MEDITACIJA - SVE STO STE ODUVJEK ZELJELI ZNATI...A NISTE SE USUDILI PITATI

Meditacija je jedan vrlo neodredjen pojam koji vecina ljudi upotrebljava olako a da nisu ni svjesni njegovog pravog znacenja. Neki ljudi takodjer misle da meditiraju a ono sto rade sa meditacijom nema blage veze.
Daleko do toga da bih hito sebe predstaviti za nekog velikog strucnjaka.

Htio sam samo s vama podjeliti jednu sjajnu knjizicu koja se zove The Practice Of Meditation od Charlesa Bowness-a.
Mozete ovdje ostaviti svoja iskustva i misli vezane uz meditaciju.
I naravno komentirati poglavlje po poglavlje kako ih polako prevodim,
Pozdrav i sretan put do samospoznaje...

ZASTO MEDITIRATI

Kad shvatite da ste u stanju neograniceno mjenjati sebe, samo ako posjedujete odgovarajuci nivo strpljenja i znanja, pitanje koje se na ovo automatski nadovezuje, je pitanje koje istovremeno boli vecinu ljudi:
"Sta vi u stvari zelite? Da li znate?"

Zivot na obicnom nivou je uglavnom lanac koji se sastoji od repetitivnih apetita. Zudimo za necim i svu svoju energiju ulazemo u to da bi tu stvar i dobili. A onda se pojavi nova zudnja i eto nas opet u lovu na ispunjenost i zadovoljenje. medjutim ovo zadovoljenje ili ispunjenost uvjek su samo privremeni.
Sve sto smo dosada mislili ili uradili je uzrok buducih dogajaja . Drugim rijecima svaki zivot ima svoju sudbinu koja ne ovisi o nikom drugom do onome tko ga zivi.
Dali je zaista vase zadovoljenje ili ispunjenost biti otjelotvorenje zudnjei? Pri tom je sasvim nebitno da li zudite za sitnicama ili uzvisenim stvarima.

PRINUDE SVAKODNEVNOG ZIVOTA
Samospoznaja je jedini put do slobode i jedino samospoznaja moze iznjedriti prave univerzalne principe koji su nam potrebni za donosenje odgovarajucih zivotnih odluka. Ono sto se neodredjeno naziva meditacija u stvari je najbolji nacin za potpuni uvid u svoj vlastiti karakter.
Mnoge od prinuda svakodnevnog zivota mogu imati socijalno respektabilni karakter ali ipak su najcesce najobicnije neuroze jer su uvjek rezultat tiranije misljenja i predrasuda.
Proces meditacije moze iskorjeniti ovu tiraniju i nauciti osobu da stoji an svojim vlastitim nogama.
Nedostatak mentalne kontrole je je za neciji karakter podjednako stetan kao i nedostatak fizicke kontrole za necije tjelo.
Svaka osoba odgovorna je za svoje vlastito ponasanje i ako ta ista osoba ne posjeduje samodisciplinu dobijamo ocevidan negativni efekt. Ponekad ovaj efekat izgleda kao da nema ozbiljnog uticaja na druge ali sasvim je sigurno da je lose organiziran razum uvjek poguban ako ne za druge onda makar za onoga tko takav razum posjeduje.
Negetaivan efekat na socijalnom planu ocituje se u tome da se osoba koja pati od neorganiziranog razuma obicno dozivljava kao slaba, djetinjasta, glupasta i od vrlo malo vaznosti. Naravno ne treba niti raspravljati o nepozeljnosti takve reputacije.
Medjutim ako osoba razvije svoj razum, trenirajuci ga da bude pod uticajem volje , takva osoba pocinje zracti pouzdanoscu, snagom karaktera i sjajnih kvaliteta kao sto su retentivna memorija, mogucnost za apsorbiranje znanja kao i mogucnost za upotrebu tog istog znanja kada je to potrebno.
I opet ne treba niti raspravljati o pozeljnosti posjedovanja takvog psihickog karaktera.

