Sada je: pon apr 23, 2018 5:59 pm.

Prijava

Korisničko ime:   Šifra:   Automatsko prijavljivanje  

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 8 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Čitatelji Beskraja
PostPostano: sri aug 12, 2015 5:27 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: ned jan 21, 2007 5:43 pm
Postovi: 584
Evo prijevoda prvog tematskog toma iz Castanedinog Žurnala primijenjene hermeneutike.


Čitatelji Beskraja

ili

Žurnal Primijenjene Hermeneutike



Filozofski diskurs

Što je Hermeneutika?

Hermeneutika je bila prva metoda tumačenja / interpretacije svetih (sacred) tekstova, primarno Biblijskih tekstova. Poslije je pokrivala interpretaciju literarnih / književnih tekstova i tekstova općenito, i danas možemo reći da je hermeneutika filozofska metoda koja se bavi interpretacijom povijesnih, društvenih, psiholoških, itd. aspekata našeg svijeta.

Naziva se metodom jer je u pitanju jedna vrsta, jedan modus, jedan sistematski način pristupa tematici od interesa. Hermeneutika kao filozofska metoda nastoji istražiti temelje koji čine različite aspekte našeg svijeta te ogoliti njihove pred-postavke.

U ovom žurnalu primijenjene hermeneutike, predlažemo da se postavimo u položaj koji je objasnio don Juan Matus, Yakui indijanski vrač iz Meksika, te da opišemo način na koji su on i drugi vračevi poput njega tumačili društvene, povijesne, psihološke, itd. aspekte njihovog svijeta.

Tako, naša namjera je naglasiti ideju vračeva o praktičnosti nasuprot čisto apstraktnoj refleksiji neke filozofske metode; stoga naš prijedlog da ju zovemo žurnal primijenjene hermeneutike


Vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: Čitatelji Beskraja
PostPostano: sri aug 12, 2015 5:28 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: ned jan 21, 2007 5:43 pm
Postovi: 584
Što je intencionalnost?

U prvom broju ovog žurnala, intencionalnost je definirana kao:

"prećutan čin popunjavanja praznih prostora koje je ostavila direktna senzorna percepcija, ili čin obogaćivanja uočljivih pojava koristeći intenciju.

Ova definicija je nekakav pokušaj da ostanemo po strani od standardnih filozofskih objašnjenja intencionalnosti. Koncept intencionalnosti je od ključne važnosti u osvjetljavanju tema vračarstva, kao bona fide tematike za filozofski diskurs. Varijacija predložena za ovaj žurnal -- primijenjena hermeneutika -- izražena je kroz reviziju i ponovnu interpretaciju tema važnih za filozofsku disciplinu; tema podudarnih s drugim temama koje imaju značaj u disciplini vračarstva.

U filozofiji, intencionalnost je izraz kojeg su prvo koristili Skolastici u srednjem vijeku da definiraju, u smislu prirodnog i neprirodnog pokretanja, namjeru (intenciju) Boga u odnosu prema njegovoj kreaciji te slobodnu volju čovjeka da izabere ili odbaci život [izražavanja] vrlina; Skolastičari su bili Zapadno-Europski učenjaci koji su razvili jedan sistem teoloških i filozofskih poduka utemeljenih na autoritetu crkvenih otaca te Arostotela i njegovih komentatora.

Izraz intencionalnost restrukturirao je krajem 19. stoljeća Franz Brentano, njemački filozof, kojemu je najviše bilo stalo do toga da pronađe neku karakteristiku koja razdvaja mentalne od fizikalnih pojava. Brentano je rekao: "Svaku mentalnu pojavu [fenomen] karakterizira ono što su Skolastici srednjeg vijeka nazivali namjeravano ili mentalno nepostojanje nekog objekta, i što bismo mi željeli nazvati referencom sadržaju, usmjerenošću prema nekom objektu koji, u ovom kontekstu, ne treba shvatiti kao nešto stvarno. U predstavljanju, nešto je predstavljeno, u prosudbi, nešto je priznato-prihvaćeno ili pak odbačeno, u željenju, nešto je željeno. Ovo intencionalno nepostojanje specifično je samo mentalnim pojavama. Niti jedna fizikalna pojava ne pokazuje ništa nalik tome. I tako, možemo definirati mentalne pojave tako što ćemo reći da takve pojave sadrže objekte u sebi putem intencionalnosti."

