@ Hesed
Možda je uticao i latinski (rimski) jezik , ali na ljudsku svijest tog razdoblja (tj one koji su fizički živjeli pod rimskim carstsvom) je svakako uticala latinska/rimska matematika i način računanja.
Pri tome ne mislim na nikakve apstrakcije i ''višu matematiku'' kojom su baratali graditelji , arhitekti i inžinjeri , već prije svega i na onu ''svenarodnu'' . Dvije su stvari tu bitne.
Prvo , rimska osnovna skala brojeva nije ''poznavala'' nulu , imaginarni broj ''nula'' , tako da taj ''broj'' i nema svoju pismenu oznaku u rimskim brojevima. Drugo , za razliku od danas sveprisutnog računanja i zaokruživanja na ''deset'' (10) kao osnovnog brojčanog paket-modula , u rimskom razdoblju je to bio tzv ''tucet'' , tj broj 12 . Broj 12 je bio jako praktičan za to , jer je okruglo i fiksno djeljiv sa čak 4 jednocifrena broja koja se nalaze prije/ispod njega. Okruglo je djeljiv sa 2 (12/2 = 6) , sa 3 (12/3 = 4) , pa sa 4 (12/4 = 3) , i zatim sa brojem 6 (12/6 = 2) .
Danas sveprisutni ''okrugli'' broj 10 je recimo okruglo djeljiv samo sa 2 ispod sebe , sa brojevima 2 i 5 , dakle ''upola slabiji'' i svakako ''manje fleksibilan i raščlanjiv''.
Broj 12 (tucet) je bio sveprisutan , od pijačne trgovine , do metoda kojim se određivao najpogodniji i najpraktičniji broj vojnika u rimskim odredima, a o staroj latinskoj/rimskoj vojsci ne treba previše raspravljati , zna se kakva i kolika je to forma bila , i koliko efikasna i uspješna za sve za što je bila angažovana kroz vijekove svog postojanja.
sve ono što je danas ''desetka'' i famozno ''zaokruživanje na 10'' (time dalje i na 100 i 1000 itd) , u tom staro-latinskom svijetu to je bio broj 12 (pa dalje 24 , 36 , 48 , 60 , 72 , 84 , 96 ... )
Matematiku sa imaginarnim brojem ''nula'' , kao i računice sa tzv ''negativnom skalom brojeva'' koji se nadovezuju ''sa one strane nule'' , koristili su hramovi i pretorija (praetoria).
_________________ Gdje smo stali, tu smo pali. Gdje smo pali, tu smo ostali. Gdje smo ostali, tu smo nestali, malo uzeli, a malo dali.
|