MEDITACIJA OTKRIVA MUDROST
Ako i zanemarimo ove mundane socijalne razloge nikako ne mozemo zanemariti spiritualne razloge. meditacija je znana svim religijama i filozofima ovog svijeta. Meditacijom se moze jednako koristiti okorjeli ateist kao i najzatucaniji vjernik dok god su oba usmjerena ka osvjetljavanju skrivenih aspekata mozga a sve sa ciljem spoznaje istinite mudrosti koju sadrze sve stvari i bica oko nas.
Mnogi od nas predaju se strahovima i brigama. Meditacija otkriva sta jew vazno a sta povrsno i onda je jednostavno eleiminirati ili ignorirati povrsno a baviti se jedino onim vaznim. Postupno, zivot postaje rukovodjen principima ispravnosti akcije a ne trenutnog raspolozenja momenta.
Ukoliko nam vlak pobjegne ispred nosa potpuno je beskorisno a moze biti i pogubno zbog toga izgubiti zivce.
Radije treba razmotriti uzroke i popraviti ono sto u toj slici ne stima bio to sat ili sam covjek.
Neprijatne cinjenice mogu se do izvjesnog stupnja ignorirati ali uvjek ih je bolje otvoreno suceliti sa mirom i mudroscu. Tada uvjek dolazimo do pravog rjesenja ili stvari koja se moze uciniti da se olaksa ovakava situacija.

ISPRAVNO DELANJE
Vecina ljudi je upoznata sa dobrobitima tjelovjezbe medjutim dobra fizikalnost je los par slabom umu. Mi svakako nismo samo tijela , um je takodjer nasa bitna komponenta . Ukoliko je ovaj um neuvjezban , slabo iili pogresno upotrebljavan onda zaista zivimo nepotpun zivot.
Zavist prema tudjem intelektu ne moze dati nikakve prakticne rezultate i izrazavati takvu zavist bilo bi krajnje glupo. Zasto onda ne poduzeti nesto za sebe, jer sve pozeljne kvalitete koje vidimo u drugim ljudima mozemo i sami steci. Takodjer, svaka losa kvaliteta moze se obraditi i reformirati u nesto korisno, dinamicno i vrijedno divljenja. Ovo je interesantan i uzbudljiv zivotni zadatak.
Trening uma i meditaciaj kljuc su ovladavanja samim sobom , kljuc su zadovoljstva koje predstavlja trajnu srecu.

sljedeci put GLAVA 2 - Radionica Uma...

Termin "podsvjesno" sada je vec toliko udomacen da je svakome jasno sto otprilike znaci. Ovo je u stvari zbrojna imenica koja ukljucuje sva naizgled zaboravljena iskustva i utiske iz proslosti koji ipak i dalje nastavljaju utjecati na nase odluke, zelje i ponasanje.
Ono cega se vecina ljudi moze uvjek svijesno prisjetiti je samo mali dio svega onoga sto nam se dogadja u proslosti. Ipak izgleda da ne mozemo upamtiti nista ukoliko nismo prvo sve zaboravili. Mozak je podjednako organ zaborava kao sto je i organ za pamcenje. Takodjer cini se da postajemo slijepi za mnoge stvari samo zato jer smo se na njih navikli. Zahvaljujuci moci navike te stvari potpuno prestajemo uocavati.