Brentano je razumio da je odlika svih mentalnih fenomena sadržavati objekte kao 'nepostojeći' [inexistents], u kombinaciji sa svojstvom upućivanja [referiranja] na te objekte. Stoga, za njega jedino mentalne pojave sadrže intencionalnost. Tako, intencionalnost postaje nesvodljiva karakteristika mentalnih fenomena. Tvrdio je da budući da niti jedna fizikalna pojava ne može sadržati intencionalnost, mental (um) ne može izvrijeti iz mozga.

U disciplini vračarstva, postoji pojam nazvan dozivanje namjere [calling intent]. Odnosi se na definiciju intencionalnosti koja je dana u ovom žurnalu: "prećutan čin popunjavanja praznih prostora koje je ostavilo izravno čulno opažanje, ili čin obogaćivanja uočljivih pojava pomoću namjere." Vračevi smatraju, kao što je Brentano pojmio, da čin namjeravanja nije u području fizičkog; to hoće reći, on nije dio fizikalnosti mozga niti bilo kojeg drugog organa. Namjera, za vračeve, nadilazi svijet koji znamo. Ona je nešto poput energetskog vala, zraka energije koja se kači na nas.


Vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: Čitatelji Beskraja
PostPostano: sri aug 12, 2015 5:29 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: ned jan 21, 2007 5:43 pm
Postovi: 584
Što je fenomenologija?

Fenomenologija je filozofska metoda ili filozofski sistem koji je predložio njemački matematičar i filozof Edmund Gustav Husserl (1859-1938) u monumentalnom djelu kojeg je objavio u tri toma od 1900 do 1913., a čiji je naslov preveden kao Logičke istrage.

Izraz Fenomenologija već je bio u upotrebi u filozofskim krugovima od XVIII stoljeća. Tada je značio odvajanje svjesnosti i doživljaja od njihovog područja intencionalnih komponenti te njihovo opisivanje u filozofskom okviru; ili je značio povijesno istraživanje razvoja samosvijesti od primarne (o)sjetilnosti do racionalne misli.

Husserl mu je, pak, dao njegov suvremeni format. Postulirao je Fenomenologiju kao filozofsku metodu za proučavanje suština (bitnosti), ili čin stavljanja tih suština (bitnosti) u tijek životnog iskustva. Gledao je na nju kao na transcendentalnu filozofiju koja se bavi samo ostatkom nakon što je provedena redukcija. Ovu redukciju nazivao je Epoché, suzdržavanje značenja ili suspenziju prosudbe [napomena: "bracketing", "einklammerung". "Natrag izvorima" bio je Husserlov moto kad je riječ o bilo kakvoj filozofsko-znanstvenoj istrazi. Ići natrag prema izvorima podrazumijevalo je takvu reduckiju, koju je Husserl očekivao umetnuti u bilo koju datu filozofsku potragu, kao integralni dio, neki svijet koji postoji prije nego što počne refleksija. Namjeravao je da Fenomenologija bude metoda pristupa iskustvu življenja dok se isti odvija u vremenu i prostoru; ona je jedan pokušaj da se direktno opiše naš doživljaj dok se isti zbiva, bez zaustavljanja da se uzmu u obzir njegovi izvori ili uzročna objašnjenja.

Kasnije su drugi zapadni filozofi definiravali i redefiniravali Fenomenologiju kako je odgovaralo njihovim osobitim specifikacijama. Fenomenologija je danas filozofska metoda koja izmiče definiciji. Rečeno je da je ona još uvijek u procesu definiranja same sebe. Ta fluidnost je od interesa vračevima.

Iz moje povezanosti s don Juanom Matusom i drugim praktikantima njegove linije, došao sam do zaključka, izravno sudjelujući u njihovim šamanističkim praksama, da je suzdržavanje značenja ili suspenzija prosudbe koju je postulirao Husserl kao suštinsku reduciranost svake filozofske istrage, nemoguće postići kad je ona tek neka puka vježba u intelektu filozofa.

