primetiti da ste već samim gledanjem filma ostali ubeđeni da ste je otkrili.
To je bila suština izbacivanja takvog filma (i mnogih drugih): da nastavite da sanjate kako ste 'otkrili istinu'.
Sama poruka filma Matriks je na kraju da ste već sjebani, da vam nema izlaza i da se pomirite s tim. To fanovi filma lepo i odrađuju svojim glumatanjem da 'izučavaju matriks'. Samo sanjaju.
Ali zato film 'Grad Tame' daje sasvim drugačiju poruku, da je sloboda zaista moguća buđenjem. Zato taj film niko ne pominje.