VELICANSTVENOST ISTRAZIVANJA

Upravo ovo 'zaboravljeno' i 'naviknuto ' je ono sto cini najveci dio 'podsvijesnog'. Ukoliko zelimo potpuno razumjeti sami sebe, nase ponasanje, nase rezoniranje i ukoliko zelimo voditi nase zivote i odnose sa drugima u vecoj sreci onda nikako ne smijemo previdjeti velicanstvenost otkrivanja i istrazivanja. Moramo se navici na nove (a nekim ljudima) i revolucionarne koncepte uma.
Moramo se nauciti da promatramo um kao svjesno znanje i inteligenciju, kao sve ono sto znamo i kao nas stav prema znanju. Moramo biti svjesni mogucnosti za povecanje nasih informacija o sebi samima kao i nase mogucnosti da klasificiramo te iste informacije, procjenjujemo ih, kritiziramo i na kraju primjenjujemo.
Mi u stvari ne mislimo dovoljno o samom procesu misljenja, i vecina nase konfuznosti nastaje zbog iluzija od kojih patimo tjekom dugih godina. Prvo sto cemo primjetiti u vezi sa mislima u ljudskom umu je da se one krecu sa nevjerovatnom brzinom. Tako brzo jedna stize drugu da izgleda gotovo nemoguce izolirati ovaj proces dovoljno dugo da bismo mogli bolje promotriti jednu pojedinacnu misao.
Kad nam netko ponudi novcic za nase misli uvjek primjetimo da u stvari imamo raznovrsnu selekciju misli u ponudi ali takodjer cemo primjetiti da je ovakav zahtjev pokrenuo potpuno novi tok misli i to onih koje su u vezi sa selekcioniranjem. Malo nas bi izabralo ponuditi originalnu spontanu misao vjerovatno srameci se njihove trivijalne prirode.
Takodjer mozemo osjecati da je takva misao isuvise personalna i intimna da bi se mogla nekome otkriti. Medjutim nemojte se iznenaditi ako ustanovite da vecina drugih ljudi ima iste takve trivijalne misli kao i vi.

MASTARENJE
Ukoliko ne obavljamo neki zadatak koji zahtjeva koncentraciju nase misli obicno odu u mastarenje. Mastarenje je spontano i bez ikakvog smjera. Ovo je u stvari nama najdrazi nacin misljenja zbog ocigledne mogucnosti samopovladjivanja. Tok ovog razmisljanja odredjuju iskljucivo nasi ukusi, sklonosti ili netrpeljivosti, nase povrede i frustracije ili nasa ispunjenost odnosno neispunjenost.
Tako ideje bivaju uoblikovane oko naseg vlastitog ega.
Lako je ustanoviti da sva ta ogromna kolicina predsrasuda i nedostatak smjera koji nalazimo kod procesa misljenja karakteristicnog za mastarenje, moze biti smrtni neprijatelj bilo kakvom drugom nacinu razmisljanja. Ovakve egoisticke spekulacije imaju jaku tendenciju samopovladjivanja koje nas ukoliko se pretvori u naviku moze odvuci od istinskog i nepristrasnog povecanja znanja

PRAKTICNE ODLUKE
Iako vecina ljudi provede najvise vremena uzivajuci u mastarenju ovo mastarenje mora ponekad biti prekinuto usljed potrebe za donosenjem prakticnih odluka. Ova potreba moze biti jednostavnja, kao naprimjer odlucivanje sto pojesti za rucak ali moze biti i ozbiljna kada npr. odlucujemo da li napustiti posao ili investirati novac u nesto.
Donosenje odluka lako se moze razlikovati od mastarenja, dakle radi se razlicitoj formi razmisljanja odnosno misli.
Neke odluke donosimu impulsivno a neke nakon brizljivog razmisljanja i vaganja relevantnih podataka.
U slucaju vecine ljudi, medjutim, dolazi do odredjenog otpora prema ovoj potrebi za donosenjem odluka. Takvim ljudima je tesko " da stanu sa obje noge na zemlju" i da donesu odluku . Izgleda da je mnogo prijatnije zivjeti u svijetu mastarenja a prepustiti donosenje odluka nekom drugom. Ovo objasnjava zasto je obicno u svijetu malo onih koji vode a puno vise onih koji vole biti vodjeni.

Zabunom sam zaključao ovu temu, pa se sad ispričavam Deckard...

samo nastavi... naučit ćemo nešto o meditaciji...