Netko tko je učio s Husserlovim učenikom Martinom Heideggerom mi je rekao da Husserl na upit o pragmatičnim indikacijama pitanja kako postići tu redukciju, odgovorio: "Kako bih dovraga ja to znao? Ja sam filozof." Suvremeni filozofi koji su preradili i proširili parametre Fenomenologije nikad zapravo nisu pristupili temi praktikalnosti. Za njih je Fenomenologija ostala čisto filozofska tematika. U njihovom je području, tako, ovo suzdržavanje značenja u najboljem slučaju tek puka filozofska vježba.

U svijetu vračeva, suspenzija prosudbe nije željeni početak nekakve filozofsko-praktične istrage, već neophodnost svake šamanističke prakse. Vračevi proširuju parametre onoga što mogu opaziti do točke da sustavno opažaju nepoznato. U cilju ostvarenja tog pothvata, morali su suspendirati efekt svog normalnog sustava interpretacije. Taj čin je postignut prije kao stvar opstanka nego stvar izbora. U tom smislu, praktikanti don Juanovog znanja idu korak dalje od intelektualnih vježbi filozofa.

Prijedlog u ovom dijelu ovog žurnala je da se slijede izjave filozofa i poveže ih se s praktičnim postignućima vračeva, koji su, začudo, razradili svoje prakse, u brojnim slučajevima, naizgled duž istih linija na kojima su one koje su predložili zapadni filozofi.


Vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: Čitatelji Beskraja
PostPostano: sri aug 12, 2015 5:31 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: ned jan 21, 2007 5:43 pm
Postovi: 584
Novo područje za filozofsku istragu

U prethodnim dijelovima ovog žurnala, ukratko smo govorili o ideji Hermeneutike kao metodi interpretacije, ideji Fenomenološke Metode i ideji intencionalnosti. Sada bih želio dati obrise mogućnosti jednog novog područja filozofske istrage. Rasvjetljenje ovog predmeta ovisi o definiciji određenih koncepata koje su razvili vračevi ili šamani koji su živjeli u Meksiku u drevna vremena.

Prvi takav koncept, koji je kamen temeljac aktivnosti i vjerovanja vračeva, naziva se viđenje. Pod viđenjem vračevi podrazumijevaju sposobnost koju, po njihovom vjerovanju, ljudska bića imaju, da percipiraju energiju dok ista teče u univerzumu. Vračevi tvrde, što je potvrđeno njihovim praksama, da se energiju može direktno opaziti dok ista teče u univerzumu, koristeći naš cijeli organizam kao sredstvo za opažanje.

Vračevi prave razliku između tijela kao dijela spoznavanja našeg svakodnevnog života, i cijelog organizma kao energetske jedinke koja nije dio našeg kognitivnog sustava. Ta energetska jedinka uključuje nevidljive dijelove tijela, poput unutarnjih organa, i energije koja teče kroz njih. Oni tvrde da ovim dijelom energija može biti direktno opažena.

Zbog dominantnosti vida u našem uobičajenom načinu opažanja svijeta, vračevi opisuju čin izravnog predosjećanja energije kao viđenje. Za vračeve, opažati energiju dok ista teče univerzumom, znači da energija poprima neidiosinkratske, specifične konfiguracije koje se konsistentno ponavljaju, i da ju svatko tko vidi može predočiti istim riječima.

Najvažniji primjer ove dosljednosti energije u posvajanju specifičnih konfiguracija je ljudsko tijelo kada se ono opaža izravno kao energija. Vračevi percipiraju ljudsko biće kao konglomerat energetskih polja koji odaje posvemašnji dojam definitivne kugle luminoziteta. Uzeta u tom smislu, energiju vračevi opisuju kao vibraciju koja se spaja u kohezivne jedinice. Opisuju cijeli univerzum kao sačinjen od energetskih konfiguracija koje vračevima koji vide izgledaju kao niti ili svjetlosna vlakna rastegnuta na svakojake načine, ali nikad se ne upliću. Ova propozicija je neshvatljiva linearnom umu. On ima ugrađeno proturječje koje se ne može razriješiti: kako se ta vlakna mogu rastezati posvuda i na svake načine, a opet, ne uplesti se?