Evo, ima već tema o meditaciji, pa nek ovdje ostanu prevedene stvari od Deckarda, a tamo ćemo diskutirati o meditaciji i svemu oko toga.

Hvala svima.

Vecina od nas voli misliti o sebi kao o razumnim bicima. Ipak vrlo cesto nam se desava da smo nevjerovatno nepazljivi kad fomiramo misljenja ili uvjerenja. Kada nam se ucini da je ono sto zamisljamo kao nase cvrsto uvjerenje napadnutu pocinjemo ga strastveno braniti. Medjutim, koliko od nas zastane za casak da razmotri dali u stvari branimo nasu ideju i uvjerenje ili zaista branimo samo nas ego odnosno sliku o sebi.
U prirodi je vecine ljudi da se tvrdoglavo brane od onoga sto smatraju napadom. U stvari ljudi imaju tendenciju da brane svoje ideje, misljenja I uvjerenja jednako gorljivo kao sto bi branili I svoju materijalnu svojinu.

MAGIJA UBJEDJIVANJA
Nase ideje I uvjerenja su uvjek podlozne promjenama. One su uvjek prijemcive za “magiju ubjedjivanja” I lako mogu biti stimulirane, modificirane ili cak kompletno mjenjane . Dobri oratori, politicari te marketing I PR strucnjaci su ovog itekako svjesni.
Tamo gdje bi direktan frontalni napad bio bezuspjesan, dobro ciljan apel na ubjedjenja na kojuma pociva nasa povrsna odnosno svjesna misao moze preusmjeriti nase razmisljanje na sasvim drukciji kolosjek.
Vecina ljudi nikad niti ne pomisli da bi mogli malo preispitati porjeklo svojih uvjerenja I ubjedjenja, ono sto oni smatraju za razlog svojih uvjerenja je u stvari samo argument koji im omogucuje da ta ista uvjerenja I odrzavaju. Tako svi mi mozemo lako pronaci “dobre” razloge za svoja ubjedjenja – za ono sto mislimo, cinimo ili u sto vjerujemo, medjutim koliko od nas je u stanju pronaci “pravi “ razlog.

PREDRASUDE
U normalnim okolnostima “pravi” razlog zasto smo takvi kakvi jesmo nije skriven samo od ostalih nego je skriven I od nas samih. I tako, bez obzira o kojem aspektu zivota da se radi, mi smo u stvari rezultat nasih predubjedjenja, emocija, predrasuda a vrlo cesto i neznanja.

Vrlo lako preuzimamo grupne ideje iz svoje okoline, nesvjesno ih apsorbiramo kroz njihovo repetitivno sugeriranje I na kraju se grcevito drzimo za njih I ne bi pospustili ni za inc.
Buduci da je grupno ubjedjenje gotovo opipljivo osjecali bi se glupo kada bi izrazavali skepticizam u svakom momentu I prilici. Ovakvo ponasanje bi sasvim sigurno izazvalo prezir I osudu nase okoline.

Nastavit ce se…

OGORCENJA

Cak i najuzviseniji do nas mogu biti jako osjetljivi kada je njihovo rezoniranje dovedeno u pitanje ili se kritizira,. medjutim uistinu veliki covjek bi uvjek mogao transmutirati ovu samoobranu u nesto vece nego povrijedjeni ponos.
Ova sposobnost racionaliziranja iskustva ponekda rezultira nastankom genija. Sublimirana zgadjenost ili averzija vrlo cesto je pronasla svoj ishod u velicanstvenim slikama, glazbi, literaturi ili. Ono sto genija cini velikim je upravo ova sposobnost da prevazidje svoja ogranicenja i iskoristi svoje iskustvo za najvisu formu samo-izrazaja.
Dakle Umjesto da non stop trubimo o tome kako smo na nekog ili nesto ogorceni, nekome zavidimo ili smo na njih ljuti, bolje bi bilo ukoliko bismo tu energiju usmjerili ka nekoj korisnijoj vrsti aktivnosti ili misli.

GLAVA 4

KREATIVNA MISAO

Odgovorna pitanje - Sta je u stvari krativna misao? - mogao bi ukljuciti rijec razum. Ali vec smo razmotilri situaciju u kojoj je ono sto mi smatramo razumom u stvari nesto sasvim drugo. Mislim da bi bolje bilo upotrebljavati termin Kreativna Misao za analitcku moc ljudskog mozga.
Kreativna misao nikako ne moze biti mastarenje jer ono nikada ne ukljucuje dodnosenje odluka.
Kreativno misljeneje je visi aspekt misli jer u stvari moc misli moze dovesti do mjenjanja misli. Upravo kreativno misljenje je ono sto covjeka razlikuje od opstalih zivotinjskih vrsta. Medjutim svi ljudi ne evolviraju ujednaceno. Nazalost danasnji svijet nije naseljen iskljucivo super ljudima - majstorima kreativne misli.

Stvar diplome
Fakulteti koji su proizveli Sahkespeare-a, Beethoven-a, ili Galilea ili pak Faraday-a svima su nam dostupni. Medjutim ono sto razlikuje genija od obicnog covjeka je nevjerovatna radoznalost plus nagon za izrazavanjem ili kreiranjem.
Ova radoznalost je aktivne, nikako dokona. Dakle ono sto se otkrije pomocu te radoznalosti mora se i realizirati, odnosno biti izrazeno.
Svima nama je urodjena odredjena doza radoznalosti alli obicno se radi o sekundarnoj radoznalosti koju promicu mediji a koja se svodi na to da li ce vasa omiljena medijska zvijezda razvesti svog partnera ili ne.
Nasuprot ovog postoje trenutci kada neki od nas uhvate sebe u aktu "cosyte radoznalosti". U ovakvim trenutcima vrlo smo daleko od nasih osobnih osjecaja ili mastarenja. Tada mozemo uhvatiti sebe kako promatramo stvari i o njima kontempliramo na nacin koji nema nikakve veze sa nasim uobicajenim mislima.

Cista Ljubopitljivost
Duh ciste ljubopitljivosti je ono sto u velikoj mejri posjeduje genije. Kada je Galileo ugledao lampe kako se klate na plafonu katedrale sigurno nije bio jedina osoba koja je to dotad vidjela. Kao sto ni Newton sasvim sigurno nije bio prvi covjek koji je vidjeo jabuku kao pada sa stabla. Naravno vecina oservacija ne zavrsava sa iniciranjem kreativnog misljenja. Ideje koje oservacija iznjedri moraju biti utilizirane, razmotrene i u dogledno vrijeme primjenjene . Ukoliko stvari promatramo dok smo u uobicajenom stanju mastarenja gubimo svu potencijalnu vrijednost observacije.
Nevjerovatna kreacija Scherlocka Holmesa od starane Sir Conana Doyla pokazuje nam autorvu sposobnost da izrazi svoje observacije kroz like fiktivnog detektiva. Holmes ne bi samo vidjeo ugodnu sobu kada bi u nju usao , on bi primjetio i njene skrivene kvalitete i na osnovu njih dedukcijom dosao do zakljucaka o karakteru stanovnika te sobe.

-nastavak-

radoznnalost je kod vecine ljudi otupljena osobnim preokupacijama ili mastarenjem, tako da je vecina ljudi obicno u stanju prikupiti mnostvo raznih observacija medjutim nije ih u stanju upotrijebiti za neku odredjenu svrhu. Osobni interes za stvari drugih ljudi cesto je iskrivljen zaviscu, sumnjom ili predrasudama.
Dakle mozemo primjetiti da postoji velika razlika izmedju zaludne radoznalosti i prave istinske ljubopitljivosti uz smislenost.
Kod vecine ljudi osobno zadovoljstvo ili nezadovoljstvo nikad ne inicira criticku ljubopitljivost prema datoj situaciji. Macka moze biti svjesna da voli mlijeko ali nema blage veze o nacinu prozivodnje tanjurica iz kojeg to isto mlijeko pije. Macka takodjer moze jako uzivati u drijemanju na sofi bez da ima ikakav osjecaj zahvalnosti prema proizvodjacu namjestaja