Vračevi, kao neobrazovani praktikanti fenomenološke metode, mogu samo opisati događaje. Ako njihove riječi objašnjenja izgledaju neprikladne ili proturječne, to je zbog ograničenja sintakse. Ipak, njihovi opisi su striktni do krajnosti. Svjetlosna energetska vlakna koja čine univerzum, rastežu se do u beskraj na sve načine, a ipak nisu zamršena. Svako vlakno je individualna, konkretna konfiguracija; svako vlakno je sam beskraj. Da bismo se s ovim pojavnostima prikladnije ponijeli, možda bi bilo ispravno konstruirati posve drukčiji način objašnjavanja istih. Prema vračevima, ideja nije uopće nategnuta, jer izravno percipiranje energije je nešto što može ostvariti svako ljudsko biće. Vračevi tvrde da ovo stanje daje ljudskim bićima mogućnost dostizanja, kroz razvojni konsenzus, sporazuma o tome kako da opišu univerzum.


Vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: Čitatelji Beskraja
PostPostano: sri aug 12, 2015 5:33 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: ned jan 21, 2007 5:43 pm
Postovi: 584
Drugi koncept vračeva koji zaslužuje pobližu pažnju u okvirima ovog objašnjavanja je nešto što nazivaju namjera. Opisuju ju kao perenijalnu silu koja prožima cijeli univerzum; silu koja je svjesna same sebe do točke da odgovara na poziv ili zapovijed vračeva. Čin korištenja namjere nazivaju namjeravanje. Pomoću namjeravanja, vračevi su, kažu, sposobni osloboditi, ne samo sve ljudske mogućnosti percepcije, već i ljudske mogućnosti djelovanja. Smatraju da se kroz namjeru mogu realizirati i najfantastičniji pothvati.

Granica sposobnosti percepcije vračeva naziva se ljudski pojas, što znači da postoji granična crta koja obilježava ljudske sposobnosti diktirana ljudskim organizmom. Te granice nisu tek puke tradicionalne granice uređene misli, već granice cjelokupnosti resursa zaključanih unutar ljudskog organizma. Vračevi vjeruju da se ovi resursi nikad ne koriste, već ih in situ drže unaprijed pretpostavljene ideje o našim limitacijama, limitacijama koje nemaju nikakve veze s našim stvarnim potencijalom.

Vračevi naglašavaju da, budući da opažanje energije dok ista teče u univerzumu nije arbitrarno niti idiosinkratsko, vidjeoci svjedoče oblikovanjima energije koje se događaju same od sebe i nisu proizvod naše interpretacije. Vračevi tvrde da je opažanje takvih formulacija, u sebi i po sebi, ključ koji oslobađa zaključani ljudski potencijal koji nikad ne ulazi u igru. Takve formulacije energije, koje se, po definiciji, događaju neovisno o voljnosti ili intervenciji ljudi, u stanju su stvoriti neki nov subjektivitet. Bivajući kohezivne i homogene za sva ljudska bića koja vide, ove formulacije energije su, za vračeve izvor nove intersubjektivnosti.

Prema vračevima, subjektivitet svakodnevnog života diktiran je sintaksom našeg jezika. On zahtijeva direktive, i učitelje koji nas putem prikladnih tradicionalnih zapovijedi koje izgleda da su proizvod našeg povijesnog rasta, počinju usmjeravati, od momenta našeg rođenja, da opažamo svijet. Vračevi smatraju da je intersubjektivnost koja rezultira iz sintaksom vođenog odgoja, prirodno, upravljana sintaktičkim zapovjedima-opisima. Kao primjer daju izjavu: "Zaljubljen sam", osjećaj kojeg intersubjektivno dijelimo svi mi, i koji je, naglašavaju, oslobođen čujenjem tog opisa-zapovijedi.

Suprotno tome, vračevi su uvjereni da subjektivitet koji rezultira iz opažanja energije direktno dok ona teče univerzumom nije vođen sintaksom. Nisu mu neophodne direktive i učitelji da komentarom ili zapovijedi istaknu ili ukažu na ovo ili ono. Rezultirajuća intersubjektivnost među vračevi postoji putem nečega što nazivaju moć, koja je krajnji zbir svih namjeravanja koja je pojedinac skupio. Budući da takav intersubjektivitet nije izvučen pomoću sintaktičkih zapovijedi ili salijetanjima, vračevi tvrde da je taj subjektivitet direktan nusproizvod djelovanja cjelokupnog ljudskog organizma, fiksiranog na jednu jedinu svrhu: namjeravanjedirektne komunikacije.