ZDRAVO ZA GOTOVO
na isit nacin kao i gore pomenuta macka ljudi bez ikakavog preispitivanja prihvacaju stvari. Medjutim da li je zaista nasa funkcija da jednostvano uzimamo sve zdravo za gotovo bez ikakvog preispitivanja kao sto to rade zivotinje.
U stvari veliki broj zivotinja pokazuje zivahnu experimentalnu i instinktivnu radoznalost negoli vecina ljudi.
Kroz odredjeni period vremena vecina ljudi je prihvatila prevagu u drustvu kao nesto prirodno i neumitno, a samo najprosvjetljeniji mislioci bili su u stanju doprinjeti necem novom u ljudskom drustvu.
Sada se mozemo vratiti vec spominjanom mastarenju s jedne strane i kreativnom misljenju izvanrednih ljudi. Razlika izmedju ova dva polariteta sadrzana je u jednoj jedinoj rijeci - KONCENTRACIJA.

Glava 5

PRIPREMA ZA MEDITACIJU

Da bi smo bili uspjesni u bilo kojem poduhvatu uvjek moramo obratiti duznu paznju na nase postupke. Ovo se moze primjeniti i na meditaciju . Zelja da se ovlada samim sobom mora biti jaca od zelje da se nastavi egzistirati u nasem uspavanom svijetu.
Studenti hata-Joge su ovog itekako svjesni kada nastoje ovladati kontrolom tijela.
Nije dovoljno samo citati knjige i mudro klimati glavom slazuci se se odredjenim mislima, a nakon toga sve zaboraviti.
Treba svaki novi dan dozivljavati kao poseban cilj. Treba pratiti izabrani put korak po korak i vrlo skoro ti koraci ce se ispreplesti u tapiseriju zdravog i sretnog zivota.
Ovdje valja ponoviti da svatko moze prakticirati meditaciju jer ona nije u nikakvojh suprotnosti sa bilo kakvim religijskim ubjedjenjima . U sustini meditacija je originalna baza na koju je nadogradjena religija jer se u sustini radi o potrazi sa istinom od strane mudrog covjeka. Ovakav cilj ne treba nikakvo daljnje objasnjenje. Meditaciju moze prakticirati svatko.

PRESIPITAJTE SVOJE MOTIVE
Da bi se pripremili z ameditaciju preispitajte svoje motive zbog koji se zelite naci na putu treninga misli. Ovo iz prostog razloga sto nikada necete uspjeti ukoliko radite protiv sebe.
Morate se postarati da su vase zivotne navike u skladu sa principima zdravlja. Uvjek sami najbolje znate da li je vas zivot zdrav, nezdrav ili negdje izmedju ova dva polariteta. . Ukoliko je to ikako moguce trazite drustvo onih koji su prijatni, optimisticni i uredni kako u mislima tako i u pogledu svoje vanjstine.
Trazite lijepa okruzenja kada god mozete. Ukoliko ste zabrinuti, u strahu, sjetni, melanholicni ili deprimirani nadomjestite ove misli pozitivnim mislima hrabrosti uspjeha i zdravlja.
Svatko posjeduje svoje vise ja i ovo vise ja se uvjek zeli izraziti te mu to moramo i omoguciti.. Kada je ova zelja viseg ja suzbijena mizerni smo i nesretni. Uvijek upamtite , kultiviranje i oslobadjanje vaseg istinskog, viseg JA je vas kljuc za srecu, mir i zadovoljstvo.

Nestrpljenje ne vodi nikamo

Promjene i poboljsanja nastupaju postupno i nikad se ne dogadjaju preko noci. Iritacija, ljutnja i nestrpljivost znak su nedostatka moci i digniteta.
Za meditaciju se treba pripremati njezno i postupno. Postati svjestan svih svojih misli i postupaka je jedini nacin. Promatrajte svoje reakcije na zivot svakog dana. Kada se pojave ljutnja ili druge stetne misli nastojte se uvjek podsjetiti da vas ovakve misli nisu vrijedne i da one ne odrazavaju vase pravo ja. Uvjek se prisjetite da ispod ove trenutne slabosti postoji vase uzviseno ja koje je casno, prijatne naravi , jako i sigurno u sebe.
Samo ako dozvolite ovom vasem pravom ja da bude u prvom planu bicete dostojni samopostovanja. Vjerovatno ne razbacujete svoj novac, zasto bi onda razbacivali vase mentalne eneregije na stvari koje nemaju nikakve vrijednosti. Ukoliko budete uporni u nadgledanju svojih misli vrlo brzo cete nauciti da izbjegavata rasipanje svoje mentalne energije i da iz zivota izvucete uvjek samo ono najbolje.

Op. prev. – ovo poglavlje bi se moglo nazvati – Kako se nositi sa Reptilskim dijelom mozga iliti predatorovim umom

Snaga Zdravog Razuma
Posto smo ovdje od vas zatrazili da budete samokriticni kako bi otkrili ono sto je najbolje u vama, zatrazit cemo od vas I da budete kriticni prema ovom tekstu. Nemojete usvojiti nista od onoga sto ovdje pise ukoliko se to ne slaze potpuno sa vasim zdravim razumom.
Naravno nikada necete biti u stanju saznati sto meditacija moze uciniti za vas ukoliko niste isprobali ovu praksu. Svatko od nas zeli biti u stanju misliti jasno i samo je razum bez predrasuda, castan i ljubopitljiv razum – u stanju doci do istine.
Tri faze meditacije – koncentracija, meditacija I kontemplacija, lakes ce vam doci ukoliko se brinete o svom zdravlju na pravi nacin, jer samo kada ste potpuno zdravi biti cete u stanju posvetiti se meditiranju.

Slobodno istrazivanje I zdrav razum moraju biti glavana vodilja na putu do samorealizacije. Svaka osoba je manje vise rezultat svojih misli u proslosti, a njene trenutne misli kondicioniraju njenu buducnost, Svaki akt samo je manifestacija misli sto znaci da su nase misli odgovorne za nase akcije , a nitko drugi nego mi sami nije odgovoran za nase misli.
Zdrava i u nasem visem ja ukorjenjena misao nikako ne moze iznjedriti akt nasilja.
Nasa realnost cesto je sasvim zamagljena vanjskim izgledom stvari. Kada je razum
prociscen svijetlo percepcije pokazuje pravu razliku izmedju pravih I laznih odnosno
povrsnih vrijednosti.
Meditant pocetnik krece na put uzvisenog znanja i mora se izboriti sa distrakcijama koje se na tom putu pojavljuju a ovo moze postici iskljucivo svojom odlucnoscu I samokontrolom. Controla nad svojim osjetilima void do kontrole nad razumom I obrnuto. Obje ove kontrole treba kultivirati simultano
Kada su osjetila I razum smireni I kontorlirani, tada smo u stanju biti slobodni os predrasuda koje se obicno javljaju kao rezultat naseg uobicajenog povrsnog ega. Opsesija separiranjem, navika da stalno postavljamo sebe u opoziciju “drugima” onemogucava cisto i objektivno razmisljanje.