Da sumiramo, intencionalnost ili namjeravanje je, za vračeve, pragmatična upotreba namjere, sile koja omogućava izvršenje svega. Za njih je namjera pragmatičan kanal za postignuće, a intencionalnost je način na koji se koristi. Ona nije, kao u filozofskim diskursima Zapadnog čovjeka, tek intelektualni zapis rasta ljudske svjesnosti [awareness] od bazičnih (o)sjetiljenja do kompleksnih procesa koji mogu proizvesti znanje. Intencionalnost je aktivna stvar jer su i vračevi posvema pragmatični u njihovom pristupu životu i življenju. Ona iziskuje stav koji vračevi moraju zauzeti i koji opisuju kao stav / stajalište moći. Iz ovog stava, oni mogu zaista pozvati namjeru. U tom smislu, intencionalnost postaje potpuno svjestan čin namjeravanja. Vračevi objašnjavaju da su ti fenomeni aktualizirani kada je cjelokupni ljudski organizam, u svim njegovim potencijalima, angažiran u jednu jedinu, sveobuhvatnu svrhu: namjeravanje.

Uzimajući kao polazišnu točku sposobnost vračeva da opažaju energiju direktno, moguće je zamisliti novo područje za filozofski diskurs. Prepreka realizaciji ove mogućnosti do sada je bio, sa strane praktikanata vračarstva, nedostatak interesa za konceptualiziranje njihovog znanja i njihovih praksi. Vračevi tvrde da nakon što dosegnu određene pragove percepcije, koji su poput ulaza u druga područja postojanja, interes praktikanata biva fokusiran isključivo na praktične aspekte njihovog znanja.

Zbog te sklonosti pragmatizmu, vračevi mogu ozbiljno kontemplirati transformaciju filozofije i filozofske istrage u područje praktikalnosti (primjena), uključujući u njega upotpunjeniji pogled na ljudski potencijal. Oni smatraju da je direktna percepcija energije tada uvod koji će nas voditi u nove subjektivnosti, slobodne od sintakse. Vračevi predlažu da je taj novi subjektivitet način dosezanja namjere, kroz aktivni proces intencionalnosti.


Vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: Čitatelji Beskraja
PostPostano: uto aug 25, 2015 8:03 pm 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: čet okt 15, 2009 5:24 pm
Postovi: 1424
I što ti Sen-Sei misliš o dosad napisanom?


Vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: Čitatelji Beskraja
PostPostano: pet aug 28, 2015 4:27 am 
Offline
Član foruma

Pridružen/a: sri aug 18, 2010 2:07 pm
Postovi: 795
Mogu Ya ?

Savrsen upgrade cuvene tajne i zakona privlacenja.
Ono sto mi je jos upecatljivo je mogucnost stvaranja nove filozofske grane koja je u stvari prakticna.


Vrh
 Profil  
 
 Naslov: Re: Čitatelji Beskraja
PostPostano: ned aug 30, 2015 10:17 am 
Offline
Član foruma
Avatar

Pridružen/a: čet okt 15, 2009 5:24 pm
Postovi: 1424
Namjera puno više od zakona privlačenja Snoopy :) Sve što vidiš oko sebe je sagrađeno od namjere, namjera drži svijet objekata na okupu, dapače, svako od nas drži svoj svijet u pokretu namjerom i samo namjerom možemo zaustaviti svijet, no ne i volja, s time da ljudi često mješaju to dvoje. A ovo što se naziva zakonom privlačenja zapravo ne postoji, nego je posljedica postojanja namjere, nije neki fiskni skup pravila.

A što se tiče ovog filozofskog djela, pričekat ću sen-sei da se oglasi, ako se ikad oglasi :)


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 8 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


Powered by phpBB © 2010 phpBB Group
BH (BIH) by Šehić Nijaz