Obmane Ega
Do pravog znanja ne mozemo doci sve dok se ne naucimo razmisljati nepersonalno, jedino tada smo u stanju izbjeci obmane ega. Da bi ovo postigao student mora isplanirati i pratiti odredjeni system vjezbanja misli.
Dakle prije nego sto pocne prakticirati prvi korak – koncentraciju, student meditacije mora zapoceti svoj trening uceci se svakog dana da promatra sa paznjom. Da promatra pazljivo sve sto se svakodnevno oko njega dogadja. Ovo promatranje zivotnih fenomena mora biti na potpuno nepersonalnom nivou. Promatrati sa strane – kao muha na zidu. Ovo je vrlo vazno.
Promatrati kao neki unutarnji promatrac, unutarnji promatrac koji je posjetilac duboko zainteresiran za sve sto se oko njega dogadja ali pri tom ostaje potpuno nedodirnut sa onim sto vidi.
Ovaj unutarnjim promatrac u stvari zaista i postoji, I upravo taj promatrac prestavlja nase pravo ja koje zelimo izvuci na povrsinu. Na isti nacin student bi trebao promatrati i samog sebe , funkcioniranje svog tijela i razuma, svoje osjecaje, svoju gestikulaciju, svoje motive i svoje misli.

Inteligencija nasuprot Ignorantosti
Ova introspekcija koju smo upravo opisali ne bi smjela postati morbidna ili zagadjena umisljenoscu. Stiudent more promatrati sebe na podjednak nacin kao sto promatra sve oko sebe. Ovakvo obracanje paznje je u stvari prava inteligencija koju treba kultivirati tijekom cijelog zivota, a sistemski kultivirana inteligencija prije ili kasnije unistit ce ignoranciju i neznanje.
Uskoro cemo primjetiti da nase akcije i misli nisu vise spazmodicne, slabasne I neartikulirane. Brige I strah ce polako nestati a zajedno s njima i ljutnja te nasa slijepa privrzenost sebicnim zeljama.

Neprepoznate sebicne zelje jedino mogu iznjedriti zabrinutost i anksioznost a ovakva stanja moraju se polako ugasiti prije nego sto mozemo otpoceti sa meditacijom.

Ne treba ni reci da je nedostatak ljutnje i straha dovoljan da nas zaustavi da nanesemo stetu bilo kakvom zivom bicu dok je svjesnost o motivu uvjek dovoljna da zaustavi maker i najmanju tendenciju ka zlobnom i necasnom delanju,

TRI RAZUMA
Dok vjezbamo nacin razmisljanja i tako se pripremamo za meditaciju mozda ne bi bilo lose prodsjetiti se kako u stvari razum funkcionira, odnosno kako se dijeli.
Nije potrebno imati titulu iz psihologije da bismo razumjeli osnovne komponente razuma. Svatko tko se bavi fizickom kulturom upoznat je sa terminima kao sto su biceps, triceps ili pektoralni misici a da pri tom nije ni doktor niti fizioterapeut. Na isti nacin mozemo se upoznati sa osnovnim komponentama razuma.

Objektivni razum
Mozemo zamisliti ovaj dio razuma odmah iza cela. Ispod njega nalazi se Subjektivni Razum – u sendvicu izmedju Objektivnog i Podsvjesnog.
Dakle na dnu odnosno u nasem potiljku nalazi se Podsvjesni razum.
Naravno citologija nervnog sustava je daleko kompliciranija od ove jednostavne podjele ali buduci da nismo citolozi ova podjela je sasvim dovoljna kao prakticna radna hipoteza.
Prednji ili objektivni razum je u stvari svjesni razum sa kojim biljezimo nase utiske tjekom budnog svakodnevnog zivota.
To je uobicajeni razum koji stalno razmislja , sa kojim vidimo, cujemo , mirisemo, sa njim odlucujemo da li cemo govoriti, pomaknuti se ili obaviti bilo kakvu drugu svjesnu akciju.
Subjektivni razum- opcenito govoreci je mjesto gdje pohranjujemo sve nase snimljene utiske, sve sto smo culi, vidjeli , osjetili, pomirisali – sa Objektivnim razumom.

Dakle subjektivna svjest nije u stvari nista drugo nego memorija.